IVA TOMIĆ

Razgovarali smo s glavnom ekonomisticom HUP-a: U detalje je objasnila koje su najveće koristi od uvođenja eura

Građani Hrvatske će pozitivne učinke uvođenja eura osjetiti u dva bitna segmenta...

Iva Tomić

 /Cropix

Hrvatska udruga poslodavaca od prošle godine surađuje s državnim institucijama na donošenju Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, a sudjelovala je i u izradi Zakona o uvođenju eura. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, ističe da je izazova bilo prilično mnogo, a do kraja cijelog procesa zasigurno će ih biti još. Iako su brojni komentari poslodavaca već ugrađeni u Smjernice s ciljem da se unaprijed riješe svi potencijalni problemi prilagodbe u praksi, moguće da će se i dalje javljati neka pitanja koja trenutna regulativa ne pokriva.

Što kažu poslodavci, koji su im najveći izazovi u pripremama za uvođenje eura?

- Glavne izazove zasigurno predstavljaju sami troškovi prelaska na drugu valutu u svim dijelovima poslovanja, organizacija cjelokupnog procesa, priprema informacija, informatičke i računovodstvene prilagodbe... Naravno, u nekim djelatnostima, primjerice u maloprodaji, ti su izazovi izraženiji, odnosno troškovi prelaska na euro bit će znatno veći, ali svi će poslodavci morati podnijeti određeni trošak.

Kad je riječ o nekim neriješenim pitanjima, imali smo, primjerice, pitanja poslovnih subjekata koji pružaju usluge u pokretnim komunikacijskim mrežama za korisnike unaprijed plaćenih usluga (prepaid), kojima se potrošnja obračunava u stvarnom vremenu te se odmah naplaćuje s njihova korisničkog računa. Zbog složenosti poslovnih sustava i potrebe migracija u sustavima nije moguće pružati usluge u kontinuitetu tijekom noći između 31. prosinca 2022. i 1. siječnja 2023. godine i istovremeno u stvarnom vremenu u jednoj sekundi provesti sve nužne izmjene na sustavima. Nedoumice su se javljale i među ugostiteljima - primjerice, koje su im obveze vezane uz izdavanje računa 31. prosinca kada se u ponoć mijenja valuta.

Ukupan neto trošak prilagodbe za banke je 2,3 milijarde kuna. Koliki su prosječni troškovi tvrtki?

- Krajem prošle godine proveli smo anketu među poslodavcima kako bismo procijenili učinak uvođenja eura na gospodarstvo. Trošak prilagodbe za jedan veliki trgovački lanac procijenjen je na više od 30 milijuna kuna, telekomi imaju trošak veći od 20 milijuna kuna, tvrtka u proizvođačkom sektoru od milijun kuna, a srednje velika informatička tvrtka za prilagodbu će izdvojiti 100.000 eura. Moguće je da su se ti troškovi sa svim pripremim radnjama nakon same početne procjene i povećali.

Možete li jamčiti da članice HUP-a neće povećavati cijene zbog zaokruživanja?

- Prema dostupnim istraživanjima, prilikom pristupanja europodručju učinak na cijene u drugim zemljama bilo je povećanje od 0,2 do 0,4 postotna boda. To se u trenutnoj perspektivi može činiti zanemarivim iako je u okruženju niske inflacije, prisutne tijekom posljednjeg desetljeća, i takvo povećanje cijena bilo vidljivo za prosječnog potrošača. Međutim, u trenutnoj situaciji, kada bilježimo rekordno visoke stope inflacije, gotovo će nemoguće biti utvrditi za koliki je dio tog rasta odgovorno uvođenje eura.

Vlada je najavila i određene kontrole, a prema informacijama koje imamo u HUP-u, većina će trgovaca pristupiti Etičkom kodeksu. Istu namjeru izražavaju i ostale tvrtke iz B2C segmenta. U principu, poslodavci imaju pozitivan stav prema Etičkom kodeksu jer su svjesni da bi im se iskorištavanje ove situacije negativno reflektiralo na poslovanje i dugoročan odnos s potrošačima. Konačno, enorman rast cijena kojem trenutno svjedočimo znatno je izraženiji za poslovni sektor u odnosu na potrošače, što znači da ni dosad ogroman rast ulaznih troškova poslodavci nisu ni izbliza prebacili na krajnje potrošače.

Znači li to da će doći do daljnjeg rasta cijena do kraja godine bez obzira na euro?

- Enorman rast cijena, prije svega energenata, trenutno značajno ugrožava poslovanje većeg dijela poslovnog sektora. Svjesni smo činjenice da u trenutnim okolnostima svi moramo podnijeti određeni teret, ali ako Vlada ne reagira i u paket mjera ne uključi poslovni sektor, postoji mogućnost da će se pritisak ulaznih troškova dodatno preliti na potrošačke cijene. Iako, rast ulaznih troškova je takav da ga je nemoguće u potpunosti prebaciti na krajnje korisnike.

Dobar dio poduzeća već je najavio da će zbog značajnog povećanja troškova morati odustati od planiranih investicija, što za sobom povlači i zaustavljanje novog zapošljavanja. Ako tome pridodamo i očekivani pad domaće i inozemne potražnje (osobne potrošnje i izvoza) uslijed rasta cijena, onda možemo očekivati značajan udar na cjelokupnu ekonomsku aktivnost. Očekujemo ipak da će Vlada, uz pomoć sredstava iz EU te u suradnji s poslovnim sektorom, reagirati kako bi se ublažio rast cijena te da ćemo u ovoj godini zabilježiti pozitivnu stopu ekonomskog rasta.

Kako u HUP-u vidite kraj godine u odnosu na rekordnu inflaciju, potencijalnu ekonomsku krizu i istovremeno uvođenje eura?

- Najčešće se kao negativna strana uvođenja eura spominje da u uvjetima krize gubimo polugu monetarne politike, ali nisam sigurna u kojoj smo je mjeri u krizama koristili i posljednjih 25 godina. Možemo reći da je od tri glavne funkcije novca kuna u potpunosti ispunila jednu, odnosno koristila se kao sredstvo plaćanja, a kao mjerilo vrijednosti koristila se samo u određenoj mjeri. Vrijednost većih stvari poput automobila i nekretnina izražavana je u drugim valutama. Kao valuta štednje gotovo je u potpunosti podbacila. Iz tog je razloga korištenje kune, odnosno politike tečaja, kao instrumenta za povećanje zaposlenosti i gospodarskog rasta bilo uvelike ograničeno.

Naime, prema dostupnim podacima, 70 posto oročene štednje građana ili je u euru ili je za njega vezano, kao što se i 60 posto kredita odnosi na kredite u eurima. Osim toga, gotovo tri četvrtine prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica europodručja, a i gotovo dvije trećine ukupne robne razmjene odnosi se na zemlje eurozone. Mi smo odavno visokoeurizirano gospodarstvo, duboko integrirano u tokove međunarodne razmjene roba i usluga s drugim zemljama članicama eurozone, tako da se monetarna politika koju provodi Europska središnja banka i dosad reflektirala na naše gospodarstvo, a sada će sve to biti formalizirano i popraćeno svim drugim aspektima zajedničke valute.

Koje su najveće koristi od uvođenja eura? Kada će ih građani osjetiti?

- Osim nepostojanja troškova konverzije, najveća korist za građane trebale bi biti niže kamatne stope, odnosno jeftinija mogućnost zaduživanja. To je bilo vidljivo i u procesu pristupanja eurozoni.

Primjerice, prema informacijama iz HNB-a, od 2017. pa do danas razlika u kamatnoj stopi na dug države, koja se potom prelijeva na cijenu zaduživanja stanovništva i poduzeća, smanjila se za oko dva postotna boda. Sada će to biti malo zamagljeno, jer se u cilju suzbijanja rasta cijena očekuje povećanje referentnih kamatnih stopa na razini eurozone, ali će zasigurno i dalje zaduživanje biti znatno jeftinije nego da smo izvan zajedničkog valutnog područja.

Zbog ublažavanja regulative bankama, dakle, smanjenje stope obvezne pričuve te ukidanje obveze vezano za minimalno potrebna devizna potraživanja, pristupanjem europodručju oslobodit će se značajna sredstava u financijskom sustavu, što bi dodatno trebalo utjecati na povoljnije zaduživanje. Zbog manjih rizika postajemo zanimljiviji i ulagačima, a i poluge ekonomske politike su snažnije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 00:42