Povezivanje potreba zdravstva s mogućnostima digitalnih tehnologija otvara široko područje održive suradnje

NetHub poduzetnički akcelerator za razvoj tehnologija u zdravstvu i Klinički bolnički centar Split, uz podršku Splitsko-dalmatinske županije, održali su u KBC-u Split događanje „Suvremena tehnološka rješenja u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi: mogućnosti financiranja, uvođenja i razvoja“.

Kako su izvijestili iz NetHuba, glavni cilj bio je upoznati stručnjake i predstavnike javnih ustanova u području zdravstva i socijalne skrbi koji djeluju na području Splitsko-dalmatinske županije s mogućnostima financiranja, uvođenja i razvoja inovativnih tehnoloških rješenja u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.

U ime domaćina okupljene je pozdravio ravnatelj KBC-a prof. dr. sc. prim. Julije Meštrović istaknuvši kako suvremena tehnološka rješenja u hrvatskom zdravstvu nisu nepoznanica, ali uvijek kod uvođenja novih rješenja vidi se kakve se mogućnosti još otvaraju te se uočava da se može raditi brže i kvalitetnije. Ujedno je naglasio kako je Klinički bolnički centar Split otvoren za daljnju suradnju i povezivanje s drugim dionicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naglasio je potrebu umrežavanja zdravstva i sustava socijalne skrbi, te iskoristio prigodu podržati rad Kliničkog bolničkog centra Split i izraziti zahvalnost svim djelatnicima u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi čija je uloga od životne važnosti za cjelokupno stanovništvo, a naročito u sadašnjim izazovnim vremenima pandemije COVID-19.

U ime Grada Splita prisutne je pozdravila voditeljica Odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Tihana Maglica, naglašavajući kako Grad Split potiče i podržava upravo ovakve inovativne inicijative.

Skup o tehnološkim rješenjima u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi

Nethub

Nakon uvodnih obraćanja, predstavnik NetHub poduzetničkog akceleratora za razvoj tehnologija u zdravstvu Marko Mimica, pojasnio je što podrazumijeva pojam HealthTech, točnije razvoj digitalizacije u području zdravstva te kako povezati potrebe zdravstvenog sustava s mogućnostima digitalnih tehnologija, čime se otvara široko područje dugoročno održive i kreativne suradnje između spomenutih sektora. Istaknuo je značaj uvođenja suvremenih tehnoloških rješenja u sustav zdravstva i socijalne skrbi, posebno njegove digitalizacije.

Također, predstavio je i dostupne mogućnosti te raspoložive izvore financiranja za provedbu projekata u području digitalnog zdravstva - Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. (OPKK, ITP, OPULJP) te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Uslijedila je interaktivna prezentacija pod naslovom „Tehnološki napredak i upravljanje sustavom skrbi za zdravlje“ koju su održali profesor na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak javnog zdravstva iz Škole narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ prof. dr. sc. Aleksandar Džakula te pročelnica Zavoda za integriranu i palijativnu skrb Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. sc. Karmen Lončarek. Ova prezentacija istaknula je glavne probleme hrvatskog zdravstva i socijalne skrbi i važnost njihove integracije. Tijekom prezentacije prisutni su postavljali tematska pitanja i tako uspostavili konstruktivnu raspravu s predavačima koja je iznjedrila konkretne zaključke.

Na kraju skupa, predstavnica NetHuba Maja Čurković, zahvalila je svim sudionicima ovog događanja koji će svojim aktivnim djelovanjem nastaviti pridonositi unapređenju sustava zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te poticati uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja i inovacija, izvijestili su iz NetHuba.

Dodajmo, kako je ljetos Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) u analizi navela da su uočene koristi novih digitalnih rješenja u zdravstvu brža alternativa, manji broj hospitalizacija, bolje praćenje pacijenata, poboljšana kvaliteta života i manji rizik od zaraze koronavirusom.

Uočen je nejednak napredak među državama članicama, moguće povećanje „digitalnog jaza” s obzirom na starije i socijalno ugroženije skupine koje su manje sposobne savladati korištenje novih digitalnih rješenja ili ih nisu u mogućnosti priušititi. Također, postavljaju se pitanja odgovornosti i prava pojedinaca na privatnost, kao i kiber sigurnosti i rizika u pogledu zaštite podataka.

Pogotovo je pandemija koronavirusa donijela nova digitalna rješenja u zdravstvu, pa se tako telemedicina i rješenja za telekonzultacije kreću od daljinskog praćenja i propisivanja lijekova do pružanja hitne skrbi u domu.