ESKALACIJA SUKOBA

Europska unija se prvi put priprema na Trumpa ispalliti ‘briselsku bazuku‘, zna se i meta: ‘Brzina je ključna!‘

Ovaj potez bi moglo uvući čitav blok u trgovinski rat

Ursula von der Leyen i Donald Trump na Gospodarskom forumu u Davosu

 Jim Watson/Afp/Profimedia/Jim Watson/afp/profimedia

Očekujući da se američki predsjednik Donald Trump neće zaustaviti na iznudi samo od najbližih susjeda nego da će pokušati istresti neki novac i ustupke i od ostalih bliskih saveznika, Europska unija priprema odgovor.

Bruxelles naime planira povratni udar na Silicijsku dolinu ukoliko Trump doista sprovede svoje obećanje o nametanju onoga što on zove "tarife" na EU. Bio bi to prvi slučaj korištenja takozvane "briselske bazuke", što bi moglo uvući čitav blok u trgovinski rat, prenosi Financial Times.

Europska komisija razmatra korištenje svog "anti-prinudnog instrumenta" (Anti-Coercion Instrument ili ACI) u potencijalnom okršaju ovoga tipa s Washingtonom, što bi omogućilo Europskoj uniji da targetira američki Big Tech sektor, kazala su dva birokrata za FT.

PROČITAJTE VIŠE Danas, na dan kada je trebao početi najveći trgovinski rat u povijesti, raskrinkana je Trumpova taktika!

"Sve opcije su na stolu", dodao je jedan od njih i istaknuo ACI kao najsnažniji mogući odgovor koji je dostupan Bruxellesu bez kršenja međunarodnog prava.

ACI je stupio na snagu 2023. godine i korišten je kao obrana od Kine, premda je ta inicijativa primarno pokrenuta zbog Trumpovih poteza iz njegova prvog mandata. Mjera omogućuje europskoj grani izvršne vlasti da nametne trgovinske restrikcije ako se donese odluka da pojedina država koristi tarife na dobra i usluge iz EU kao sredstvo prinude sa svrhom promjene zakona.

image
John Thys/Afp

U doba kada je program izglasan, EU birokrati prozvali su ga "bazukom" jer daje snagu Europi da odabere neke od brojnih potencijalnih uzvratnih mjera. Između ostalih, to su povlačenje zaštite nad intelektualnim vlasništvom te povlačenje prava za komercijalnu eksploataciju - recimo - raznog softvera i streaming usluga.

Trumpova prijetnja da će nametnuti tarife Europskoj uniji kako bi prisilio Dansku da preda SAD-u Grenland ili da se ukinu regulatorne mjere protiv američkih tehnoloških kompanija svakako spada u domenu "prinude".

Također, ACI daje Uniji pravo da blokira izravne investicije te da ograniči pristup tržištima američkim kompanijama iz bankarskog, osiguravateljskog i drugih financijskih sektora.

Trump je prošli tjedan rekao kako će "apsolutno" nametnuti tarife Europskoj uniji, navodeći kao razloge kaznene mjere protiv američkih tehnoloških kompanija te "stravičan" trgovinski deficit. Naravno da nije imao detalje o tome kada bi uveo te mjere, kolike bi bile i postoji li neki ustupak koji EU može staviti na stol kako bi se Trump odobrovoljio.

Podsjetimo da je Meksiku i Kanadi bilo dovoljno da obećaju mjere koje su ionako planirali provesti ili su provodili u vrijeme Joea Bidena da se Trump osjeti kao pobjednik i suspendira tarife od 25% na 30 dana.

"Ako si slab, on te pojede. Ako ne pregovaraš, on te ubije", poručio je jučer ministar trgovine Luksemburga Xavier Bettel.

Ministri trgovine EU održali su u utorak sastanak u Varšavi kako bi raspravljali o prijetnji iz Washingtona. Većina je navodno izrazila potporu kaznenim protumjerama, ako se pokažu potrebnima.

image

Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič

Alexandros Michailidis/alamy/alamy/profimedia/

Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič poručio je kako bi radije izbjegao tarife putem pregovora, ali i dodao: "Ako budemo pogođeni, odgovorit ćemo odlučno".

Šefčovič je podsjetio i da EU ima značajan trgovinski deficit s SAD-om kada je riječ o uslugama, premda je točno da ima suficit kada se radi o razmjeni dobara.

Neke zemlje članice nisu osobito sklone ulasku u trgovinski rat u trenutku kada je gospodarski rast na tako niskim stopama. "Želimo deeskalaciju", kazao je FT-ju jedan od diplomata uključenih u razgovore.

Prilično očekivano, recimo, mađarski ministar financija i trumpofil Péter Szijjártó izašao je sa sastanka netom prije rasprave o SAD-u, a upitan o uzvratnim tarifama i Trumpovim prijetnjama samo je odgovorio kako se nada da će "predsjednik donijeti mir".

Bilo kakva odmazda morala bi biti proporcionalna Trumpovim mjerama i Komisija bi prije svega morala pružiti dokaze o šteti koja se čini europskim industrijama. Potrebno je još nešto: odobrenje od najmanje 15 od 27 članica.

Konzultacije za ovakve mjere znaju trajati tjednima. Tako je barem bilo posljednji put kada su 2018. godine bila potrebna tri mjeseca da na snagu stupe uzvratne tarife na one koje je nametnula Trumpova prva administracija.

Tada je Washington odrezao tarife od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij, a EU je nakon 90-ak dana uzvratila tarifama na približno 2,8 milijardi eura američkih uvoznih dobara.

image

Kanadski premijer Justin Trudeau reagirao je na Trumpove tarife u roku od nekoliko sati

Dave Chan/Afp

Podsjetimo opet, Kanadi i Meksiku bilo je potrebno samo nekoliko sati da najave precizne protumjere na odluku Bijele kuće o tarifama od 25 posto (pa naniže). Kanada je, štoviše, tako precizno razradila svoje protumjere da su targetirali proizvođače i tvrtke iz "crvenih" država - dakle onih u kojima je Trump pobijedio.

Francuski ministar trgovine Laurent Saint-Martin rekao je Financial Timesu da, unatoč ACI-ju, EU mora imati bržu reakciju.

"Brzina je jedno od ključnih pitanja, moramo biti spremni puno brže nego prođli put. Moramo biti ujedinjeniji i brži. Najgora opcija bila bi da svaka država stvara pojedinačne dogovore s Amerikom. Ako želimo graditi europsku ekonomsku snagu, moramo svijetu pokazati da smo ujedinjeni", poručio je Saint-Martin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. veljača 2025 18:28