Više nije znanstvena fantastika da kirurški tim u operacijskoj sali izvodi složenu operaciju uz vodstvo i savjete liječnika koji se nalazi u drugoj zemlji udaljenoj tri tisuće kilometara. Vrlo skoro će to biti moguće zahvaljujući brzom internetu 5G, odnosno petoj generaciji mobilnih mreža koja je već implementirana u mnogim razvijenim zemljama. U djeliću sekunde moderna tehnologija šalje i prima podatke između pametnih uređaja i internetske mreže, a vrijeme odaziva je gotovo trenutno. Nova 5G mreža bit će i 50 puta brža od aktualne 4G mreže, imat će veću efikasnost uređaja i veću pouzdanost. Ukratko - imat ćemo vrlo brzi internet i stabilnu vezu bez pucanja.
Smanjit će se kašnjenje signala, čime će se poboljšati kvaliteta prijenosa uživo. No, ono što je daleko važnije, otvara se mogućnost široke primjene umjetne inteligencije u industriji, poljoprivredi, obrazovanju, zdravstvu, a gradit će se i pametna gradska infrastruktura. Primjerice, semafori će se automatski prilagođavati stanju na prometnicama, a vozila će moći komunicirati međusobno i s okolinom, pa će tako automobil primiti informaciju za koliko će se sekundi promijeniti svjetlo na semaforu, a to će vozaču omogućiti bolju reakciju i sigurniju vožnju. U gradu koji je čitav povezan 5G mrežom to u perspektivi znači da nema čekanja na crvenom kada na križanju nema vozila iz drugih smjerova, čime će se znatno smanjiti gužve.
Razvoj društva i gospodarstva
Stručnjaci se slažu da su mreže pete generacije temelj razvoja društva i gospodarstva u narednom razdoblju jer će se sve aktivnosti vezane uz digitalnu tehnologiju odvijati neusporedivo brže. To vrijedi za komunikaciju i razmjenu informacija, a kada se nova tehnologija integrira u poslovne i javne procese, povećat će se i gospodarska produktivnost i razina kvalitete javnih usluga.
Mreže 5. generacije logičan su nastavak evolucije mobilnih mreža koja traje posljednjih 40 godina. Osamdesetih godina prošlog stoljeća 1G mreže su omogućile početak mobilne telefonije, da bi 90-ih s 2G mrežama bilo moguće slati SMS poruke, s 3G-om početkom ovog stoljeća razvija se mobilni internet koji tek s 4G mrežom oko 2010. postaje brz i širokopojasan. Uvođenje 5G tehnologije razvojni je ciklus od narednih 10 godina. U prvoj fazi, u prve dvije do tri godine, ona će biti ekstenzija 4G mreže za postizanje daleko većih brzina da bi do 2025. krenula primjena novih naprednih rješenja. Predviđa se kako će do 2024. godine 40 posto svjetskog stanovništva imati pristup 5G mreži.
Bazna postaja
Korisnici 5G tehnologije
Sektori koji se najčešće spominju kao korisnici 5G tehnologije su automobilska industrija, zdravstvo, promet i energetski sektor. Procjena je da bi u ta četiri sektora 5G tehnologija godišnje donijela novu vrijednost od 114 milijardi eura. Studije predviđaju da bi 5G u EU mogao povećati produktivnost u prosjeku za više od 6 posto. Globalni prihodi 5G tehnologije u 2025. procjenjuju se na 225 milijardi eura.
Primjena u zdravstvu ponajviše se odnosi na virtualnu dijagnostiku, daljinski monitoring pacijenata, mogućnost operacija na daljinu, pohranu digitalnih podataka o pacijentima… Nadalje, 5G mreža omogućit će upotrebu medicinskih dronova, odnosno dronova u službi zdravlja za brzu dostavu osjetljivih medicinskih resursa potrebnih za osiguranje zdravstvene skrbi na teško dostupnim područjima. To je izuzetno bitno za države s velikim brojem otoka poput Hrvatske. U automobilskim tehnologijama 5G će omogućiti autonomnu vožnju, odnosno da automobil po potrebi sam na vrijeme uspori ili da pomoću senzora detektira da je ispred njega prepreka i da će brzo morati promijeniti smjer.
Zahvaljujući 5G mrežama, pojavit će se i pametne farme koje će osiguravati bolju kvalitetu usjeva. Korištenjem senzora na zemlji poljoprivrednici će dobivati trenutačne obavijesti o napretku usjeva, a navodnjavanje i hranjenje životinja pratit će preko mobilnih aplikacija. Svi strojevi na farmama bit će automatizirani i povezani. U brodogradilištima i drugim pogonima će se automatizacijom procesa i primjenom umjetne inteligencije povećati brzina proizvodnje, a 5G tehnologija važna je i za upravljanje brzim vlakovima. Njezine prednosti vidjet će se i na područjima internetskih igara i audio-video razgovora, preuzimanju aplikacija, ali i u pohrani podataka jer će gotovo sve, uključujući i aplikacije, biti trenutačno dostupno s oblaka. Ubrzat će se plaćanje računa, kupovina namirnica, obavljanje liječničkih pregleda, prijava poreza… Brzo dostupne informacije u administrativnim uslugama, obrazovanju, zdravstvu i komunalnim aktivnostima mogle bi nam smanjiti čekanje i unaprijediti kvalitetu života.
Plan Europske unije
Na EU razini donesen je Akcijski plan “5G za Europu”, koji definira dinamiku ulaganja u razvoj infrastrukture i poziva na sustavnu predanost institucija EU, država članica, industrije te istraživačke i financijske zajednice. Europska unija ima, naime, vrlo ambiciozan plan da do 2025. godine sva urbana područja i svi glavni kopneni pravci budu pokriveni 5G infrastrukturom. U Hrvatskoj to znači 470 naselja i sve autoceste. Da bi se to ostvarilo, operatori moraju u narednih pet godina uložiti dodatnih 1,26 milijardi kuna. Prema izračunima Ekonomskog instituta u Zagrebu, ta bi ulaganja generirala oko četiri tisuće novih radnih mjesta, stvaranje nove 1,4 milijarde bruto dodane vrijednosti, otvaranje 292 tvrtke…
Pritom se vodi računa i o digitalnoj sigurnosti pa Europska komisija predlaže usklađen pristup i operativne programe po kojima bi svaka država trebala napraviti procjenu rizika infrastrukture ažurirajući postojeće sigurnosne zahtjeve za pružatelje mrežnih usluga. Države članice trebaju razmijeniti informacije i uz podršku Europske agencije za sigurnost na internetu dovršiti procjenu rizika te dogovoriti usklađene mjere za njegovo smanjenje.
Akcijski plan za 5G Europu
Osijek želi biti prvi hrvatski 5G grad, a FERIT otvara vrata i stranim studentima
Po akcijskom planu za 5G Europu svaka članica EU do kraja 2020. treba imati barem jedan 5G grad koji mora omogućiti pružanje komercijalnih 5G usluga. Prvi je HAKOM-ovu kandidaturu prihvatio Osijek. U Osječko-baranjskoj županiji 2008. bilo je 56 ICT tvrtki s 227 zaposlenih, a danas ih je 180 i zapošljavaju 1500 ljudi. Mnoge od njih članice su udruge Osijek Software City, kojoj je cilj promoviranje Osijeka kao grada proizvođača dobrog softvera kao i povećanje interesa mladih za poduzetništvo i rad u IT sektoru. U grad na Dravi nedavno su došli Rimac Automobili, a razvojno-istraživački ured još je prošle godine otvorio i Ericsson Nikola Tesla.
Prodekan za suradnju s gospodarstvom osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) prof. dr. sc. Kruno Miličević naglašava kako ta obrazovna institucija ne samo da prati potrebe tržišta rada nego nastoji biti barem pola koraka ispred, što je moguće uz suradnju s partnerskim tvrtkama kao što su Rimac Automobili, Institut RT-RK, Ericsson NT, te s tvrtkama iz ICT sektora koje okuplja Osijek Software City.
“Stalno unapređujemo svoje programe u skladu s potrebama tvrtki, a studentima dajemo znanje koje je potrebno na tržištu rada. Godišnje se u Osijeku upiše oko 400 brucoša elektrotehnike, računarstva i IT-a, a završi ih 250 do 300 i oni lako pronalaze poslove upravo u Osijeku, na području kojega ima sve više ICT tvrtki. U toj je industriji ljudski resurs najvažniji. Povećavamo upisne kvote i krećemo s ponudom studijskih programa i na engleskom jeziku kako bismo privukli studente iz svih dijelova svijeta. Pritom bi nam dobrodošlo da se i država uključi u stipendiranje stranih studenata i obveže ih da određeno razdoblje žive i rade u Hrvatskoj, naravno s perspektivom stalnog ostanka. Našim studentima trebaju biti otvorena vrata cijeloga svijeta, ali ne da odlaze iz Osijeka zato što ovdje ne mogu naći kvalitetan posao”, kaže Miličević i dodaje kako će Osijek, po svemu sudeći, biti još veće ICT središte, za što bi bilo jako poželjno da postane i prvi hrvatski 5G grad.
Kontinuirani rast
U Hrvatskoj se već radi na izgradnji 5G mrežne infrastrukture, a njezinim uvođenjem moguće je osigurati pristup superbrzom internetu u ruralnim područjima ili otocima povoljnije i brže od izgradnje optike. Time bi se stvorili uvjeti za brži gospodarski razvoj, pri čemu se velike nade polažu u ICT industriju koja je i danas najpropulzivniji sektor u Hrvatskoj koji, i prema zadnjim podacima i u 2018., nastavlja rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, povećava se broj tvrtki i zaposlenih… Cijeli sektor - telekomunikacije, proizvodnja i prodaja računala, računalne opreme i programa, telekomunikacijske opreme, računalno programiranje i obrada podataka - kontinuirano raste od 2008. godine.
U proteklih 10 godina broj tvrtki se udvostručio - s 3208 na 6126, broj zaposlenih se povećao na 39.062. Izvoz je udvostručen s 4,36 na 8,32 milijarde kuna, prihodi narasli za 30 posto, na 38,33 milijarde kuna, a dodana vrijednost za 50 posto na 11,3 milijarde kune. ICT tvrtke u prosjeku po jednom zaposleniku u državni proračun uplaćuju tri puta više od ugostiteljstva i dvaput više od turizma i trgovine, zapošljavaju gotovo 40 tisuća ljudi i, uz metalnu industriju, najveći su izvoznik u vrijednosti od 8,32 milijarde kuna. Najveći rast ostvaruju tvrtke koje se bave računalnim programiranjem i obradom podataka. Njihovi su se prihodi u posljednjih 10 godina utrostručili, a izvoz je narastao oko sedam puta.
Prema McKinseyjevu istraživanju predstavljenom u studenom prošle godine, hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta se brojka odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja. Studija pokazuje da većina sektora u Hrvatskoj nije sasvim prepoznala mogućnosti digitalizacije, a da u šest sektora - proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevinarstvu i ugostiteljstvu - postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga, čime bi se osigurao rast BDP-a, kreiranje novih poslova i povećala produktivnost. No, kako zaostajemo u digitalnim kompetencijama, nužna su značajna ulaganja u obrazovanje, vještine zaposlenika, poticanje poduzetništva i infrastrukturu.
Ilustracija
Hrvatski digitalni napredak
Prema izvješću o indeksu DESI (The Digital Economy and Society Index) za 2019. godinu koje objavljuje Europska komisija i koje prati napredak država članica EU u području digitalizacije, tijekom prošle godine sve su zemlje EU poboljšale svoje digitalne performanse. No, neke još zaostaju, pa je važno da se 5G mreža jednako širi u svim članicama kako bi sve imale jednaku mogućnost digitalnog napretka i time pridonijele globalnoj konkurentnosti EU. Prema DESI-ju Hrvatska se nalazi na 20. mjestu i ispod je prosjeka EU.
Indeks spremnosti Europe za 5G pokazuje da se Hrvatska od 38 zemalja obuhvaćenih istraživanjem našla na niskom 31. mjestu. U EU je od nas lošija jedino Bugarska, a najbolja je Finska. Najslabija nam je točka regulacija i politike, po čemu smo najgori u EU, što znači da manjak financiranja istraživanja u 5G tehnologiji zapravo priječi tehnološki razvoj na koji su ICT tvrtke spremne.
Na nedavno objavljenoj Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti Hrvatska je pala za sedam mjesta, pa smo trenutačno na 63. mjestu u svijetu, a u dijelu koji se tiče primjene ICT-ja na 60. smo mjestu, što je također pad u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Na posljednjem smo mjestu u EU po ukupnoj digitalnoj dostupnosti usluga javne uprave. Hrvatska zaostaje i u produktivnosti i trenutačno je na samo 65 posto europskog prosjeka. Manjak investicija privatnog sektora i mala produktivnost glavne su zapreke gospodarskog rasta. Da bismo to promijenili, jedan od preduvjeta jest i razvoj 5G tehnologije, koja je i jedan od najvećih pokretača investicijskog ciklusa jer operatori će ulagati u razvoj infrastrukture, a korporativni sektor u alate za digitalizaciju. Uz to, 5G infrastruktura vrlo je važna za razvoj startup-zajednice i novih poduzetničkih pothvata.
Uloga HAKOM-a
Uloga HAKOM-a kao državne regulatorne agencije za elektroničke komunikacije jest da osigura radijske frekvencije i dodijeli ih domaćim mobilnim operatorima kako bi oni mogli građanima i drugim korisnicima ponuditi 5G usluge.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen ističe kako im je uvođenje 5G tehnologije trenutačno najvažniji zadatak jer će 5G biti preduvjet za razvoj modernih usluga i gospodarstva temeljenog na internetu stvari, umjetnoj inteligenciji i industriji 4.0.
“Zato kao država ne smijemo oklijevati ili kasniti. HAKOM će u sljedećoj godini dodijeliti radijske frekvencije u području tzv. druge digitalne dividende 700 MHz i frekvencijskom području 3,5 GHz na način da bude poticajno za ulaganja operatora, ali ukupno investicijsko okruženje neće ovisiti samo o nama kao regulatoru, nego će se za držanje koraka s najrazvijenijima trebati osigurati čitav investicijski ekosustav koji uključuje i naknade koje operatori plaćaju za pravo uporabe frekvencija, kao i gradnju baznih stanica i ostale povezane komunikacijske infrastrukture bez administrativnih prepreka i previsokih naknada”, kaže Obuljen.
Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....