Realan rast trgovine

Rast privatne potrošnje u prvoj polovici godine ostao glavni pokretač rasta ekonomije

Rastu potrošnje pomogao je nastavak pozitivnih kretanja u turizmu, ali i porezna rasterećenja
Ilustracija
 Ronald Goršić / Duje Klarić / Vlado Kos / Hanza Media

Iz perspektive svjetskih financijskih tržišta, prva polovica ove godine bila je jedan od najneizvjesnijih i za poslovanje kompanija najizazovnijih perioda od izbijanja svjetske financijske krize. Konstantne turbulencije na relaciji Kina-SAD, usporavanje kineskog rasta na najnižu stopu u gotovo 30 godina, neizvjesnosti zbog Brexita i kriza u Turskoj učinili su svoje. Rast vodećih svjetskih ekonomija zabilježio je značajno usporavanje i pokazatelji sentimenta ne daju mnogo razloga za optimizam u kratkom roku, što je u proteklim tjednima ponukalo centralne banke na novu rundu labavljenja monetarne politike.

Istovremeno, domaća ekonomija ne samo da je uspjela izbjeći deterioraciju vodećih ekonomskih indikatora nego je zabilježeno i njihovo poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu. Poboljšanje domaće ekonomske izvedbe prepoznala je i Europska komisija koja je u svojim Ljetnim projekcijama povisila ovogodišnju očekivanu stopu rasta Hrvatske sa 2,6 posto na 3,1 posto.

Poslovanje domaćih kompanija u prvoj polovici godine bilo je tako određeno narušenim vanjskim okruženjem s jedne strane koje je rezultiralo pritiscima na izvedbu industrijskog i izvoznog sektora te snažnom izvedbom domaće ekonomije s druge strane koja je rezultirala ubrzanjem rasta privatne potrošnje, investicija i građevinskog sektora.

Signalitics
Grafički prikaz

Rast privatne potrošnje u prvoj polovici godine zabilježio je daljnje ubrzanje te ostao glavni pokretač rasta domaće ekonomije. Posljedica je to niza čimbenika kao što su nova runda poreznog rasterećenja dohotka, niža stopa PDV-a na određene proizvode (svježe meso, riba, voće, povrće…), rekordno niske kamatne stope koje olakšavaju teret servisiranja postojećih i novih dugova stanovništva, nastavak rasta kreditne aktivnosti i daljnja poboljšanja na tržištu rada u vidu rasta zaposlenosti i povećanja plaća. U prvoj polovici godine tako je ostvaren prosječan realan rast trgovine na malo od 4,6 posto godišnje, a u istom je periodu prošle godine rast iznosio 3,9 posto.

Rastu potrošnje pomogao je i nastavak pozitivnih kretanja u turizmu, u kojem je u prvoj polovici godine ostvareno 7,4 posto više dolazaka, odnosno 2,4 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, na umu treba imati kako ovi pokazatelji i nisu najbolji indikator poslovanja turističkih kompanija koje najveći dio svojih prihoda ostvaruju u srpnju i kolovozu.

Industrijska proizvodnja zabilježila je nešto skromniju izvedbu s prosječnom stopom rasta od 1,0 posto godišnje u prvih šest mjeseci godine, što je ipak poboljšanje u odnosu na rast od 0,5 posto ostvaren u istom periodu 2018. Slabosti u domaćem industrijskom sektoru posljedica su poteškoća s kojima se suočava svjetska prerađivačka industrija. PMI-indikatori sentimenta prerađivačkog sektora naših vodećih trgovinskih partnera, Njemačke i Italije, od početka ove godine nalaze se ispod kritične razine od 50 bodova koja razdjeljuje ekspanziju od kontrakcije.

Signalitics
Grafički prikaz

Posljednje projekcije Europske komisije upućuju na stagnaciju rasta u Italiji te skroman rast od oko 0,5 posto u Njemačkoj u toku ove godine. Ove dvije ekonomije zajedno apsorbiraju oko jedne trećine našeg izvoza pa su se ovakva kretanja negativno odrazila na izvoz roba koji je uvećan za 5,3 posto godišnje u prvoj polovici godine. Kao i u slučaju industrijske proizvodnje, ovo je poboljšanje u odnosu na prošlu godinu kada je izvoz u istom periodu ostvario nešto skromniji rast od 3,8 posto godišnje.

Govoreći o investicijama, napomenimo i kako se prva polovica godine pokazala izuzetno povoljnom za građevinski sektor. Obujam građevinskih radova uvećan je za 11,4 posto godišnje u prvih pet mjeseci ove godine, a u istom je periodu prošle godine rast iznosio 3,8 posto.

Istovremeno, vanjsko okruženje nastavlja biti ključan izvor nesigurnosti. Oporavak naših najznačajnijih emitivnih tržišta u pogledu izvoza roba i usluga ključan je preduvjet za nastavak snažnog poslovanja domaćih kompanija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:09