‘Klasična radna mjesta zamjenjuju različiti oblici prekarnog rada, koji sa sobom nose nesigurnost‘

Stručnjaci, umjetnici, kulturni radnici i predstavnici ministarstva sudjelovali su na konferenciji o nesigurnim oblicima rada u kulturnoj i kreativnoj industriji, koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Zagrebu.

Na jednom od održanih panela raspravljalo se u budućnosti nesigurnog rada u kulturi. Panelisti su na samom početku kao jedan od ključnih problema u kulturi istaknuli visoki udio prekarnog, volonterskog i potplaćenog rada te problematično projektno financiranje.

Programska voditeljica projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture, Lela Vujanić, rekla je da u kulturnom i kreativnom sektoru mnogi radnici imaju autorske, kratkoročne ugovore čija je posljedica nedostatak bilo kakve socijalne i radne sigurnosti.

- Ugovor na neodređeno u kulturnom sektoru teška je iznimka, a ne pravilo, konstatirala je Vujanić, upozorivši i na izostanak stabilnog, višegodišnjeg nacionalnog financiranja kulture zbog čega su kulturni radnici prisiljeno neprestano aplicirati na fondove.

- Najveći problem vezan za rad u kulturi je nedostatak stabilnog višegodišnjeg javnog financiranja kulture. Jedino to može promijeniti uvjete rada na sceni. To neće koristiti samo radnicima, nego će utjecati i na kulturni sadržaj. Jer nesigurni uvjeti rada dovode do toga da se kulturom mogu baviti samo oni koji si to mogu priuštiti, oni koji dolaze iz srednjeg ili višeg staleža, a time i sadržaj postaje elitistički i ne komunicira s potrebama, težnjama i nadama većine – upozorila je Vujanić.

Izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja, Darko Šeperić, dodao je da su EU sredstva izvorno zamišljena kao dodana vrijednost, a ne nadomjestak nacionalnog financiranja.

- Posljednjih desetljeća svjedočimo rastakanjem radnih odnosa u praksi tako da se stvaraju novi poslovni modeli, poput rada putem digitalnih platformi. Posljedica tih modela je da se klasična radna mjesta zamjenjuje različitim oblicima prekarnog rada, koji nosi sa sobom nesigurnost. Prije sto i više godina, radnici su se izborili za svoja prava, a mi kao društvo smo se složili da radnici trebaju imati određenu stabilnost i socijalnu sigurnost. Tako je nastao ugovor na neodređeno. Danas se pokušava prebaciti rizik poslovanja na radnika putem kojekakvih ugovora o radu u kojem je radnik u podređenom položaju prema poslodavcu. Radnici moraju prestati pristajati na izrabljivačke prakse – kazao je Šeperić.

Davorka Begović, nezavisna muzikologinja i kustosica u udruzi Kontejner, pozvala je da se na nacionalnoj i lokalnoj razini povećaju budžeti za kulturu.

- Nažalost, budžeti se ne povećavaju pa dolazimo do toga da udruge i organizacije dobivaju tek nekoliko tisuća kuna po projektu, što je uz današnje cijene nedovoljno – rekla je Begović.

Andrea Čović Vidović iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj istaknula je kako je konferencija o nesigurnim oblicima rada u kulturi dio projekta #EuropaKultura koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj pokrenuo 2020. Namjera je bila potaknuti javnu raspravu o izazovima s kojima se susreću umjetnice i umjetnici tijekom pandemije te o statusu i ulozi kreativne industrije u društvu.

-To je mali, lokalni projekt, koji je dio šireg konteksta i aktivnosti koje pokazuje da potpora Europskog parlamenta kulturi nije samo deklarativna – rekla je, podsjetivši i na filmsku nagradu LUX, zahvaljujući kojoj hrvatska publika ima priliku pogledati najbolje uratke europske kinematografije.