burze

Novi financijski instrument lansiran u Hrvatskoj: Zašto su mnogi oduševljeni?

ETF-ovi su lako shvatljivi i dostupni malim ulagačima te su optimalan alat za većinu investitora i vrlo je vjerojatno da će se potražnja za njima nastaviti i u budućnosti
Elon Musk
 Frederic J. Brown/AFP

Povijesni trenutak, Dow Jones Industrial Average prvi put iznad 30.000 bodova! Tesla dosegao tržišnu kapitalizaciju veću od 500 milijardi dolara, ove godine cijena dionice ušesterostručena! Indeks S&P 500 zaključen na rekordnoj razini! Europske dionice na najvišoj razini u devet mjeseci, za globalne dionice ovo bi mogao biti dosad najbolji mjesec!

To je samo dio vrištećih naslova i konstatacija iz svjetskih medija u studenome, nakon što su burze jednostavno poludjele zbog dobrih rezultata testova cjepiva protiv koronavirusa i nade da je kriza pri kraju, ali i olakšanja jer primopredaja vlasti u Sjedinjenim Državama kreće u demokratskijem smjeru. Pod dojmom te gozbe optimizma svjetskih razmjera bili smo i na ovim geografskim širinama, lijepe vijesti u teška vremena jako su na cijeni, pa makar odražavale kretanja na nekim tamo dalekim tržištima i makar se događale usred grube realnosti novog vala pandemije, globalno i lokalno. (To što je Elon Musk, osnivač Tesle, usred svega toga postao bogatiji od Billa Gatesa, barem na papiru, spada, pak, u red vijesti bez kojih zaista možete.)

No, ima i onih među nama kojima globalni povratak na burzovne vrhunce znači više od pukog ljuljuškanja na valu pozitivnih misli. Oni, naime, računaju, prate kako im se u drugom dijelu godine oporavlja inozemni ulagački portfelj. Tko je ulagao u popularne dionice ETF-ova, burzovno utrživih fondova koji, primjerice, repliciraju vodeći američki indeks S&P 500, vjerojatno se pritom zabavlja i analizama o Tesli i odluci da kompanija u prosincu ulazi u sastav tog indeksa. Naime, oni koji dosad nisu izravno ulagali u tu procvjetalu dionicu, posredno će ipak početi ubirati nešto od njezinih plodova jer će fond koji prati spomenuti indeks morati kupiti i te dionice. Uglavnom, bilo da su na dobitku ili gubitku vezano uz svoje inozemne ulagačke pothvate u doba niskih kamata, slobodno se može reći da su svi u 2020. morali imati dobre živce. Pometeno izbijanjem pandemije početkom godine, što je potom pratio astronomski uzlet tehnoloških kompanija, trgovanje je bilo poput vožnje na roller coasteru. Stoga na pitanje što ga se ove godine najviše dojmilo, Ivan Stojanović, voditelj brokerskog odjela njemačke investicijske kuće CM-Equity u Hrvatskoj, odgovara ovako: "Povratak iz mrtvih američkog dioničkog tržišta koje je u samo 16 dana palo 20 posto (i time završilo u prvom medvjeđem tržištu još od 2009. godine), što je i apsolutni rekord za takav pad u kratkom razdoblju, a dno je našlo na -34 posto. Nakon tog kratkog i turbulentnog razdoblja uslijedio je još brži oporavak pa je S&P500 trenutačno na +12,7 posto od početka godine, a tehnološki indeks Nasdaq100 u plusu je 39,35 posto".

Popularne dionice

U što su i gdje po bijelom svijetu ulagali hrvatski investitori? S pitanjem se obraćamo menadžerima u vodećoj hrvatskoj i regionalnoj investicijskoj kući, InterCapitalu. "Ako analiziramo trgovanje naših klijenata na stranim burzama, možemo vidjeti da su uglavnom ulagali direktno u dionice ili u ETF-ove, burzovno utržive fondove. Najpopularnija država je SAD te u manjoj mjeri Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Od sektora, najpopularniji su ETF-ovi na dioničke indekse (na primjer, na S&P ili Nasdaq), tehnološki sektor i ETF-ovi vezani uz zlato i naftu", odgovara nam Danijel Delač, član Uprave InterCapital vrijednosnih papira. (Njihovi su klijenti kako profesionalni ulagači, fondovi i osiguravatelji tako i oni mali, fizičke osobe.) U listopadu su im među najpopularnijim dionicama bile one tehnološke jer je taj sektor praktički postao novi "safe heaven" (primjerice, u Microsoft, Teslu, Apple i Amazon), a što se tiče burzovno utrživih fondova, hrvatski su ulagači tog mjeseca najviše ulagali u one koji se kreću inverzno u odnosu na indekse koje prate, primjerice S&P 500 i Nasdaq 100. "Na temelju toga možemo zaključiti kako su naši klijenti imali pesimistična očekivanja glede budućeg kretanja američkog tržišta kapitala", zaključili su tada autori InterCapitalova bloga. S obzirom na bombastični rasplet koji se dogodio na američkom tržištu, ti su se ulagači prevarili ako su dionice tih fondova zadržali i u studenome (jer u slučaju inverznih fondova cijena im raste tek ako pada cijena indeksa na koji su vezani). Ako ništa drugo, primjer dodatno pokazuje koliko je ova godina bila nepredvidiva.

ETF-ovi su bujajuća ili, kako bi to rekli financijaši, atraktivna klasa imovine u svijetu, a Bloomberg piše, primjerice, kako su u pandemiji cementirali svoj status ulaganja koje se "mora imati". Najveći i najpopularniji u Europi i SAD-u prate vodeće indekse tih gospodarstava pa im je izvedba ove godine išla od inicijalnog snažnog pada do kasnijeg strelovitog rasta. Općenito se, pak, predviđa daljnji rast imovine tih fondova te bi u sljedećih nekoliko godina trebali nadmašiti tradicionalne aktivne fondove. Ima ih više od dvije tisuće (imovina pod upravljanjem "teška" im je sada više od sedam bilijuna dolara), a predstavljaju vrstu pasivnog ulaganja koje omogućava izloženost diverzificiranoj skupini dionica. Drugim riječima, ulagači ostvaruju prinos jednak referentnom indeksu (ako nisu u pitanju inverzni fondovi) i ne moraju sami istraživati kompanije koje su izlistane na burzama. Oni, pak, fondovi koji su vezani na robe, primjerice zlato ili naftu, omogućavaju izlaganje toj klasi imovine, a postoji i priličan broj različitih tematskih burzovno utrživih fondova (primjerice, koji prate kompanije iz robotike i umjetne inteligencije ili zelene energije).

Naravno, kako upozorava Delač, ulaganja nisu bez rizika volatilnosti, ali su ETF-ovi koji prate širok indeks obično manje volatilni od onih koji prate neku industriju ili sektor, pa je bitno uvijek znati strukturu imovine koju fond prati i pročitati njegov prospekt. Razloge za upoznavanje s tim instrumentom ne treba, međutim, tražiti isključivo radi ulagačkih prilika na svjetskim tržištima. Ovog je mjeseca i Zagrebačka burza dobila priključak, pojavile su se dionice prvih hrvatskih ETF-ova vezanih uz indekse Crobex10tr i SBI TOP, ono najbolje s hrvatskog i slovenskog tržišta. Oba su indeksa, doduše, ove pandemijske godine u minusu, ali u prethodnom su razdoblju (2010. - 2019.) košarice tih dionica imala prosječne ukupne prinose oko šest posto te se očekuje da će se s prestankom pandemije vratiti u tzv. normalni život. Izdavatelj je društvo za upravljanje imovinom InterCapital Asset Management, a reakcija je dosad bila dobra. "Već prvog dana je domaći CROBEX10tr ETF ponio titulu dionice s najvišim redovnim prometom, a i u sljedećim danima su oba ETF-a bila u samom vrhu po interesu ulagatelja. U prvih pet dana trgovanja je ETF-om CROBEX10tr ostvaren ukupni promet veći od sedam milijuna kuna, odnosno gotovo 1,5 milijuna kuna dnevno, dok je slovenskim ETF-om SBI TOP protrgovano u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna ili nešto više od 0,5 milijuna kuna dnevno. Ako se ovakav interes nastavi, oba ETF-a ušla bi među pet najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj burzi", iznosi Ivan Kurtović, predsjednik Uprave ICAM-a. Kako naglašava, kada bi ulagač želio samostalno replicirati ove indekse, trebao bi uložiti najmanje 20-ak tisuća kuna, a ovako to može već sa stotinjak kuna. Očito, unatoč koronakrizi, polažu nade u potencijale domaćeg i slovenskog tržišta te skori oporavak. Trenutačno su prometi niski, a indeksi ni blizu vrhuncima; dionice uslužnog sektora, koje su i na globalnoj razini doživjele najznačajniji pad, još se nisu oporavile, a turistički sektor je veoma zastupljen na Zagrebačkoj burzi. Kako kod nas na burzi nema tehnoloških kompanija, oporavak burze je sporiji, uz veću korelaciju sa stvarnim stanjem realnog gospodarstva, tumače u InterCapitalu.

Upitan o ETF-ovima u svijetu, Stojanović kaže da su oni lako shvatljivi i dostupni malim ulagačima te su optimalan alat za većinu investitora i vrlo je vjerojatno da će se potražnja za njima nastaviti i u budućnosti. Dodaje kako ih karakteriziraju visoka likvidnost i niski troškovi od samo 0,05 posto. Njihovu pojavu na domaćem tržištu smatra pomakom i napretkom, ali kritičan je oko visine naknada. Također, ne vjeruje u značajniji rast ETF-ova kod nas jer je tržište "dosta nelikvidno i ograničeno brojem kvalitetnih kotirajućih kompanija". U InterCapitalu su ipak optimistični te navode da troškovi upravljanja mogu varirati ovisno o imovini fonda i da ne bi trebali prelaziti 1,56 posto neto imovine fonda godišnje. "Naprotiv, mi vjerujemo da će imovina fonda rasti te da bi već do kraja godine oni trebali biti ispod jedan posto", kaže Kurtović.

Globalna scena

Vraćamo se na globalnu scenu, čiji se odjeci uvijek i kod nas osjete, te pitamo sugovornike kako tumače ovu godinu i što se može očekivati dalje. Kurtović kaže da je pandemija dovela do ekstremne neizvjesnosti, ali kad je postalo jasnije s čime se suočavamo i kakvi su izgledi za izlazak iz krize te u kojem roku, tržište se probudilo i počelo strelovit oporavak. "Većina vodećih globalnih indeksa trenutačno je na ili oko povijesnog vrhunca te je utjecaj pandemije manje-više izbrisan. Naravno, još uvijek postoji pojačana volatilnost, ali tržište u pravilu gleda korak-dva unaprijed i trenutačno poručuje kako vjeruje da nas sljedeće godine čekaju normalizacija i povratak gospodarskom rastu", smatra. Tumači kako su predvodnice oporavka na burzama bile tehnološke kompanije, čiji su poslovni modeli omogućili nastavak uspješnog poslovanja čak i u uvjetima zatvaranja gospodarstva. Njihove tržišne vrijednosti su vrlo visoke, kaže, ali takav je i njihov utjecaj na živote ljudi. "Osim toga, vrlo niske kamatne stope i pumpanje likvidnosti u sustav od strane središnjih banaka daju snažnu podršku takvim valuacijama. Naravno, mnogima se moć tih kompanija ne sviđa, stoga ima sve više inicijativa da ih se na neki način regulira ili barem snažnije oporezuje. Takve odluke mogle bi dovesti do kratkoročnog pada njihove vrijednosti, no, s druge strane, one su i dalje predvodnici tehnološke revolucije koja još uvijek traje, stoga su dugoročni potencijali te podskupine kompanija i dalje pred nama", objašnjava.

Uz napomenu kako je nezahvalno i teško davati prognoze, Stojanović se, pak, oslanja na povijesne podatke. S&P500 je od 2009. u prosjeku rastao oko 13 posto godišnje, a indeks tehnoloških dionica Nasdaq100 u posljednjih 11 godina oko 19 posto. Još dalji pogled u prošlost kaže da je prosječan povrat za američko dioničko tržište u posljednjih 100 godina desetak posto, što bi sugeriralo da se "dugoročnim ulaganjem mogu ostvariti jako dobri prinosi". q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 14:21