Mobilne aplikacije u Kini od 1. svibnja više ne mogu prisiljavati korisnike na davanje prekomjernih osobnih podataka.
Takve je smjernice dala skupina najviših državnih regulatora u toj zemlji.
Na popisu su Uprava za kiberprostor, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije, Ministarstvo javne sigurnosti i Državna uprava za regulaciju tržišta.
Ovim potezom Kina je napravila prvi korak prema europskom GDPR-u, a koji su u svojim inačicama počele uvoditi i druga velika gospodarstva.
No, još više od toga, država koja ima praksu špijuniranja svojih građana krenula se obračunavati s korporativnim špijuniranjem tih istih građana.
U Europskoj Uniji vrijedi GDPR regulativa, odnosno Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
GDPR je skraćenica za General Data Protection Regulation.
Uobičajena je praksa u Kini da mobilne aplikacije traže od korisnika raznolike osjetljive osobne podatke, a onima koji to odbiju često se odbija pristup digitalnim uslugama.
Iako su neki zahtjevi opravdani, poput podataka o lokaciji za upotrebu navigacijske karte, mnogi drugi su nepotrebni, poput nečije biometrije za obavljanje mobilnih plaćanja.
Poseban problem nastao je s mini aplikacijama koje se pokreću s najpopularnijih platformi.
Na zapadu bi to, primjerice, bile aplikacije koje se pokreće unutar Facebooka, a koje traže i više podataka nego im je stvarno nužno.
U Kini su te platforme WeChat i Alipay.
Slično kao i EU, gdje Europski parlament potiče raspravu i donošenje zakona koji bi regulirali novu ekonomiju, to sada čini i Kina.
Unazad nekoliko mjeseci uvela je oštar anti-monopolistički zakon kojem je cilj obuzdati digitalne platforme.
Tako je po prstima opalila Alibabu i Tencent zbog kažnjavanja konkurencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....