Zaštita građana

Ministarstvo preuzelo savjetovališta od udruga: Četiri puta manje potrošača dobilo pomoć

Prema podacima za prvih 10 mjeseci, Ministarstvo je obavilo savjetovanje sa 6426 građana, dok ih je u udrugama godišnje bilo 25.000
Ilustracija
 Vojko Basic / CROPIX

Gotovo godinu dana otkako je Ministarstvo gospodarstva ukinulo savjetovališta za potrošače te samo preuzelo posao savjetovanja, napokon imamo i prve rezultate o uspjehu ove akcije.

A oni baš i nisu dobri.

Prema podacima koje su nam dostavili, stručnjaci ove institucije od siječnja do kraja listopada ove godine, dakle u prvih deset mjeseci, primili su na specijalni broj telefona pozive od sveukupno 6426 potrošača, od čega se njihov najveći broj odnosio na upite vezane uz područje trgovine, javnih te financijskih usluga.

Brojke ovako na prvu mogu zvučati dobro, no za objektivnu procjenu trebalo bi ih ipak usporediti s brojkama savjeta koje su na godišnjoj razini prije Ministarstva gospodarstva ostvarivale udruge za zaštitu potrošača.

Godišnji rezultati

A one kažu da je rezultat koji su postigli stručnjaci Ministarstva gospodarstva na godišnjoj razini postizalo samo osječko savjetovalište, dok je ono zagrebačko u 2018. godini sve skupa pružilo osam tisuća savjeta, odnosno pokušalo je riješiti osam tisuća potrošačkih problema.

Kad se zbroje godišnji rezultati svih savjetovališta koja su tijekom 2018. radila ovaj posao, a bilo ih je tada šest, godišnji prosjek iznosio je između 20 i 25 tisuća potrošačkih savjeta, što bi značilo da je Ministarstvo gospodarstva uspjelo odraditi tek četvrtinu onoga što su udruge prije njih radile dugi niz godina.

Cijela priča dodatno dobiva na apsurdu kad znamo da je Ministarstvo gospodarstva financiranje savjetovališta udrugama ukinulo ocijenivši da njihov rad nije dovoljno prepoznat u javnosti, i to na temelju 50 tisuća kuna vrijedne ankete koju je za ovo tijelo državne uprave provela agencija Ipsos puls.

To je istraživanje na uzorku od tisuću ispitanika pokazalo da se savjetovalištima za zaštitu potrošača obraća samo 1,7 posto građana, zbog čega je Ministarstvo odlučilo promijeniti pristup i kriterije u financiranju ovakvih usluga - te je na svoja pleća preuzelo odrađivanje posla savjetovanja građana.

Izrađena je stoga posebna web stranica, organiziran je i besplatni potrošački telefon, a posao savjetovanja preuzeli su djelatnici u Vukovarskoj 78.

“Smatramo da su brojke za prvih deset mjeseci sramotne, posebno kad se svi skupa prisjetimo okolnosti u kojima su ukinuta savjetovališta pri udrugama, a same udruge dovedene na rub egzistencije. Mi sada očekujemo da Ministarstvo gospodarstva na vlastitom slučaju primjeni sve one kriterije koje je, u vrijeme kad nam je oduzimalo savjetovalište, primijenilo na svim udrugama koje su nekad stručno radile ovaj posao”, poručio je Igor Vujović, predsjednik Udruge Potrošač koja je vodila zagrebačko savjetovalište.

Za to su zapošljavali troje djelatnika, a na godišnjoj razini od Ministarstva su za pokrivanje troškova ove usluge dobivali 300 tisuća kuna.

Najnovijim rezultatima jednako je razočarana i voditeljica osječke udruge za zaštitu potrošača Mira Brumerček-Lukačević.

“A što da vam kažem, pa samo naša udruga godišnje je obradila oko šest tisuća poziva potrošača... Ono što je najtragičnije u cijeloj ovoj situaciji jest da smo mi u godinu dana uspjeli izgubiti oko 20 tisuća građana koji, vrlo vjerojatno, uopće nisu znali gdje bi i kako dobili potrošački savjet. Ne želim pritom ulaziti u kvalitetu tih šest tisuća savjeta koje su pružili djelatnici Ministarstva, ali činjenica je da su ljudi koji to radili pri udrugama kroz godine prošli svu silu stručnih edukacija jer savjetovanje potrošača nije jednostavan posao”, kaže Brumerček - Lukačević.

Troje zaposlenika

Pritom treba spomenuti kako je usluge savjetovanja pri Ministarstvu, potvrdili su nam to u odgovoru na naš upit, tijekom ove godine radnim danom u periodu od 10 do 14 sati pružalo troje zaposlenika koji su savjetovanje obavljali uz svoja redovna zaduženja.

Riječ je o zaposlenicima Uprave za trgovinu i unutarnje tržište koji se na ovim poslovima izmjenjuju, zbog čega nije bilo moguće doznati koliko prosječno iznosi mjesečni trošak za njihove plaće.

Ipak, neovisno o troškovima, treba spomenuti da udruge za zaštitu potrošača, otkako im je Ministarstvo ukinulo mogućnost vođenja savjetovališta, uglavnom životare na subvencijama iz lokalnih proračuna jer nisu uspjele povući novac iz drugih natječaja.

Ministarstvo gospodarstva, naime, krajem prosinca 2018. raspisalo je natječaj vrijedan 1,4 milijuna kuna na kojem je dodijeljena samo 371 tisuća kuna za šest udruga, a potom je, kako bi se utrošio novac, raspisan dodatni natječaj vrijedan 1,2 milijuna kuna za financiranje projekata vezanih uz pametne tehnologije, no rezultati tog natječaja nisu poznati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:39