Analiza

Prve teške posljedice nakon smrti S. Jobsa: Zašto je nestala magična privlačnost jabuke

omalo ostarjela Appleova publika više nije ovisna o trendovima kao u mlađim danima
Glavni izvršni direktor Applea Tim Cook
 Robert Galbraith / REUTERS

Kad se predodžba o nekoj kompaniji čvrsto veže uz jednu osobu, to najčešće nije dobro. Mnogi su očekivali da će Apple posrnuti vrlo brzo nakon smrti Stevea Jobsa, koji je prije svega bio marketinški genij, a onda i genij inovacije. To se dogodilo i zapravo se dogodilo brzo. Ovo što gledamo danas zapravo su prve teške posljedice, toliko vidljive da ih je više nemoguće sakriti.

Apple je, naravno, i nakon strmoglavog pada ekstremno vrijedna kompanija, tek nešto ”jeftinija” od Alphabeta (vlasnik Googlea), ali dok se ne tako davno slavio kao prva kompanija u povijesti kojoj je vrijednost dionica preskočila tisuću milijardi dolara, njegova današnja tržišta vrijednost jest 686,7 milijardi dolara, nešto niža od Alphabeta, ali daleko ispod vrijednosti Amazona i Microsofta. Amazonov osnivač Jeff Bezos nikada nije imao karizmu ni približnu Jobsovoj, a Bill Gates odavno se osobno odmaknuo od Microsofta i tako još za Jobsova života umanjio za Microsoft potencijalno štetne posljedice njihova osobnog ”ratovanja”.

Malo tko je zato izjavu Tima Cooka, Job­sova nasljednika na čelu Applea, kako je pad uzrokovan zastojem rasta na kineskom tržištu shvatio kao realno opravdanje trenutačnog minusa i najave umanjenog rasta u 2019. Činjenica je da su Appleovi proizvodi danas postali preskupi i da se ritam njihove zamjene za nove modele usporio.

Ma koliko da i danas prednjače estetiziranim dizajnom i kvalitetom izvedbe, nijedan od Appleovih proizvoda izbačenih na tržište nakon Jobsova odlaska nije se pokazao revolucionarnim poput svojedobno iPoda (tko se još sjeća samostalnog “nosača mp3 arhive”), iPhonea i iPada. Istovremeno je konkurencija na tržištu oštrija nego ikad, a baterije novih, izvanorbitalno skupih, iPhonea nikada nisu živjele kraće. Istodobono je konkurencija predstavila telefone s jačom, dogradivom memorijom, snažnijim kamerama i boljim, većim i življim ekranima po cijenama koje su redovito niže od cijena novih Appleovih modela.

Ironično, ali Apple je, uz pojačanu gramzljivost nove Uprave koja sada nove verzije uređaja (bez revolucionarnih promjena) izbacuje gotovo jednako brzo kao i konkurencija, što je nenedvojbeno štetilo prodajnim rezultatima, danas postao i žrtvom kvalitete vlastitih proizvoda. Već pomalo ostarjela Appleova publika više nije ovisna o trendovima kao u mlađim danima, a nerado se odvaja od svojih pouzdanih uređaja, koji doduše danas rade malo sporije (kao i oni sami), ali još zadovoljavaju većinu njihovih potreba. Rijetko se kvare.

Potrošači su napokon postali mudri, piše Brian Barrett u novom broju magazina Wired, shvatili su da nema smisla mijenjati uređaj koji i dalje funkcionira besprijekorno. I u tome je kumovao sam Apple koji je s posljednjom verzijom mobilnog sustava (iOS 12) značajno poboljšao i rad starih uređaja (iPhone 6 plus s novim sustavom obavlja posao 40 posto brže nego što ga je obavljao sa starim) i tako praktički postao sam sebi najjači konkurent na tržištu. Ovisnici o “Appleovu prestižu” danas ne moraju nužno biti vlasnici najnovijih uređaja. Vintage modeli, osim što i dalje sasvim dobro funkcioniraju, ukazuju na dugoročnu vjernost njihovih vlasnika prestižnom brendu.

“Razlog za Appleovu krizu ne nalazi se u Kini, to je moja mama kojoj je njezin stari telefon dobar i ne kani ga mijenjati dok se ne razbije”, piše Kevin Roose u New York Timesu. Ni on, kao ni ostali, nije voljan krivicu prebaciti na nedostatak talenta nove Uprave. Riječ je o smjeni na tržištu koju bi vjerojatno teško zaustavio i Jobs, tvrdi većina analitičara iT tržišta. Možda imaju pravo, ali drugi proizvođači u međuvremenu su značajno obogatili vlastite palete proizvoda.

Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:51