U srpnju ove godine, u jednoj relativno običnoj transakciji u kojoj postojeći dioničari prodaju dionice drugim investitorima, europska banka koja nema nijednu jedinu poslovnicu procijenjena je na 115 milijardi dolara.
Time je Revolut, aplikacija koju u Hrvatskoj prema tvrdnjama iz same kompanije danas koristi 700 tisuća ljudi, na papiru postao vredniji od - na primjer - britanskog Barclaysa, banke stare 335 godina i s bilancom koja se mjeri u bilijunima.
Da stvar bude još luđa, prije samo dvije godine Revolut je vrijedio 45 milijardi. U rujnu 2025. već je bio na 75, a u srpnju 2026. došao je na ovih 115. To je rast od 53 posto u deset mjeseci.
Ovog čovjeka čeka nagrada od 76 milijardi dolara
Revolutovi rezultati za 2025. godinu, objavljeni ovog proljeća, izgledaju kao tipfeler. Prihod od 6 milijardi dolara, rast od 46 posto. Dobit prije poreza od 2,3 milijarde, rast od 57 posto. Peta uzastopna godina profitabilnosti, uz maržu od 38 posto - brojka o kakvima banke sanjaju.
Korisnika je krajem 2025. bilo 68,3 milijuna, danas ih je više od 70 milijuna. Poslovnih je klijenata 767 tisuća. Ali najzanimljivija je jedna druga brojka: novac koji korisnici drže na Revolutovim računima narastao je 66 posto, na 67,5 milijardi dolara. To je trenutak u kojem aplikacija za mijenjanje valuta i besplatno dizanje novca na bankomatima drugih banaka postaje mjesto gdje ljudima stoji plaća.
Kroz sustav je prošlo 1,7 bilijuna dolara transakcija, 65 posto više nego godinu prije. I - ovo je vjerojatno ključ cijele priče - Revolut sada ima 11 zasebnih proizvodnih linija od kojih svaka godišnje donosi više od 135 milijuna dolara. Konkretno, pretplate im donose 936 milijuna, kartično poslovanje 1,3 milijarde, investicijski proizvodi 876 milijuna, mjenjačke naknade 800 milijuna, kamatni prihod 1,3 milijarde.
Usporedbe radi, klasična banka najčešće zarađuje na dvije stvari: razlici između kamate koju plaća štedišama i one koju naplaćuje dužnicima te na naknadama. Revolut zarađuje na 11 načina i nijedan od njih ne nosi više od petine ukupnog prihoda. Kad kamatne stope padnu, banci se ruši temelj. Revolutu se stanji samo jedna od 11 nogu.
Pa kako je jedan startup u samo desetak godina došao do pozicije da otima klijente nekima od najetabliranijih europskih novčarskih institucija? Osnivač Nikolaj Storonski rođen je 1984. u Rusiji, završio je fiziku na moskovskom Fiztehu i ekonomiju na New Economic School, a zatim se 2006. preselio u London trgovati derivativima - prvo u Lehman Brothersu, potom u Credit Suisseu. Bio je i državni prvak u plivanju i boksu.
Ideja je nastala iz banalne frustracije. Storonski je često putovao i svaki je put plaćao bankarske naknade na konverziju valute - one koje se ne vide jer su ušivene u tečaj. Godine 2013. uložio je oko 300 tisuća funti vlastite ušteđevine, regrutirao ukrajinskog inženjera Vlada Jacenka i u srpnju 2015. pustio aplikaciju koja je nudila jednu jedinu stvar: mijenjanje novca po međubankovnom tečaju.
Jacenko je, zapravo, bio prvi zaposlenik, ne suosnivač. Storonski je to jednom objasnio tako da mu je dao titulu suosnivača jer je s tom titulom lakše regrutirati inženjere. Ovog srpnja Jacenko je nakon više od desetljeća napustio mjesto tehničkog direktora i prešao u Nadzorni odbor; naslijedio ga je Donato Lucio, čovjek koji je u tvrtku ušao 2018. kao viši softverski inženjer.
Storonski danas drži 29 posto tvrtke, što ga po Forbesovoj računici čini vlasnikom imovine od gotovo 19 milijardi dolara. U kolovozu je, kako je izvijestio Sifted, pokrenut razgovor o novom paketu dionica koji bi mu udjel podigao na 35 posto - ali tek ako Revolut dosegne valuaciju od 500 milijardi dolara. To je golema svota za tvrtku koja još nije izašla na burzu.
Prva stvar je jednostavna: Revolut nema poslovnice. Nema ni naslijeđene informatičke sustave iz devedesetih na kojima mnoge velike banke još uvijek obavljaju transakcije. Kad Revolut želi lansirati proizvod, lansira ga u par tjedana. Kad to želi klasična banka, ponekad je to ciklus od godinu i pol.
Ne želim bankama dati više od onoga što moram. Zato sam našla trik...
Druga je regulatorna geografija. Revolut ima bankovnu licencu u Litvi od 2018. i preko nje, zahvaljujući europskoj putovnici za financijske usluge, opslužuje 57 milijuna korisnika u cijelom Europskom gospodarskom prostoru. Jedna licenca bila je dovoljna za tridesetak tržišta. To je prednost koju regionalni konkurenti poput njemačkog N26 ili britanskog Monza nikad nisu iskoristili na jednako efikasan način.
Treća je model ulaska. Revolut ne dolazi na tržište kao banka nego - najčešće - kao korisna aplikacija za putovanja. Korisnik ga skine zbog godišnjeg odmora, ostavi pedeset eura, shvati da mu je zgodan, pa mu se ondje često nađe i cijela plaća. Ne šteti ni shema novčanog nagrađivanja za dovođenje prijatelja na aplikaciju (premda je u praksi ostvarenje te nagrade relativno teško postići).
Trošak stjecanja korisnika smiješno je nizak jer se korisnici dovode sami. A onda se na tog korisnika, godinama, sloj po sloj, lijepe skuplji proizvodi - pretplata, dionice, kripto, osiguranje, kredit.
Četvrta je automatizacija. Ignacio Zunzunegui, Revolutov direktor za južnu Europu, u lipnju je za Bloomberg Adriju rekao da umjetna inteligencija danas rješava više od 70 posto korisničkih interakcija, uz ocjene zadovoljstva 12 posto više nego kod ljudskih agenata. Klasična bi banka za 70 milijuna korisnika trebala vojsku ljudi.
Ono što je Revolutu godinama nedostajalo bila je britanska bankovna licenca. Prijavu su podnijeli 2021., načelno odobrenje dobili su u srpnju 2024., pa su proveli gotovo dvije godine u mobilizacijskoj fazi, s ograničenjem depozita od 50 tisuća funti ukupno. Puna licenca stigla je 11. ožujka 2026.
Tek od tada Revolut u svojoj matičnoj zemlji smije raditi ono što banke rade: primati neograničene depozite, odobravati kredite, hipoteke, prekoračenja. S više od deset milijuna britanskih korisnika, po broju klijenata odmah se svrstao među najveće banke u zemlji.
Paralelno je objavljen plan od 13 milijardi dolara tijekom pet godina, s ciljem koji Storonski voli izgovarati u simetričnom obliku: sto milijuna korisnika u sto zemalja do 2030. U planu je 10.000 novih radnih mjesta, ulazak na tridesetak novih tržišta i novi globalni HQ u Londonu.
Meksiko je u siječnju postao prvo izvaneuropsko tržište s punom bankovnom licencom. U Indiji ciljaju na 20 milijuna korisnika do 2030. Slijede Kolumbija, Argentina, Južna Afrika, UAE, Australija. U SAD-u su podnijeli zahtjev za nacionalnu bankovnu povelju.
A IPO? Storonski je u travnju rekao da je otprilike dvije godine daleko, najvjerojatnije u New Yorku, s ciljanom valuacijom između 150 i 200 milijardi dolara.
Usporedba s kineskim superaplikacijama, WeChatom ili AliPayem, nameće se sama, premda je kinesko tržište krajnje specifično. Međutim, Revolut već prodaje mobilne tarife - vlastiti je virtualni operater u Britaniji i Njemačkoj, s eSIM-om ugrađenim u aplikaciju. Nudi i osiguranja, ulaznice, burzu kriptovaluta.
Problem je što je WeChat nastao u svojevrsnom vakuumu. Kina 2011. nije imala razvijenu bankovnu infrastrukturu ni ukorijenjene platne navike, a regulacija je bila centralizirana.
Europa je suprotno od svega toga: 500 milijuna ljudi koji već imaju banku, 27 nacionalnih regulatora, GDPR, direktive o platnim uslugama i duboko nepovjerenje prema tome da jedna aplikacija zna sve. Analitičari se uglavnom slažu da europski "superapp" neće nastati bez ozbiljne regulatorne harmonizacije.
Realniji ishod nije WeChat, nego nešto jednostavnije, a možda i lukrativnije: ne aplikacija u kojoj radite sve, nego naprosto aplikacija kojom prolazi sav vaš novac.
Rast ove brzine diže puno prašine i stvara protivnike. Prošlog ljeta Europska središnja banka Revolutu je nametnula ograničenja zbog, kako je navedeno, ozbiljnih nedostataka u nadzoru i sistemskih slabosti u procesima odobravanja proizvoda i upravljanja rizicima: privremena zabrana lansiranja novih financijskih instrumenata u EEA, zabrana primanja novih korisnika izvan Europe i zabrana akvizicija izvan kontinenta. Uz nalog za nezavisnu reviziju.
Litavska središnja banka lani ih je kaznila s 3,5 milijuna eura zbog propusta u sprječavanju pranja novca. Od otprilike 100 tisuća prijava sumnjivih transakcija koje litavska Služba za istraživanje financijskih zločina godišnje zaprimi, oko 80 tisuća dolazi iz Revoluta.
Voditelj te službe Rolandas Kiškis to tumači blagonaklono - Revolut, kaže, mnogo ulaže u automatizaciju i preventivno prijavljuje sve slučajeve u kojima vidi i najmanji rizik. Iz Revoluta poručuju da je omjer logičan jer imaju višestruko više korisnika od bilo koje druge banke u Litvi.
Tu je i specifična hrvatska crtica: budući da hrvatski korisnici imaju litavski IBAN koji nije u Fininom jedinstvenom registru računa, godinama traje rasprava o tome služi li Revolut i za izbjegavanje ovrha. Zunzunegui to naziva potpunom zabludom i podsjeća da je riječ o licenciranoj EU banci koja je pod istim pravilima kao i sve ostale.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....