Najsjevernija europska prijestolnica prepuna stanova u centru koje nitko ne želi kupiti

Deset godina nakon potpunog financijskog sloma, Island se ponovo našao na rubu krize. Ključna gospodarska grana za državu od 340,000 stanovnika, turizam, stagnira i prijeti padom, a njena nestabilnost nije ugrozila samo gospodarsku sliku te zemlje nego i cijelo tržište nekretnina.Iako je nakon krize tržište nekretnina i građevinski sektor doživio veliki uzlet, sada se susreće se s novim turbulencijama.

Kako navodi Bloomberg, cijene stanova u razdoblju od listopada 2017. godine do istog mjeseca 2018. godine rasle su 3 posto, dok su u istom tom razdoblju cijene luksuznih stanova porasle za 17 posto.

Zbog rasta cijena, na tržištu ove otočne države došlo do manjka stanova srednje cjenovne kategorije, kojih, navodi Vlada, nedostaje čak 8.000. S druge pak strane, cijene novih stanova, koji u velikoj mjeri spadaju u kategoriju luksuznih, porasle su, te su velikoj većini građana postali nedostupni. Tako zbog visokih cijena ovi stanovi ostaju prazni te se trenutno u centru Reykjavika oni prodaju za 7.000 dolara po četvornom metru.

Bez obzira na ove tržišne nepravilnosti i moguću novu gospodarsku krizu, guverner središnje banke Mar Gudmundsson navodi kako ga neusklađenosti na tržištu nekretnina ne zabrinjavaju. Dodaje, kako su brojni izvođači radova do sada nudili uslugu za luksuzno tržište koje je sada više ili manje zasićeno, te da bi zbog toga cijene tih nekretnina uskoro mogle padati.

U svojim počecima veliki bum na tržištu nekretnina potaknuo je i brojna kreditiranja, a sada se to kratkoročno kreditiranje nekretnina i građevinskih tvrtki vraća na razine prije krize, pri čemu ti krediti trenutno čine petinu kreditnog portfelja poslovnih banka. O gospodarskoj nestabilnosti u ovoj zemlji pokazuje i podatak da je centralna banka najavila ekonomski rast od 1,8 posto za ovu godinu, što je najsporiji rast od 2012. godine.