Strogi standardi

Evo kroz koje testove sav tekstil mora proći prije nego što se nađe na Lidlovim policama

Testiranje alergena, biorazgradivosti, izdržljivosti materijala i boja samo su neki od brojnih testova koje Lidl provodi na svojim tkaninama FOTO: KUPUJETE ODJEĆU, OBUĆU ILI POSTELJINU U LIDLU? Pogledajte kakve sve testove mora proći svaki komadić tekstila prije nego se nađe na policima omiljenog trgovačkog lanca: 'Ako jednom kupite majicu veličine M, to će uvijek biti vaša veličina kod nas!'
Ilustracija, trgovina Lidl
 Jadran Babic / CROPIX

Svatko tko kupuje u Lidlu mogao je primijetiti da su odjeća, obuća, kuhinjske krpe i, između ostalog, tepisi sve brojniji (a i popularniji) asortiman u njegovim katalozima i dućanima, no malo tko razmišlja koje sve standarde ti proizvodi moraju zadovoljiti prije nego što stignu u trgovinu. Budući da bi alergijska reakcija ili, pak, brzo izlizana majica bila prilično loša reklama za jedan od mnogima omiljenih trgovačkih lanaca, testiranje alergena, biorazgradivosti, izdržljivosti materijala i boja samo su neki od brojnih testova kroz koje odjeća, obuća, posteljina i bilo koji drugi tekstil, pa čak i flaster, mora proći kako bi došao na Lidlove police (odnosno kutije).

Prije svega, kako su nam objasnili pri demonstraciji testiranja tekstila, u Lidlu su svjesni kako je mnogima problem što u trgovinama nema kabina za presvlačenje pa kupci često nisu sigurni koja im veličina odgovara. Naravno, uz predočenje računa uvijek možete zamijeniti ili vratiti kupljeno, no realno, malo tko ima volje to redovito raditi. Iz tog razloga Lidl vrši posebne provjere svojih proizvoda kako bi vam uvijek odgovarala ista veličina (osim, naravno, u slučaju promjena vaše tjelesne težine).

- Ako jednom kupite majicu veličine M i to je vaša veličina u Lidlu, to će uvijek biti vaša veličina u Lidlu - rekla nam je Simone Morlock dok nam je na modelu pokazivala na što sve na izgledu odjevnog predmeta obraćaju pažnju.

Lea Balenović / Hanza Media

- Koliko je stegnuto, koliko je opušteno, je li dovoljno dugo ili, pak, kratko, odgovara li izrez onom zamišljenom, ima li dovoljan broj gumbi... - nabraja nam Morlock elemente koje u tzv. kabini čak 60 zaposlenika provjerava je li u skladu s dobivenim tablicama i mjerama.

Inače, svaki odjevni predmet provjerava se na živim modelima kojih je ukupno zaposleno oko 2000. Iako se može činiti da je riječ o prilično velikom i možda pretjeranom broju, pritom bi ipak trebalo uzeti u obzir da moraju biti zastupljene sve “skupine” modela pa se tako odjeća testira na muškim i ženskim osobama raznih dobnih skupina, od dječjih do odraslih, te raznih oblika tijela jer bi ipak svatko trebao biti u mogućnosti pronaći svoju veličinu u dućanu. Tablice s veličinama odjeće i obuće koja se prodaje u Lidlovim dućanima, pričaju nam, prilagođavaju se raznim tržištima budući da su ljudi ipak drukčije tjelesne građe u Španjolskoj, Velikoj Britaniji ili Indiji.

- Postoji li tablica za Hrvatsku? - nadobudno pitamo.

- Ne - odgovara nam Simone Morlock dodavši da na naše tržište dolazi odjeća prilagođena njemačkim standardima na što, pak, neke mame frču nosom jer izgleda da su djeca u Hrvatskoj ipak manja od njemačkih klinaca i klinceza pa onda u Lidlu kupuju ipak odjeću manje veličine nego u drugim trgovinama.

Lea Balenović / Hanza Media

No, izgled haljine, natikača, posteljine ili stolnjaka zapravo je manje bitan i je li sve u skladu s idejom dizajnera ne znači baš puno ako oni nisu izdržljivi, kazuju nam u Lidlu. Stoga sav tekstil prolazi i kroz “fizičke testove”, kako su ih nazvali u institutu Hohenstein, u kojem njemački trgovački lanac testira svoje tekstilne proizvode.

Tako, primjerice, gumbi na dječjem bodiju (ili bilo kojem drugom pamučnom predmetu) moraju izdržati silu potezanja od 70N, što je otprilike jednako težini od 12 kilograma, koliko teži prosječno dvogodišnje dijete. Kožna jakna ili cipele, s druge strane, trebaju izdržati potezanje od 12N. Ovakvo testiranje izdržljivosti Lidl provodi već godinu dana, tvrde, dok ga drugi brendovi tek počinju uvoditi.

Osim samog trganja svog tekstila, trgovački lanac u institutu provjerava i koliko on traje, odnosno koliko mu je potrebno da se “ofuca”. Preciznije, provjeravaju koliko trljanja može izdržati. Najosjetljivije su hlače budući da se pri hodanju njihova unutarnja strana na bedrima najbrže potroši, jednako kao i područja ramena na majicama ili jaknama, odnosno područja koja se izližu zbog nošenja torbi i ruksaka. Stoga svaki materijal testiraju na 2000 trljanja i upravo toliko mora izdržati prije negoli izgleda iznošeno.

Thies Raetzke
Postojanost tkanina

Uz to, potrebno je i provjeriti kako se tekstil “ponaša” pod raznim vremenskim uvjetima - izblijedi li boja i koliko brzo, promoče li proizvodi koji ne bi smjeli promočiti kao što su, primjerice, vreće za spavanje, šatori, kišobrani ili kabanice te koliko im treba da se posuše. Sve su to, pojasnili su nam u institutu, veoma bitni faktori s točno određenim standardima koje proizvodi moraju zadovoljiti ili se neće naći na policama dućana.

Uz to, Lidl testira i kako se njegova odjeća i obuća ponaša pri izvođenju određenih radnji poput trčanja, saginjanja ili bilo kojeg drugog kretanja. To provjeraju ni manje ni više nego u 3D skeneru koji pomalo podsjeća na svemirsku kapsulu ili stroj za putovanje vremenom kakav se može vidjeti u holivudskim filmovima. Čak 1300 ljudi različitih dobi i konfekcijskih veličina skenirano je u skeneru, a uz njegovu pomoć izmjeri se čak četiri milijuna točaka ljudskog tijela.

Lea Balenović / Hanza Media

No, prije nego što tekstil uopće stigne do testiranja izdržljivosti, mora proći kroz analitički laboratorij. Zapravo, njegovi najsitniji dijelovi prolaze kroz laboratorij. Naime, zaposlenici Hohenstein instituta prvo u potpunosti unište odjeću, obuću, posteljinu, stolnjake i sve ostale tekstilne predmete kako bi identificirali i njihove najmanje dijelove i tada se ispituje prisutnost štetnih tvari i potvrđuje sigurnost tkanine za kožu.

Thies Raetzke
Uzorci tekstila

Znanstvenici se fokusiraju na kemikalije i alergene koje bi određeni predmeti mogli i po propisanim standardima smiju sadržavati. Trebalo bi naglasiti da nisu u svim zemljama isti propisani standardi. Drugačiji su propisi u Francuskoj, drugačiji, primjerice, u Poljskoj, a drugačiji su, pojašnjavaju, i na razini Europske unije. Najblaži zakoni po pitanju dozvoljenih štetnih tvari i kemikalija su, očekivano, u SAD-u. Ipak, kako su nam naglasili u institutu, Lidl svoj tekstil testira po najstrožim propisanim standardima.

Lea Balenović / Hanza Media

Uz to, testira se i svojevrsna interakcija tekstila s kožom. Preciznije, ispituje se utjecaj znoja i drugih tjelesnih izlučevina na tkaninu, a u posebnim komorama provode se simulacije spavanja čime se testiraju značajke tekstila za spavanje. Tako pod određenom temperaturom osoba pokrivena Lidlovom dekom ne bi smjela imati hladne noge ili se, pak, znojiti. Ako se to ipak dogodi, proizvod se unapređuje. Naravno, niti jedno istraživanje ne provodi se ni na ljudima ni na životinjama. U Hohenstein institutu za bilo kakva testiranja za koja bi se inače koristila živa osoba imaju lutke s fizičkim osobinama živih bića koje čak imaju i ljudska imena – Charlie i Sherlock.

Lea Balenović / Hanza Media

Zadnje testiranje koje nam je Lidl pokazao u institutu bilo je testiranje boja i izdržljivosti tkanina tijekom višekratnih pranja, preciznije njih 20, a ono se provodi s različitim deterdžentima na mrljama poput one od bolonjeza, crnog vina ili blata s kojima se borimo u svakodnevnom životu.

Lea Balenović / Hanza Media

Sva navedena testiranja popularni maloprodajni lanac provodi u njemačkom institutu Hohenstein koji više liči na neki barokni dvorac nego na zgradu instituta, a laboratorije ima diljem cijelog svijeta. Ipak, u blizini Frankfurta testira njemačke brendove, pojasnio nam je Martin Cieslik, šef marketinga i prodaje instituta. Među njima je i Lidl koji već dugi niz godina tamo testira svoje proizvode za 32 tržišta na kojima posluje. Otkad u Hrvatskoj prodaje svoje proizvode, odnosno od 2006., Lidl provodi i testiranja svojeg tekstila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:20