Debata

Kako bi Europska unija trebala odgovoriti na cyber prijetnje digitalnoj demokraciji?

‘Osim pandemije koronavirusa, postoji i pandemija ransomwarea. To nisu samo kaznena djela, već i zločini protiv čovječnosti. Kalašnjikovi našeg doba su ransomware‘
Bart Groothuis

Četiri osobe su poginule, Kongres je evakuiran, a Nacionalna garda je aktivirana kada je bijesna rulja, potaknuta dezinformacijama s društvenih mreža, 6. siječnja 2021. upala u američki Kapitol.

Ovog ljeta, svijet je ostao šokiran Pegasusom, špijunskim softverom kojeg vlade koriste za špijuniranje novinara i opozicije.

Ovi napadi stavili su pod lupu javnosti opasnosti s kojom se digitalizirana demokracija suočava i pokazao kako se strane države i cyber trolovi mogu umiješati u izbore i polarizirati društva.

Vijeće i Europski parlament trenutačno rade na formiranju svog stava o prijedlogu Komisije o reguliranju velikih digitalnih platformi putem Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima. U međuvremenu, članovi Parlamenta rade na izradi ideja za zaštitu europskih građana od kiberprijetnji, trolova, dezinformacija i raznih drugih pokušaja manipulacije izborima.

Danska liberalna organizacija Demokracija u Europi (DEO) organizirala je online debatu sa zastupnicima u Europskom parlamentu koji su dali odgovore na pitanja: Kako bi EU trebao regulirati ulogu društvenih medija u digitalnoj demokraciji? Kako možemo ograničiti uplitanja stranih država u javnu raspravu? Je li moguće ograničiti iznimno utjecajne algoritme na internetskim platformama? I kako će zakonodavci osigurati slobodu govora, štiteći demokraciju od destruktivnih, ponekad čak i smrtonosnih dezinformacija?

Zastupnik Bart Groothuis (Renew Europe) je prije ulaska u Parlament bio šef ureda za kibernetičku sigurnost nizozemskog ministarstva obrane. Kad je Europska komisija početkom 2020. najavila reviziju Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS), kako bi se „dodatno ojačala ukupna kibernetička sigurnost u Uniji“, Groothuis je imenovan glavnim izvjestiteljem Parlamenta.

“Pratio sam kako kiberprijetnje rastu. Od 2019. kibernetički kriminal u Nizozemskoj se udvostručio, a 2020. godine FBI je rekao da su se napadi softverom za iznudu ( ransomware) utrostručili. Ono što sada znamo je da osim pandemije koronavirusa, postoji i pandemija ransomwarea koji napadaju zdravstvene ustanove, vlade i opskrbne lance. Trebamo shvatiti da to nisu samo kaznena djela, već i zločini protiv čovječnosti. Kalašnjikovi našeg doba su ransomware”, kazao je Groothuis.

Inače, kad je u travnju 2020. The New York Times objavio da je EU svoj izvještaj o dezinformacijama ublažio zbog pritisaka iz Kine, Groothuis je napisao pismo Josepu Borrellu tražeći objašnjenje. Njegovo pismo potpisali su i brojni drugi zastupnici u Europskom parlamentu.

“Rusija je rodno mjesto dezinformacija. To je država koja ima cilj oslabiti i podijeliti nas te oslabiti naše gospodarstvo. Sada imamo i Kineze, koji su naučili od Rusije kako funkcioniraju kampanje dezinformacija. Moramo shvatiti da internet nije samo tržište, već je i javno mjesto. Kao što možete ciljati ljude proizvodima, tako možete i ciljati na ranjive skupine ljudi s idejama", govori nizozemski zastupnik.

Groothuis i Morten Løkkegaard obojica su članovi Posebnog odbora Parlamenta za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE).

INGE je osnovan u rujnu prošle godine s ciljem procjene razine prijetnji na nacionalne i europske izbore u cijeloj EU, dezinformacijskih kampanja na tradicionalnim i društvenim medijima, cyber napada usmjerenih na kritičnu infrastrukturu, kao i izravnih i neizravnih financijskih potpora političkih aktera i subverzija civilnog društva.

Ovog ljeta INGE je trebao donijeti preporuke, ali je na kraju odlučeno da će izvješće podnijeti tek početkom sljedeće godine. Razlog tomu je, otkriva danski zastupnik Løkkegaard, izostanak znanja članova Odbora.

“Saslušali smo mnogo stručnjaka i uvidjeli da nam nedostaje znanja. Jednostavno nam je trebalo više vremena. Sada smo produžili rok i početkom sljedeće godine, u veljači ili ožujku, iznijet ćemo preporuke za široku razinu pitanja", rekao je Løkkegaard (Renew Europe).

image
Morten Lokkegaard

Tri su glavna pitanja kojima se INGE bavi – dezinformacije, strane financijske potpore političkim strankama te jačanje ranjive infrastrukture.

Tu je još i NIS2 i pitanje kako se Europa nosi s cyber napadima. Løkkegaard priznaje da kad je 2016. donesen prvi nacrt o ovom pitanju, nije se učinilo dovoljno.

“Bilo je mnogo problema jer su države članice govorile da se radi o obavještajnim stvarima i ne žele se odreći svojih tajni i znanja. Pet godina kasnije znamo da je to bila greška. Pregaženi smo cyber napadima i manipulacijama koji su pomogli da dođe do Brexita i Trumpa. Nismo učinili onoliko koliko bismo trebali učiniti. Zaostajemo i u tehnologiji i u političkom smislu. Kriminalci u Rusiji, Kini i cijelom svijetu daleko su ispred nas”, kazao je danski zastupnik.

Løkkegaard i Groothuis složili su da je metafora koja najbolje opisuje trenutačnu situaciju u Europskoj uniji “smrt tisuću rezova”.

“Rasprava o cyber napadima traje dugi niz godina. No, ako imate jedan ili deset rezova, tada nemate političku reakciju. Kad imate 100 posjekotina, ljudi počinju reagirati. Sada imamo 100 rezova i cijeli sustav je u plamenu", objasnili su europarlamentarci.

"Sada uvelike povećavamo opseg. Mnogo više autoriteta, kritična infrastruktura, javna tijela moraju biti uključeni i imati obveze. Potrebna nam je zajedničko zakonodavstvo kako bismo mogli učiti jedni od drugih i steći znanje kako bismo izbjegli ovakve napade u budućnosti", zaključili su.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:09