Signalitics

Tjedni pregled tržišta: FED ozbiljno razmatra smanjenje kamatnih stopa

Jerome Powell
 Yuri Gripas / REUTERS

Fokus investitora u proteklim je danima u potpunosti bio na SAD-u s obzirom na to da je čelnik američke centralne banke, Powell, imao uobičajeno polugodišnje izlaganje o stanju američke ekonomije pred američkim Kongresom te su objavljene bilješke s posljednjeg sastanka centralne banke u lipnju.

Bilješke sa sastanka pokazale su kako centralna banka ozbiljno razmatra smanjenje bazičnog kamatnjaka uslijed rastućih neizvjesnosti i rizika po ekonomsku izvedbu. Članovi Fed-a tako ocjenjuju da bi smanjenje kamatnjaka u kratkom bilo primjereno ako se negativan učinak postojećih tržišnih neizvjesnosti na ekonomsku izvedbu nastavi, ali vrijedi istaknuti i kako postoji nekoliko članova centralne banke koji smatraju kako bi se takvom politikom riskiralo pregrijavanje tržišta rada te pojačale financijske neravnoteže.

Ključan razlog za smanjenje bazičnog kamatnjaka prema bilješkama bi bio efekt osiguranja od negativnih implikacija trgovinskog rata te narušenih izgleda izvedbe svjetske ekonomije, a usprkos činjenici da je rast američke ekonomije i dalje solidan dok se stopa nezaposlenosti nalazi oko rekordno niskih razina promatrano iz povijesne perspektive. Nekoliko članova centralne banke je istaknulo kako bi smanjenje kamatnjaka u kratkom roku moglo ublažiti učinak potencijalnih negativnih šokova na ekonomiju te sukladno tome ocjenjuje kako je to primjerena monetarna politika iz perspektive upravljanja rizicima.

Čelnik Fed-a, Powell, u svom je govoru pred Kongresom izložio relativno optimistična očekivanja rasta ali je svejedno istaknuo kako neizvjesnosti predstavljaju uteg za ekonomsku izvedbu, Powell je pred Kongresom istaknuo kako su nesigurnosti vezane uz izvedbu američke ekonomije su porasle u proteklih nekoliko mjeseci te da rizici povezani s trgovinskim sukobom s Kinom nadmašuju nastavak zdrave izvedbe američkog tržišta rada. Na pitanje da li je snažnija izvedba tržišta rada od očekivane u lipnju promijenila stav centralne banke oko nadolazećih mjera monetarne politike, Powell je izravno odgovorio ne te tako jasno sugerirao kako će centralna banka reagirati smanjenjem kamatnjaka već na sljedećem sastanku.

Američki dionički indeksi profitirali su od rastućih očekivanja labavije monetarne politike te zabilježili solidan rast po završetku Powellovog govora i trgovanje zatvorili nadomak rekordnih razina dosegnutih u ranijem tjednu. S&P 500 je u jednom dijelu trgovanja po prvi puta u povijesti probio razinu od 3000 bodova, ali je trgovanje ipak zaključio na nešto nižim razinama.

Europska komisija je objavila svoje Ljetne prognoze gdje je očekivani rast euro zone u ovoj godini zadržan nepromijenjenim na 1,2%, dok je očekivana stopa rasta za narednu godinu snižena za jednu desetinu na 1,4%. Na razini Europske unije očekuje se rast od 1,4% u tekućoj te 1,6% u narednoj godini, bez promjena u odnosu na ranije projekcije.

Europska komisija ovom je prilikom upozorila na slabljenje izgleda cjelokupnog svjetskog rasta od posljednjih prognoza te ocjenjuje kako snažna tržišta rada, labavija monetarna politika niza centralnih banaka te mjere ekonomskog stimulusa u Kini ipak neće biti dovoljni da kompenziraju negativne učinke nedavne intenzifikacije trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine te generalno jačanje svjetskih političkih nesigurnosti. U skladu s navedenim se očekuje usporavanje svjetskog rasta sa 3,8% u 2018. na 3,4% u 2019. te potom ubrzanje na 3,6% u narednoj godini.

Istovremeno, Europska komisija je značajno povisila svoja očekivanja rasta za Hrvatsku, sa 2,6% koliko je projekcija iznosila u proljeće, na 3,1% u 2019. godini što je u skladu s iznad očekivanom izvedbom domaće ekonomije u prvom kvartalu godine. U 2020. godini Komisija anticipira rast Hrvatske od 2,7%, za dvije desetine više nego u ranijim projekcijama.

Europska komisija je pritom istaknula kako će privatna potrošnja ostati glavni pokretač rasta uslijed nastavka rasta plaća i zaposlenosti u uvjetima niske inflacije, i dodali bismo i okruženja niskih kamatnih stopa koje olakšava građanima teret servisiranja dugova. Rastu će pomoći i snažniji priljev sredstava iz EU fondova. Očekuje se oporavak izvoza roba u ovoj godini, ali slabljenje rasta izvoza usluga uslijed negativnih čimbenika na strani potražnje te jačanja konkurencije u turističkom sektoru. Snažna domaća potražnja jačat će uvoz te se očekuje pogoršanje kontribucije neto izvoza ukupnom rastu ove godine, a potom blagi oporavak u sljedećoj godini iako će i tada kontribucija ostati u negativnom teritoriju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:28