Dnevni pregled svjetskih tržišta: Američki dionički indeksi u plusu treći uzastopni tjedan

Američki dionički indeksi zabilježili su rast treći uzastopni tjedan pri čemu je svih 11 sektora S&P 500 dioničkog indeksa u petak zabilježilo pozitivnu izvedbu uslijed generalno poboljšanog sentimenta investitora povezanog sa nastavkom pregovora SAD-a i Kine oko novog trgovinskog dogovora te načelnog dogovora oko financiranja zida na granici SAD-a sa Meksikom čime se izbjegao ponovan prestanak rada dijela državne uprave.

Nasdaq Composite pritom bilježi rast od preko 20% sa najniže razine dosegnute 24. prosinca što tehnički gledano označava izlazak iz medvjeđeg područja trgovanja u koje je dionički indeks ušao krajem prošle godine.

Američka industrijska proizvodnja u siječnju je neočekivano pala za 0,6% mjesečno što je prva korekcija u proteklih osam mjeseci te je predvođena padom prerađivačkog sektora (-0,9%) koji pokazuje prve negativne učinke usporavanja kineskog rasta i euro zone te jačanja američkog dolara. Istovremeno, posljednje objave sentiment indikatora upućuju na solidan rast prerađivačkog sektora u narednom periodu.

Fokus investitora ovaj će tjedan uvelike biti na objavi sentiment indikatora euro zone i zemalja članica gdje tržišta anticipiraju daljnji pad ZEW i Ifo indikatora sentimenta Njemačke u veljači.

U četvrtak je na rasporedu preliminarna objava sentiment indikatora euro zone za veljaču gdje konsenzus predviđanja ekonomista sugeriraju stabilizaciju ili blagi rast sa sadašnjih razina koji bi trebali pomoći oporavku sentimenta investitora umanjiti zabrinutosti oko nadolazeće recesije u euro zoni.

U srijedu je na rasporedu objava bilješki sa posljednjeg sastanka Vijeća Fed-a u siječnju gdje je Fed najavio pauziranje od daljnjeg podizanja bazičnog kamatnjaka uslijed snažnih turbulencija na financijskim tržištima sredinom prosinca te straha od usporavanja svjetskog rasta i domaće ekonomije. U svijetlu navedenog tržišta će pozorno ocijeniti retoriku Fed-a u bilješkama s ciljem anticipacije potencijalnih promjena monetarne politike ovisno o nadolazećoj objavi ekonomskih indikatora.

Prošli petak objavljeni detaljni podaci Državnog zavoda za statistiku o turističkim kretanjima u 2018. pokazuju kako je ostvareno 16,6 milijuna dolazaka i 83,2 milijuna noćenja od strane stranih turista, što je 6,7% više dolazaka i 3,7% više noćenja u usporedbi s 2017. Domaći turisti ostvarili su 2,0 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 10,0% i porast noćenja za 8,3% u odnosu na 2017.

Najviše dolazaka i noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (vidi graf ispod) uz rast istih od 6,4%, odnosno 2,3% Turisti iz ostalih prikazanih zemalja na grafikonu, osim iz Poljske također su ostvarili porast i dolazaka i noćenja turista u 2018. u odnosu na 2017.

Objavljeni podaci o turističkim kretanjima potvrđuju naša očekivanja snažne turističke sezone uz solidan rast prihoda od turizma u platnoj bilanci između 6%-8%. Očekujemo da će se ulazni trend nastaviti i u toku ove i sljedeće godine ali po padajućim stopama uslijed usporavanja rasta naših vodećih emitivnih tržišta te učinka visoke baze uslijed snažnog rasta u proteklim godinama.

Pritom očekujemo da vodeće turističke kompanije nastave bilježiti snažne stope rasta prihoda i profitabilnosti uslijed značajnog investicijskog ciklusa te poboljšanja kvalitete smještaja u nedavnom periodu ali također po blago padajućim stopama. Smatramo kako će se očekivano usporavanje rasta gostiju prije svega preliti na privatan smještaj koji će zabilježiti nešto više stope usporavanja. Uslijed nedavnog snažnog porasta ponude koja neće biti više praćena tako snažnom potražnjom, manje atraktivne destinacije i smještajni kapaciteti lošije kvalitete mogli bi zabilježiti pad popunjenosti ili pak silazne cjenovne pritiske.

Širenje turističke sezone izvan ljetnih mjeseci te izvan primorskog dijela Hrvatske neke su od ključnih prilika za koje smatramo da će podržati rast prihoda u narednim godinama.

Ipak, hrvatskom turizmu potrebne su nove strategije ukoliko želimo zadržati snažne stope rasta prihoda iz prijašnjih godina. I dalje prisutna visoka sezonalnost, ograničena ponuda usluga te niska prosječna potrošnja po turistu neke su od slabosti koje se čestu vežu uz hrvatski turizam, a ujedno i potencijalne prilike za razvijanje snažnijeg i održivog turističkog sektora koji je u mogućnosti pružati sustavnu potporu razvoju cijelog gospodarstva.