‘Nacionalna sigurnost ne može predstavljati bjanko ček za kršenje ljudskih prava Europljana‘

Zastupnici Europskog parlamenta tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu zatražili su osnivanje europskog istražnog odbora koji će utvrditi dosege i posljedice korištenja špijunskog softvera Pegasus.

Raspravu o nadzoru nad političarima, tužiteljima, odvjetnicima i novinarima te drugim osobama i tijelima u državama članicama EU-a upotrebom softvera za kibernadzor otvorili su predstavnici Europske komisije i Vijeća koji su snažno osudili korištenje špijunskog softvera i obećali da će "vratiti povjerenje građana EU".

"Nove tehnologije mogu imati ključnu ulogu za policiju i pravosuđe, ali pod uvjetom da se koriste na razmjeran način i sukladno mjerodavnom pravu. Nacionalna sigurnost ne može predstavljati bjanko ček za kršenje ljudskih prava Europljana. Mediji moraju moći raditi slobodno, neovisno i bez bojazni od osvete. To je ključno za demokraciju", poručio je povjerenik Komisije za pravosuđe Didier Reynders.

Reynders je podsjetio da države članice imaju nadležnost za zaštitu svoje nacionalne sigurnosti, ali da to ne znači da ne moraju poštovati europsko pravo.

Špijunski softver Pegasus razvijen od strane izraelske tvrtke NSO se na pametne telefone može instalirati preko SMS i WhatsApp poruka. Nakon što zarazi telefon, Pegasus omogućuje pristup svim funkcijama mobitela - kameri, mikrofonu, kontaktima, mailovima, GPS-u – a da vlasnik telefona pritom ništa ne primjećuje. Prema istrazi koju je u srpnju prošle godine objavio konzorcij međunarodnih medija, Pegasus je omogućio špijuniranje mobilnih telefona najmanje 180 novinara, 600 političara, 85 aktivista za ljudska prava i 65 šefova kompanija.

"Ovo je podsjetnik na našu kolektivnu ranjivost u kontekstu kibernetičke sigurnosti. Cilj kibernetičke sigurnosti nema za cilj samo zaštitu gospodarskih subjekata ili kritične infrastrukture, već i zaštitu elektroničkih uređaja poput pametnih telefona koji su produžetak naših života, a koje koristimo u profesionalnim i privatnom životu", istaknuo je predstavnik Vijeća Clement Beaune.

Nizozemski europarlamentarac Jeroen Lenaers je u ime europskih pučana naglasio da ovo nije samo pitanje nacionalne sigurnosti ili pitanje imaju li države pravo koristiti tehnologiju za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala.

"Ovdje se radi o zloupotrebi tehnologije za političke svrhe i nedostatku odgovarajućih kontrola i zaštita. Ovo nije samo poljsko i mađarsko pitanje, već globalno. Žrtve su samo simptom, alarm koji se oglasio. Mi u Europskom parlamentu moramo čuti taj alarm. Moramo djelovati i osigurati vladavinu prava", poručio je Lenaers.

Zastupnik Juan Fernando Lopez Aguilar (S&D) pozvao je Europsku komisiju da bude jamac za osiguravanje ljudskih prava i prava na privatnost.

"Riječ je o masovnom nadzoru i puno toga mora biti obuhvaćeno. Moramo osnovati poseban odbor za istragu", kazao je Aguilar na sjednici EP-a.

Osnivanje istražnog odbora podržali su i drugi zastupnici Parlamenta.

Zastupnica Kluba Renew Europe, Sophie in't Veld rekle je kako EP nema ovlasti kao nacionalni odbor, ali da europarlamentarci mogu i moraju učiniti što je u njihovoj moći da obrane europsku slobodu, demokraciju i pravdu.

"Neobično je da je američka vlada stavila NSO na crnu listu, a Vijeće EU i Komisija nisu ništa učinili po tom pitanju. Europske vlade koji špijuniraju građane u političke svrhe je nedopustivo. Korištenje nacionalne sigurnosti ili borbe protiv terorizma kao izlika za ovakvu praksu je udžbenička autokracija, koja utječe na cijelo društvo jer se stvara osjećaj nesigurnosti i nitko ne može biti siguran da nije izložen špijuniranju. Svi ćemo se početi autocenzurirati", rekla je europarlamentarka.

Nizozemska zastupnica Veld dodala je i kako ju ova situacija oko Pegasusa podsjeća na film 'Život drugih', koji opisuje kako je kritičar vlasti bio izložen špijunaži, a zastupnica Cornelia Ernst (Ljevica) povukla je paralelu s totalnim nadzorom kakvog je opisivao George Orwell. Zastupnik Zelenih/EFA-e Philippe Lambert zaključio je da se ne radi o špijunaži između sila, već se radi o političkom alatu za kontroliranje svih osoba koje režim smatra "problematičnima".

"Odgovornost treba biti utvrđena i odgovorni trebaju trpjeti posljedice. To je nužno kako bismo došli do regulatornog okvira za uvoz, izvoz i korištenje ovog softvera", izjavio je Lamberts.