Da je neki trećerazredni holivudski scenarist predložio sinopsis filma s pričom kakva se sada događa oko osnivača i šefa Nvidije Jensena Huanga, vjerojatno bi ga momentalno izbacili iz zgrade i prekrižili za sva vremena.
Jer priča je toliko sumanuta da djeluje izmišljeno: misteriozna kineska špijunka zavela je omiljenog biznismena američkog predsjednika i vlasnika druge najvrednije kompanije na svijetu, kompanije o kojoj ovisi kompletna globalna AI revolucija, pa ga navela da malo-pomalo počne asistirati razvoju kineskog AI imperija nauštrb američkog. Djeluje pretjerano stereotipno, kao po šabloni. Ali...
Sve je počelo, barem koliko se danas zna, jedne lipanjske noći 2024. u baru s pogledom na Taipei. Društvo tehnoloških direktora nazdravljalo je AI groznici kad je jedna žena izjavila: "Kladim se da mogu dovući Jensena ovamo". Ubrzo nakon toga, kako je New York Timesu (NYT) ispričao Parker Schmitt, direktor tvrtke NetThunder, u bar je ušao Jensen Huang u crnoj kožnoj jakni, svojem odjevnom zaštitnom znaku, i popio s njima "shot" viskija.
Žena koja se kladila zove se Huang Le, a u poslovnom svijetu predstavlja se kao Alice Huang (ne, nije u rodu s Jensenom, to bi možda bilo previše). Američke obavještajne službe tvrde da je agentica kineskog Ministarstva državne sigurnosti (MSS). A Huang je u nedjelju priznao ono što je Nvidia tjednima nijekala.
"Bio sam nevjeran svojoj supruzi. Moji postupci povrijedili su nju i našu djecu. Za ono što sam učinio nema opravdanja. Duboko mi je žao", napisao je 63-godišnji Huang zaposlenicima.
Što se, zapravo, dogodilo
Ali, na Huangovu žalost, bračna indiskrecija trenutačno je najmanji od njegovih problema. Naime, krajem listopada New York Times objavio je da je Huang bio meta kineske obavještajne operacije, da američke službe najmanje godinu dana elektronički nadziru Alice Huang te da je Donald Trump o svemu brifiran prije otprilike godinu dana. I nije poduzeo apsolutno ništa.
Prošlog tjedna stigao je još gori detalj. Kako su otkrili NYT i Financial Times (FT), ovog proljeća među najvišim dužnosnicima administracije kružio je memorandum prema kojem je Alice Huang regrutirao upravo MSS. Zadatak joj je bio prikupljati informacije o Huangu i potencijalno utjecati na Nvidiju da se izbori za to da najnapredniji čipovi postanu dostupni Kini. Izradu memoranduma nadzirao je državni tajnik Marco Rubio, a nastao je neposredno prije Trumpova svibanjskog summita s Xi Jinpingom u Pekingu.
Nvidia je sve to vrijeme tvrdila da su susreti njihova šefa s Alice Huang bili "potpuno normalni". U nedjelju je ta linija obrane skršena: Huang je odboru direktora priznao vezu, a odbor je pokrenuo neovisnu istragu. Kineska ambasada sve je proglasila "klevetama", a Alice Huang ne odgovara na upite novinara.
Zbog čega su targetirali baš Huanga? Pa, recimo to ovako - zamislite da u doba najveće naftne krize netko ima izravnu liniju do jedinog čovjeka na svijetu koji odlučuje kome će se točiti nafta. Ovo je AI ekvivalent tome.
Nvidijini grafički procesori danas su i nafta i plin i kerozin umjetne inteligencije: bez njih nema treniranja velikih AI modela. Zato Washington od 2022. ograničava prodaju najmoćnijih čipova Kini, a Kina si je istovremeno zadala cilj da do 2030. preuzme svjetsko vodstvo u AI-ju.
"Jensen je netko na koga biste željeli utjecati jer ima veliku moć i nalazi se u samom središtu tehnologije koja oblikuje svijet", rekao je za NYT Peter Mattis, bivši CIA-in kontraobavještajni analitičar.
MSS, koji je pod Xi Jinpingom od relativno sporednog igrača izrastao u agenciju višestruko veću od CIA-e, sa stotinama tisuća agenata, tehnologiju vidi kao ključno bojište. Radi se o megaagenciji koja se bavi i špijunažom i kontrašpijunažom te djeluje kao tajna policija. Američki FBI procjenjuje da ima oko 800 tisuća zaposlenika.
Vodi je Chen Yixin, Xijev stari suradnik iz pokrajine Zhejiang, upravo tamo gdje djeluje mreža tvrtki i investitora oko Alice Huang.
Trumpov omiljeni direktor
No ono što Huanga čini doista neprocjenjivom metom nije samo Nvidia, nego to što ga Trump iznimno cijeni. Huang je, piše FT, postao jedan od Trumpovih omiljenih direktora, a predsjednik ga vodi sa sobom na državne posjete: prošle godine u Ujedinjeno Kraljevstvo, ove godine u Kinu.
Ta kineska epizoda posebno je slikovita. Huang, kako je tada pisao NYT, nije bio na popisu biznismena pozvanih na summit s Xijem. Ali kada je Trump to doznao, osobno ga je nazvao i pozvao i Huang je doletio na Aljasku kako bi se tijekom međuslijetanja ukrcao u Air Force One. I to u trenutku kad je među Trumpovim najbližim suradnicima već kružio memorandum o ženi s kojom je Huang bio u vezi.
To prijateljstvo imalo je i vrlo opipljive rezultate. Nakon što je Nvidia 2025. novim izvoznim kontrolama bila potpuno odsječena od kineskog tržišta, Huang je uporno lobirao za blaži pristup. Prvo je uvjerio Trumpa da ukine zabranu prodaje slabijih AI čipova Kini, a potom su njih dvojica sklopili dogovor po kojem Nvidia smije u Kinu izvoziti čipove H200, uz to da američka država uzima 25 posto od svake prodaje.
Paradoks je, piše FT, da je dogovor imao minimalan učinak na Nvidijinu prodaju jer je Peking sam odbijao njezinu tehnologiju, ali je dodatno razbjesnio "jastrebove" u administraciji, koji smatraju da je Huang previše spreman prodavati Kini napredne čipove. Nvidia je, usput, donirala najmanje 20 milijuna dolara u Trumpov fond za plesnu dvoranu u Bijeloj kući.
Prema dužnosnicima koje citira NYT, bliskost dvojice muškaraca kočila je neke istrage Ministarstva trgovine i predložene sankcije vezane uz Kinu ili Nvidiju.
Trump ni sada ne odstupa. Huang je, rekao je novinarima u nedjelju, za Ameriku napravio "nevjerojatan posao". Upitan žali li što nije reagirao na obavještajna upozorenja, odgovorio je: "Ne, mislim da ne. Mislim da je častan čovjek. Vjerojatno ima objašnjenje za to. Morate ga saslušati." A onda je dodao: "Nisam razgovarao s njim o tome. Znam samo da je fin čovjek, ali nikad ne znaš što se događa."
Tko je Alice Huang i što je Megaspeed
O glavnoj akterici priče zna se iznenađujuće malo, što je u ovom poslu vjerojatno i poanta. Prema biografiji s društvenih mreža jednog bivšeg poslodavca, radila je kao reporterka kineske državne televizije i kao privatna bankarica, no NYT to nije uspio potvrditi. Ljudi koji su je upoznali opisuju je kao ženu koja odlično govori engleski i ima veze u vrhu industrije: osim s Huangom, navodno je bliska i s čelnicima Gigabytea, jednog od najvećih proizvođača Nvidijinih superračunala.
Kada su se ona i Huang upoznali, nije poznato. Nakon one noći u Taipeiju ponovno su snimljeni zajedno u svibnju 2025., na izlasku iz restorana u istom gradu. Na snimci tajvanske televizije SET News Huang dijeli rezance okupljenima i razgovara s novinarima, a Alice Huang strpljivo čeka iza njega.
Je li ovo otpočetka bila takozvana "honeytrap" operacija, teško je reći: koliko je poznato, američki dokumenti govore o regrutaciji radi prikupljanja informacija i utjecaja, a ne o tome je li romansa bila zadatak od početka. Rezultat je, međutim, isti: osoba koju Washington smatra agenticom strane službe imala je intiman pristup čovjeku koji kontrolira najtraženiju robu 21. stoljeća.
Nekoliko tjedana nakon one noći u Taipeiju je Megaspeed, tvrtka koju je Alice Huang vodila, počeo kupovati Nvidijine čipove u vrijednosti više milijardi dolara. I valja naglasiti: ništa od ovoga nije novo. NYT je cijelu shemu, zajedno s fotografijom iz bara, opisao još u listopadu 2025. Već je tada bilo jasno da nešto smrdi. Iz Megaspeeda je Alice otišla tijekom 2025., navodno zbog "obveza prema drugim poslovima". Čime se danas bavi, ne zna se.
Megaspeed je nastao 2023. kad je kineska tvrtka za mobilne igre i cloud 7Road izdvojila svoje singapursko poslovanje i preimenovala ga. Među vlasnicima 7Roada su kineska središnja vlada i nekoliko lokalnih vlasti, a šangajski fond u kojem je Alice Huang prije bila izvršna direktorica uložio je upravo u 7Road.
Ona je prvih osam mjeseci bila upisana kao izvršna direktorica Megaspeeda, a sebe je opisivala i kao glavnu direktoricu. Mreža oko nje ima i financijsku vezu s vojnim kompleksom, kroz ulaganje u kibernetičku podružnicu China Electronics Technology Groupa, jednog od najvećih kineskih proizvođača vojne tehnologije.
Malezijska podružnica Speedmatrix između lipnja 2024. i lipnja 2025. primila je više od 200 pošiljki Nvidijine opreme vrijedne gotovo dvije milijarde dolara. Prvu milijardu potrošili su u tri mjeseca. Samo jedna pošiljka od 27. lipnja 2024. sadržavala je 120 servera s čipovima H800 vrijednih 25,4 milijuna dolara.
Većina opreme stizala je od Aivresa, kalifornijske podružnice kineskog Inspura, koji je 2023. stavljen na američku crnu listu jer gradi superračunala za kinesku vojsku. Inspuru Nvidia ne smije prodavati bez posebne dozvole, ali njegova američka podružnica kupuje bez ograničenja, što nema posebnog smisla.
Vlasnik Megaspeeda je fantomska tvrtka u vlasništvu direktora Jamesa Tana, a tvrtka je računalnu snagu iz centara u Maleziji i Indoneziji iznajmljivala Alibabi i drugim kineskim tvrtkama, čime je Kina dobila stražnja vrata do čipova koje službeno ne smije kupiti.
U rujnu 2024. američki inspektor posjetio je Megaspeedov podatkovni centar u Maleziji i zatekao Nvidijinu opremu još u kutijama. Nvidijin odjel za usklađenost ipak je zaključio da je Megaspeed u vlasništvu tvrtke izvan Kine, "bez kineskih dioničara". Aaron Bartnick, bivši dužnosnik Bidenove administracije, vidio je to drukčije: "Mnogo crvenih zastavica". Istragu o Megaspeedu sada je preuzelo Ministarstvo pravosuđa.
Što su Kinezi mogli doznati
Koliko je štete Huang počinio? Javnog odgovora zasad nema. Nvidijin odbor tvrdi da "nema razloga vjerovati da su ugrožene nacionalna sigurnost ili poslovne tajne". Ali budimo realni - bi li javno priznali išta drugo?
No bivši CIA-in operativac Mattis precizno opisuje što zanima MSS: "tehničke specifikacije onoga što se gradi" i "oblikovanje odluka" o tim tehnologijama. Huang zna kako izgledaju čipovi koji tek dolaze, zna tko u svijetu kupuje i koliko te, možda najvrednije, sjedi s američkim predsjednikom dok se odlučuje o tome što smije u Kinu. Za službu koja želi predvidjeti i oblikovati američke izvozne kontrole, takav izvor vrijedi više od bilo kojeg ukradenog nacrta.
A da bi se shvatilo koliko je sve ovo opasno za Nvidiju, treba znati kako Huang njome upravlja. Rođen na Tajvanu, kao dijete se preselio u SAD, a 1993. suosnovao je Nvidiju kao proizvođača grafičkih kartica za videoigre. Kad su se te kartice pokazale idealnima za umjetnu inteligenciju, pretvorio ju je u prvu tvrtku vrijednu pet bilijuna dolara (ili 5000 milijardi dolara, ako vam je tako draže). Nvidia je, piše FT, vezana uz svojeg šefa više od gotovo bilo koje tehnološke kompanije.
Huang, naime, ne vjeruje u klasičnu korporativnu piramidu. Njemu izravno odgovara više od 60 ljudi, a s njima, kako je sam objasnio ovog proljeća, ne održava sastanke jedan na jedan: "To je nemoguće. Iznesemo problem i svi ga zajedno napadnemo."
Taj stil naziva "ekstremnim zajedničkim dizajniranjem". Umjesto izvještaja kroz hijerarhiju, zaposlenici mu šalju mailove s pet najvažnijih stvari na kojima rade, poznate kao T5T (top five things), a on ih čita. Kritike dijeli javno, pred svima. "Radije ću vas mučiti dok ne postanete sjajni", rekao je jednom.
Unutar te takozvane plosnate strukture postoji, piše FT, uski krug od pet ili šest ekstremno lojalnih ljudi oko kojih se sve vrti. Huang upravo takvom ustroju pripisuje brzinu kojom Nvidia bježi konkurenciji i rast tržišne vrijednosti s oko 1000 milijardi dolara 2023. na današnjih 4500 milijardi. Kvaka je u tome što takav sustav, kako primjećuje TechCrunch, onemogućava da se iznutra jasno vidi tko bi ga uopće mogao naslijediti kada za to dođe vrijeme.
I što sada?
Nvidijine dionice u ponedjeljak su u predburzovnom trgovanju pale 4,9 posto, a Nasdaqu 100 predviđao se blag rast. Za tvrtku od 4500 milijardi dolara, to je "papirnati" gubitak od oko 220 milijardi, otprilike dva godišnja hrvatska BDP-a.
Istragu vodi odbor neovisnih direktora uz vanjske odvjetnike. Nvidijin kodeks ponašanja navodi "osobne odnose" kao mogući sukob interesa i predviđa sankcije sve do otkaza. Huang ostaje na čelu kompanije tijekom istrage.
"Podržavam istragu i u potpunosti ću surađivati. Volim našu zemlju i našu kompaniju", poručio je. Cinik bi, doduše, rekao da se sintagma "volim našu zemlju" može odnositi i na Kinu i na SAD...
Kalendar je pritom nemilosrdan: 17. studenoga Nvidia objavljuje kvartalne rezultate, a dan poslije Huang bi se trebao pojaviti na zatvorenom brifingu pred čelnicima triju odbora Zastupničkog doma.
"Ključno je da Jensen Huang u Kongresu odgovori na naše zabrinutosti za nacionalnu sigurnost", poručio je John Moolenaar, predsjednik odbora za Kinu. Elon Musk, s druge strane, složio se s objavom da je Huang "nezamjenjiv za američko vodstvo u AI-ju".
Jeffrey Sonnenfeld, stručnjak za korporativno upravljanje s Yalea, šanse da Huang preživi procjenjuje na "otprilike 50-50". Govori o "nevjerojatno lošoj procjeni" i kaže da bi "bilo koji drugi zaposlenik Nvidije osim njega zbog ovoga bio otpušten". Čak i ako zadrži funkciju, očekuje Sonnenfeld, morat će dio svakodnevnih odluka prepustiti drugima. Huang pritom nema dionice s pojačanim pravom glasa, pa mu sudbina doista ovisi o odboru.
Politički gledano, Huang je vjerojatno zauvijek kompromitiran i svaki budući zahtjev za ublažavanje izvoznih kontrola čitat će se kroz pitanje čije je interese zapravo zastupao. A pravu dimenziju štete možda nikad nećemo saznati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....