Suradnja s HGSS-om: NP Mljet posjetiteljima će pružiti digitalne karte za sigurnije kretanje

Voziti se 11 kilometara dugom biciklističkom stazom oko jezera, ploviti katamaranima na solarni pogon u panoramskoj vožnji, pješačiti i planinariti putevima i rekreativnim stazama, neki su od načina kako upoznati znamenitosti NP Mljet i uživati u prirodnoj ljepoti ovog područja koje je 1960. proglašeno nacionalnim parkom. NP Mljet je prvi hrvatski nacionalni park na moru te ujedno i najstarije morsko zaštićeno područje na Mediteranu.

U zaštiti prirode i osjetljivih ekosustava, Javna ustanova NP Mljet proteklih nekoliko godina stare brodove na dizelski pogon zamijenila je s tri električna broda na solarni pogon kojima se obavlja cijeli prijevoz posjetitelja po jezerima. Njihovu nabavu sufinancirao je s 80 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a zahvaljujući bespovratnim EU sredstvima koja su im dodijeljena za projekt čiji je cilj poboljšati i unaprijediti posjetiteljsku infrastrukturu, obogatiti kvalitetu i brojnost turističkih, edukativnih i rekreativnih sadržaja parka napravljeni su dodatni iskoraci.
Između ostaloga, izgradili su vidikovac na vrhu Montokuc (253 m), uredili parkiralište na Vrbovici, grade prezentacijski centar na Pristaništu, uredili su šetnice i planinarske staze...I to nije sve, u sklopu tog EU projekta ima još aktivnosti.

- Obnovili smo i cestu oko jezera, koja je bila u dosta lošem stanju. To je sada idealna biciklistička staza duga 11 km. Inače, nastojimo da se oko jezera koriste bicikle – kazuje ravnatelj Javne ustanove NP Mljet Ivan Sršen, dipl.ing.

U unapređenju posjetiteljske infrastrukture značajna su i digitalna rješenja koja olakšavaju rad u nacionalnom parku, ali i posjetiteljima pružaju više mogućnosti.

Ravnatelj Sršen informira nas kako je prodaja ulaznica digitalizirana, pa tako u svakom trenutku mogu znati u kojem trenutku je na kojoj lokaciji koliko posjetitelja.

-To nam je važno ako će sutra u nekom trenutku pojedina lokacija možda biti preopterećena. Prodaju smo digitalizirali prije nekoliko godina, a sada to usavršavamo na način da radimo studiju upravljanja posjetiteljima. Rezultati studije pokazat će koliko posjetitelja može biti u određenom trenutku na pojedinim lokacijama. Tako ćemo regulirati njihov broj ako zatreba – kaže ravnatelj.

Posjetitelji u Nacionalnom parku Mljet najčešće dolaze u grupnim posjetima, ali velik broj posjetitelja dolazi u vlastitoj organizaciji. U Nacionalnom parku stoga su osmislili novi projekt kako bi posjetiteljima dali ideje za ture i olakšali im kretanje.

- Ove godine smo u suradnji sa HGSS-om napravili nekoliko rekreativnih ruta, te izradili digitalne karte koje će biti dostupne na web aplikaciji, a što planiramo pustiti krajem rujna. Npr. kad dođete u Pomenu imate kartu nacionalnog parka i vidite rutu koju možete obići. Tu imate QR kod koji skenirate te po navigaciji na mobitelu idete rutom koju ste odabrali – pojašnjava Ivan Sršen.

Na digitalnoj karti je i kraći opis staze, primjerice rekreativna staza Pomena-Polače dužine je 5 km, manje je zahtjevna, markirana je i bez većih uspona. Preporuka je nositi sportsku obuću, dovoljno vode i imati punu bateriju na mobilnom uređaju. Pojašnjeno je i kojim putem staza prolazi, koje su zanimljivosti na putu, te napomenuto kako su pojedini dijelovi NP Mljet bez mobilnog signala pa je potrebno skenirati QR kod na području pokrivenom mobilnim signalom.

Također, u Javnoj ustanovi NP Mljet pripremaju postavljanje totema, samostojećih displaya na kojima će nuditi informacije, ali i ne samo to.

- Smatramo da ih je dobro postaviti u lukama, a na njima će posjetitelji moći kupiti ulaznice za nacionalni park i tako možemo spriječiti gužvu na prodajnim mjestima. Planiramo ih postaviti i izvan parka, npr u Dubrovniku i nekim drugim mjestima kako bi gosti mogli dobiti informacije o Mljetu i kupiti ulaznice za Nacionalni park – informira ravnatelj Sršen.

Dodajmo kako digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a. Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima. Parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa čiji je cilj ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.