Menadžer iz PwC-a: 'Blockchain će promijeniti način globalnog poslovanja'

Njegov je karijerni put potpuno drugačiji od ostalih ljudi iz svijeta visokih financija. Markus Jensen, danas je menadžer za financijske usluge u PwC-u i njegov je posao pronaći najbolje softversko rješenje za poslovne brige svojih klijenata. Ovaj je „umjetnik“ zapravo diplomirao industrijski dizajn u Njemačkoj, a još je za vrijeme studija otvorio svoju dizajnersku tvrtku. Kroz vlastite je poduzetničke projekte zaključio da posjeduje financijsku „žicu“ te se ubrzo našao u bankarskim i financijskih vodama koje su ga odvele u gradova poput Londona pa sve do Katara, a onda i natrag u Njemačku gdje napose prihvatio posao u PwC-u. Prije tri godine, tvrdi, blockchain je ušao u njegov život te danas u PwC-u odlučno gledaju u smjeru razvijanja poslovnih rješenja na blockchainu za svoje klijente.

Ideja blockchaina je potpuna decentralizacija. Međutim, sve više velikih financijskih tvrtki i institucija sada ozbiljno razmatra tu tehnologiju. Postoji li tu, kako bi neki ustvrdili, mračna agenda financijskih elita?

Ne, ne bih rekao. Ne mogu reći da podržavam takve teorije. Mislim da je objašnjenje vrlo jednostavno. Te tvrtke gledaju kratkoročne prednosti koje tom tehnologijom mogu ostvariti, a to su automatizacija i ušteda. Banke, koje su trenutno u velikim problemima, ne mogu si priuštiti velike troškove koje proizvodi njihov IT. Odličan je primjer kanadske banke CIBC koja ima IT troškove od 700 milijuna eura, a cijela država Estonija ima troškove od 50 milijuna. To samo pokazuje da se pametnim IT-om mogu uštedjeti novci i to je jedini razlog, nije to nikakav mračni plan. Sve se češće spominje ideja konzorcija. Tako da neke banke već testiraju ovaj model i udružuju se u konzorcije. Naravno, to neće doći preko noći, ali ljudi će uskoro shvatiti da je to posve novi način poslovanja koji uključuje transparentnost, suradnju i ravnopravno sudjelovanje svih uključenih.

Na koji način PwC koristi blockchain tehnologiju za poslovanje klijenata?

U međunarodnoj PwC-ovoj mreži pomažemo mnogim organizacijama iskoristiti tehnologiju blockchaina za nove poslovne modele ili podići postojeće poslovanje na novu razinu suradnje. Budući da tehnologiju ne zaustavlja bilo koja državna granica ili ograničenje tržišta, koristimo sva znanja stečena unutar naše raznovrsne međunarodne mreže tvrtki širom svijeta. Dijelimo svoja iskustva vezana za propise i implementacije kako bi naši globalni i lokalni klijenti mogli imati koristi od tog znanja, bez obzira gdje žele poslovati, bilo da su u Hrvatskoj, Njemačkoj, Europi ili na internetu.

Naši klijenti uglavnom traže informatičku transformaciju poslovanja i digitalizaciju. U traženju rješenja za klijente u PwC-u smo zaključili da nije dovoljno da klijent iznese svoj problem i onda mi napravimo prezentaciju u kojoj mu ponudimo rješenje i par smiješnih sličica. Iz tog smo razloga osnovali Centre za iskustva (Experience Center) u kojima klijenti mogu iskušati rješenja koja smo za njih napravili. Imamo cijeli tim programera koji radi na prototipovima softvera i aplikacija. Cijeli Centar izgleda moderno, poput Googleovih ureda, imamo i 3D printere, robote, sobe za brainstorming. To je zapravo jedna velika igraonica za odrasle.

Kada govorimo o korištenju tehnologija s našim klijentima, slijedimo BXT (Business / Experience / Technology) pristup, posebno kada su novi i još se nisu dokazali na određenom tržištu. Poslovne potrebe (Business case) i iskustvo (Experience) neke ideje vode prema mogućoj Tehnologiji koja se potom koristi za implementaciju ideje poslovne potrebe u postojeću organizaciju ili u startup. To činimo u našim Centrima za iskustvo diljem Europe ili na drugim mjestima s našim klijentima. Dizajnersko razmišljanje je metodologija koju koristimo da bismo ranije dobili povratne informacije do klijenata ili krajnjih korisnika ideje ili proizvoda. U okviru tih neprestanih povratnih informacija nastojimo optimizirati tu ideju i pokušavamo riješiti osnovni problem koji smo identificirali s klijentom u početnim radionicama. Rezultat može biti poslovni model temeljen na blockchainu ili nešto potpuno drugačije. Ako želite koristiti tehnologiju blockchaina, možemo raditi i obrnuto i pronaći moguće poslovne situacije koje se zatim mogu prilagoditi organizaciji i iskoristiti uporabom tehnologije. Svojim znanjem o postojećem zakonodavstvu pomoći ćemo našim klijentima u primjeni koja je u skladu sa zakonom. Naša suradnja s poslovnim i vladinim udrugama pomaže nam imati svrhovite razgovore s njihovim predstavnicima i pomažemo im pri donošenju zakona i propisa za ove nove tehnologije.

Ipak, treba odmah reći da poslovno rješenje na blockchainu nije moguće niti potrebno primijeniti na sve. Tako da prvo valja procijeniti, u konkretnom slučaju klijenta, je li ta tehnologija potrebna. Čak u 50 do 60 posto slučajeva poslovno rješenje za klijenta neće trebati primjenu blockchaina, već će neka druga tehnologija biti puno prikladnija. Tamo gdje je blockchain potreban jest u slučajevima poslovanja u koje je uključeno puno strana koje ne moraju nužno vjerovati jedna drugoj i ako postoji potreba da sve te uključene strane imaju isti pogled na istinu, a podaci su nepromjenjivi. Tu situacija postaje malo škakljiva jer tvrtke, u sadašnjem načinu poslovanja, nisu navikle na tu razinu transparentnosti, odnosno, da svatko može vidjeti važnije dijelove poslovanja drugih.

Kako bi, na konkretnom primjeru, funkcionirao blockchain u poslovanju?

Primjerice, farma proizvodi svoje proizvode i prodaje ih na tržištu u Hrvatskoj. Znači imamo ljude koji transportiraju te proizvode, ljude koji ih prodaju i sve ostale uključene u proces. Stavljanjem cijelog tog ciklusa na blockchain puno je lakše pratiti svaki od stupnjeva kretanja robe kao i osigurati plaćanje za svakog uključenog. Naravno, mreža se može proširiti i obuhvaćati sve farme iz susjednih i ostalih sela. Međutim, tada bi svi vidjeli transakcije i što ovaj drugi prodaje i koliko zarađuje. Primjerice, i meni je nezamislivo da vidim koliko moj susjed zarađuje. Tako da prije implementacije takve tehnologije uvijek s klijentom provjerimo što on zapravo želi i osiguramo zaštitu i sigurnost svih podataka.

Kako je to područje spajanja poslovanja i blockchaina pravno regulirano u Njemačkoj? Je li to još uvijek svojevrsno sivo područje?

Jest, u ovom je trenutku to još uvijek sivo područje u Njemačkoj. Još uvijek se radi na legislativi kojom bi se stalo na kraj prevarama, a posebno se tiču ICO-a (Initial Coin Offering). Regulacija će uskoro doći, no zasad je to područje još uvijek podložno prevarama. Ista je stvar i s kriptovalutama, potreban je zakon koji će točno definirati kada je, recimo, bitcoin sredstvo plaćanja, a kada investicija. Ipak, teško ga je definirati jer korištenje kriptovaluta i njihove ogromne funkcionalne mogućnosti vrlo su fragmentirane i ne mogu se jednostavno regulirati poput normalnih valuta.. Dodatan je problem što primjenom Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) koja uskoro dolazi, bitcoin, pa i ostale kriptovalute, zapravo postaju ilegalne. Međutim, kako tu pronaći odgovornu osobu i naplatiti mu kaznu? To je nemoguće. Zato, zasad, to ostaje sivo područje.

Spomenuli ste GDPR, zaduženi i ste za taj dio prilagodbe poslovanja u PwC-u. Mislite li da je ova Uredba stvarno potrebna i što kažete na mišljenja da se tu zapravo radi o birokratskom kompliciranju?

Sasvim sigurno se ne radi o birokratskom kompliciranju! Originalna je namjera GDPR-a jest da se pojedincu vrati pravo da upravlja svojim vlastitim podacima. Da može kontrolirati tko ima njegove podatke i kako ih koristi. To možda djeluje teško, no ako se ispravno primjeni uopće nije komplicirano. Najveći problem, barem u Njemačkoj, imat će tvrtke koje imaju IT sustave starije od 10 godina. Takvi sustavi, začudo, ne poznaju koncept brisanja podataka jer u to vrijeme to nije bilo bitno. Tvrtke s novijim sustavom neće imati problema, a sve što trebaju napraviti jest uputiti pojedinca u podatke koje o njemu imaju. Svi će profitirati, pojedinac ima pravo na svoje podatke, a tvrtke mogu uštedjeti ogromne novce jednom kada shvate da puno podataka koje gomilaju nemaju nikakvu posebnu svrhu niti vrijednost.

Kakvu će ulogu odigrati ta Uredba u odnosu na blockchain?

Kako sam već napomenuo, blockchain nije u skladu s GDPR-om. On je distribuiran, podaci u njemu su transparentni, vidljivi i ostaju zauvijek zabilježeni i to otežava usklađivanje. Ipak, Blockchain može pomoći s osiguravanjem privatnosti. Postoje tvrtke koje već sad planiraju napraviti identifikacijske ledgere u koje pojedinac može staviti svoje podatke poput adrese i ostalih podataka pa čak i biometrijske podatke poput krvne grupe ili skenirane zjenice. Pojedinac bi to onda mogao kontrolirati na vrlo detaljnoj razini tako da podatke dijeli u skladu sa svrhom. Dakle, ako želi unajmiti automobil omogućit će podatak o svojoj starosti ili čak niti to, već potvrditi da je stariji od 21. godine.

Kako će primjena blockchaina izgledati u budućnosti? Očekujete li da će to biti tehnologija koju ćemo svi doživljavati zdravo za gotovo, poput interneta?

Prvo, za koju godinu cijeli će ovaj hype oko blockchaina nestati i tvrtke će početi implementirati te koncepte koji neće biti vidljivi. Primjer koji volim iskoristiti jest onaj s euro-paletama. Vjerojatno više nitko ni ne primjećuje euro-palete u skladištima dućana gdje kupujemo hranu. Činjenica je da euro-palete cijelo vrijeme kolaju u pozadini, s njima se rukuje i one koštaju. Na isti će način i blockchain biti neprimjetan, a pomagat će u pomicanju stvari okolo. Mislim da je važno razumjeti koncept blockchain tehnologije jer će ona promijeniti samu srž načina na koji bismo zajednički mogli poslovati na globalnoj razini. Ali za to trebamo razviti poslovne razloge koji će donijeti korist i korporacijama i korisnicima, bankama i vladama tako da su svi spremni uložiti u ovu ogromnu promjenu u načinu digitalne interakcije.

Koji bi bili neki generalni savjeti ili smjernice za hrvatske tvrtke koje bi se odvažile poslovanje prebaciti na blockchain ili pokrenuti ICO?

Budući da regulacija još uvijek izostaje, najvažnije je da se tvrtka pridržava postojećih zakona ili ih barem što vjernije slijedi. Na primjer, želi li hrvatski start-up napraviti vlastiti ICO, najbolje je da istraži i provjeri sve pravne propise koji se tiču IPO (javne ponude dionica). To je zapravo jedino pravilo koje postoji. Mi smo u Njemačkoj neprestano uključeni u razgovore s vladom oko regulacije tog područja kako ti budući propisi ne bi bili ni preusko ni preširoko postavljeni.

Još jedan savjet je pričajte sa svojom vladom. Naše nam iskustvo govori da do promjene mentalnog sklopa, a Blockchain je promjena mentalnog sklopa, može doći na dva načina. Ili će mala grupa unutar neke korporacije napraviti promjene i utabati put za ostale, a to će biti puno sporiji proces ili će netko na vlasti prepoznati važnost promjene i podržati je te tako utjecati na njeno širenje u globalnim organizacijama, a tada će te promjene biti puno brže. Svakako najbitnije je komunicirati s državom, predstavljati im svoje ideje i neprestano ih podsjećati.