Kako iz krize, lideri?

'Očekujem manju izbirljivost ljudi prema poslovima na tržištu rada' Čelnik Podravke o radu

Vrijeme je za transformaciju gospodarstva i za transformaciju tržišta rada orijentiranu prema poljoprivredi i mogućnostima za samoodrživost ponude
Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke
 Neja Markicevic / CROPIX

Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke odgovorio je na pet poduzetničkih pitanja. Smatra, među ostalim, da će aktualna koronakriza dovesti do manje izbirljivosti ljudi prema poslovima na tržištu.

Kojim smjerom iz krize, lider?

Razgovarali smo s pet lidera iz različitih sektora ekonomije.

Atlanticov većinski vlasnik i šef Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, najveći hrvatski distributer (i jedan od najvećih europskih) Branko Roglić, Marinko Došen, kao predsjednik Uprave AD-Plastika, najjačeg eksponenta hrvatske autoindustrije, i Ante Mandić, jedan od pionira domaćeg propulzivnog IT sektora (In2 do prodaje, danas INsig2 i Degordian) dobili su jednaki set od pet bazičnih pitanja, a njihovi, uglavnom ohrabrujući, odgovori ukazuju na ne sasvim novu, ali ponešto drukčiju, krizom probuđenu, opreznu Hrvatsku.

Pet pitanja za petoricu lidera

- Kako vaša kompanija preživljava krizu. Kakve rezultate očekujete do kraja sljedeće godine?

- Što očekujete od Vlade u tom razdoblju?

- Što bi bila vaša preporuka Vladi?

- Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?

- Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?

Zagreb, 200417. 
Marin Pucar, novi predsjednik uprave Podravke.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX
Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke

Kako vaša kompanija preživljava krizu. Kakve rezultate očekujete do kraja sljedeće godine?

- Podravka i Belupo s obzirom na prirodu poslovanja nisu osjetili veći utjecaj krize na poslovne rezultate, međutim obje kompanije i njihovi zaposlenici prošli su značajnu promjenu. Pod time podrazumijevam velike napore zaposlenika da nastave s redovnim poslovanjem te napore našeg stožera osnovanog s ciljem da osigura nesmetano odvijanje svih procesa u kompaniji uz provedbu epidemioloških mjera zašite. U početku krize suočili smo se s velikim problemom zastoja transporta, čime je dobava repromaterijala, kao i otpreme robe kupcima bila usporena, stoga su planiranje i koordinacija postali ključni procesi. U poslovnim rezultatima za travanj primjetan je negativan utjecaj na prihode na određenim tržištima te s oprezom, ali i optimizmom gledamo u budućnost te po potrebi prilagođavamo planove. Ovo nije vrijeme dugoročnih planova, nego brzih reakcija.

Što očekujete od Vlade u tom razdoblju?

- Koraci i mjere koje je Vlada poduzela su pohvalni prepoznajući veličinu krize i posljedice koje bi ona mogla izazvati. Financijski resursi Hrvatske nisu nepresušni da bismo mogli očekivati kontinuiranu i izdašnu pomoć države. Prva faza pomoći koja je donesena u vrlo kratkom roku pokazala je i naš mentalitet, ali i nedostatak nacionalne i socijalne odgovornosti. Očekivao sam puno veću odgovornost svih onih čija su poduzeća u stanju prebroditi ovu krizu i bez pomoći države.

Što bi bila vaša preporuka Vladi?

- U svim budućim financijskim injekcijama trebalo bi uvesti dodatne kriterije:

- razdvojiti male i srednje poduzetnike od velikih, jer bilance poduzeća imaju različiti potencijal prevladavanja krize

- razmisliti o formiranju fonda koji bi kapitalno osnažio poduzeća da prebrode krizu, te bi ta sredstva jednog dana mogla biti vraćena ili unovčena na tržištu kapitala

- uvjetovati korisnike pomoći od države da svoje obveze podmiruju u rokovima, kako se ne bi dogodila lančana reakcija nelikvidnosti koja se sada pojavljuje na tržištu (vraća se kultura neplaćanja iz objektivnih, ali i mentalitetnih razloga)

- ne zaustavljati javne investicije i napraviti dodatni paket mjera za poticanje poslovnih investicija onog djela gospodarstva koji ima potencijal i u vrijeme krize

- naknade na zavodu ostaviti samo onima koji su starosno ili zdravstveno ograničeni, a ukinuti svima onima kojima se nude poslovi, pa bili oni i sezonski poljoprivredni

- vrijeme je za transformaciju gospodarstva i za transformaciju tržišta rada orijentiranu prema poljoprivredi i mogućnostima za samoodrživost ponude dostatne za potrebe nacionalne potrošnje i proizvodnje.

Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?

- Nakon što se život i gospodarstvo donekle normaliziraju, očekujem manju izbirljivost ljudi prema poslovima na tržištu rada. Očekujem da će se većina radnih mjesta popuniti iz domaćih izvora. Ako na taj način krenemo u osobnu i društvenu transformaciju, imamo šansu da nam ova pandemija donese priliku za društvo i gospodarstvo kakvo smo priželjkivali godinama.

Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?

- Vrijeme je za ljude s osmijehom, optimizmom i vjerom u brže i bolje sutra. U uvjeren sam da svjetska znanstvena i zdravstvena pamet mogu pronaći cjepivo kako bismo se uskoro mogli osloboditi neizvjesnosti i straha.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:26