Ovo tržište će u roku četiri godine činiti trećinu BDP i zaposlenosti, može li se Hrvatska priključiti?

Što je to srebrna ekonomija? Iako sve više stručnjaka analizama i brojkama upozorava kako će srebrna ekonomija sve više dominirati europskim biznisom, treba razumjeti kako taj pojam u osnovi predstavlja razumijevanje specifičnih potreba starijih osoba koje dolazi iz iskrene potrebe da im se pomogne tako što će im se život učiniti sigurnijim, lakšim, ljepšim… jednom riječju, kvalitetnijim u svakom pogledu.

Jedan od primjera koliko se može postići u srebrnoj ekonomiji priča je o kompaniji OXO. Osnovao ju je poduzetnik i industrijski dizajner Sam Faber u relativno poznim godinama. Njegova supruga Betsy patila je od blagog artritisa u rukama te je imala problema s korištenjem kuhinjskog pribora. Sam Farber počeo je dizajnirati ergonomski pribor za kuhanje s boljim drškama, koji je osiguravao bolji grip i sigurniju upotrebu. Postigao je ogroman uspjeh. OXO je iz 50+ biznisa prerastao u kompaniju sa širokim spektrom proizvoda za cijelu populaciju jer su zbog potreba jedne starije osobe, Farberove supruge, stvorili - bolje proizvode za sve. OXO zarađuje milijarde dolara, a od 2004. godine kompaniju je preuzela Helen of Troy Limited za 273 milijuna dolara.

Gospodarski zamah

Iako se za srebrnu ekonomiju procjenjuje kako je još u 2015. doprinosila gospodarstvu EU s 4,2 milijarde eura prihoda i zapošljavala 78 milijuna ljudi, u Hrvatskoj ona tek počinje s razvojem. Može li Hrvatska uhvatiti zamah razvoja ponude za starije osobe? Technopolis Group i Oxford Economics napravili su za Europsku komisiju procjenu prema kojoj će do 2025. srebrna ekonomija činiti 32 posto BDP-a EU i 38 posto zaposlenosti. Pritom je ta srebrna ekonomija Unije još u 2015. osigurala razvoj raznih biznisa izvan EU do procijenjenog godišnjeg prihoda od 780 milijardi eura.

Jedan od primjera začetaka nove srebrne ekonomiji jest usluga "Dobar susjed" koja nudi dio skrbi i asistencije starijim osobama u njihovim vlastitim domovima. Europske su preporuke deinstitucionalizirati skrb za starije te produljiti ostanak starijih u zajednici. Ono što u Hrvatskoj nudi "Dobar susjed" po uzoru na slične usluge u nizu zapadnih zemalja su usluge kojima se korisnici mogu obratiti za pomoć 0-24/7 uz user friendly komunikacijski sustav s tzv. gumbom za paniku kojim na posebnom uređaju trenutačno alarmira operatera, pa potom obavještava najbliže ili hitnu pomoć. U Hrvatskoj će "Dobar susjed" osigurati i usluge sitnih popravaka u kući i hitnih intervencija. Da bi omogućila takvu podršku starijim građanima na daljinu, usluga "Dobar susjed" zapravo je objedinila aktivnosti više kompanija.

Nova tehnologija

Dobar susjed

Iz kompanije koja je razvila koncept "Dobar susjed" procjenjuju kako bi mogli privući desetke tisuća korisnika, a trend starenje populacije ovakvo rješenje učinit će u budućnosti nezamjenjivim. Nije tajna kako će starenje europske populacije, pa tako i hrvatske, za sobom vući razvoj "srebrne potražnje" u raznim djelatnostima - robotici, telemedicini, integriranoj skrbi, turizmu, aplikacijama i analitičkim alatima, raznim interaktivnim platformama… Praktično nema segmenta biznisa koji neće pronaći nešto što bi moglo zanimati starije građane. Mislite li, uostalom, da je automobil bez vozača, kakav razvija više high tech kompanija, idealno rješenje za mladu osobu koja sjajno vidi, snažna je, gibljiva te ima fantastične reflekse, ili je to rješenje za one koji više nisu u tako sjajnoj formi te više ne uživaju u dugim i napornim vožnjama?

Pametna rješenja

Ono što će u startu nuditi usluga "Dobar susjed" na neki način može se smatrati zametkom onoga što će pametni domovi budućnosti nuditi starijim osobama. Ako usluge poput "Dobrog susjeda" omogućavaju 2-3 godine dulji ostanak u vlastitom domu, što će tek moći vizionarski smart home budućnosti opremljen s više senzora i nosivih naprava? ICT rješenja u telemonitoringu i asistenciji u stanovima i kućama, kao i rješenja koja može ponuditi pametna kuća budućnosti, otvaraju potpune nove modele integrirane skrbi. Samo integrirana skrb kao jedan dio srebrne ekonomije u EU narasla je za 11 milijardi dolara od 2016. godine te sada dosiže 32 milijarde. Nova pametna rješenja integrirane skrbi već se instaliraju u milijunima europskih domova, a strelovito raste i potražnja. Budućnost ostaje kod kuće, ne seli u nekakve staračke domove budućnosti.

Pritom će sasvim posebnu uslugu imati i tzv. nosiva tehnologija koja je u 2016. godini već odmjerena na 39 milijardi eura, a predviđa se da će do 2026. godine doseći 144 milijardi dolara. S narukvicom koja nudi gumb za paniku, "Dobar susjed" se na tom tržištu pozicionira kao dio šire priče s pametnim satovima, fitness narukvicama, pametnom odjećom, raznim medicinskim uređajima za telemonitoring zdravlja.

Životna asistencija "Dobar susjed"

U Efficiens Europe sigurni su da na ovaj način većini korisnicima njihovih usluga mogu pomoći da nastave samostalno živjeti u svojim domovima još dvije do tri godine, a u što su se uvjerili kroz iskustva švedskih principala. Dobra organizacija sustava i high tech rješenja danas omogućuju da u kući imate nevidljivog prijatelja koji će paziti na vas, činiti vam sitne, ali jako bitne usluge te intervenirati kad vam je to najpotrebnije.