Evo kada bi mogao biti usvojen europski digitalni paket koji nastoji regulirati online platforme

Novi europski digitalni paket koji nastoji regulirati online platforme, zaštiti temeljna ljudska prava i osigurati sigurnost korisnika interneta, mogao bi biti usvojen do siječnja 2023. godine.

Ovaj podatak otkrila je povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanja, Margrethe Vestager, dok je odgovarala na pitanja zastupnika Europskog parlamenta i time po prvi puta otprilike definirala vremenski okvir za usvajanje ambicioznih zakona.

Konkretno, radi se o Aktu o digitalnim tržištima (DMA) i Aktu o digitalnim uslugama (DSA) koje je Komisija prvi put predstavila u prosincu 2020. godine. Ubrzo nakon toga, prijedlozi akta su ušli u Parlament i o njime od tada raspravljaju mnogi odbori EP-a.

Sada je, nakon ljetne stanke, Vestager došla u Parlament kako bi članovima odbora INGE, ITRE, IMCO, LIBE i AIDA konkretnije pojasnila koji su njezini planovi.

"Moja vizija svijeta koji ide naprijed je svijet koji će koristiti digitalne tehnologije tamo gdje to ima smisla, ali gdje ćemo također znati njegova ograničenja i raditi offline kako bismo se bolje povezali. Znam koliko parlament aktivno radi na formiranju svog mišljenja i nadam se da se možemo složiti i da ćemo još razgovarati na proljeće. Ako sve ide kako treba, tada bismo DSA i DMA mogli staviti u rad 1. siječnja 2023. godine", rekla je Vestager.

Referirajući se na pravo na korištenje enkripcije, Vestager je upozorila da imamo više od jednog prava. Naime, zastupnik Patrick Breyer govorio je o nedavnoj najavi Applea da u svrhu borbe protiv dječje pornografije, pristupa svim privatnim fotografijama i videima korisnika Applea.

"Pravo na slobodno izražavanje je samo jedno od prava, djeca imaju pravo na integritet. I imamo odgovornost zaštiti djecu. Ono što se događa s dječjom pornografijom u Europi, ali i globalno, je odvratno. Trebamo na pravi način izraziti svoja prava, ali istodobno zaštiti one koji su ranjivi", odgovorila je Vestager.

Na pitanje o osiguravanju okvira za umjetnu inteligenciju koja je inkluzivna, sigurna i održiva, Vestager je rekla da će biti zanimljivo vidjeti koju će inspiraciju EU uzeti.

"Nadam se da možemo u okviru Vijeće EU-SAD za trgovinu i tehnologiju imati pravu debatu o pitanju umjetne inteligencije i da postoji potencijal da se naši pristupi usklade. Poznato vam je iz našeg prijedloga da smatramo kako postoje primijene AI-ja koje trebaju biti zabranjeni u demokraciji, poput uporabe socijalnog bodovanja i biometrijskog nadzora. Pokušat ćemo diskutirati i surađivati s SAD-om, ali imati na umu činjenicu da mi trebamo odlučiti o legislativi koja će biti pravilo u Europi", objasnila je Vestager.

Na pitanje o kaznama za platforme koje krše pravila, Vestager je objasnila da su novčane kazne samo jedan element regulacije. Novim zakonima, EU želi uvesti pravilo "prestanka i odustajanja", odnosno narediti počiniteljima da prestanu s ilegalnom radnjom i ne čine više ništa što će imati isti učinak. Na kraju, Komisija traži način kako popraviti situaciju na tržištu i kako osigurati da svi akteri imaju jednake mogućnosti natjecanja. Ono što će DMA omogućiti, uvjerena je Vestager, je da rade ex-ante i da djeluje prije nego što uopće dođe do ilegalne situacije i ugroze korisnike interneta. To znači da će kompanija koja je označena kao gatekeeper imati odgovornost i radnje koje neće smjeti raditi. Ako usluga koje velike platforme pružaju korisnicima predstavljaju rizik za demokraciju, morat će umanjiti te rizike.

Nedavno smo hrvatskim zastupnicima u Parlamentu postavili pitanje zašto su DSA i DMA važni za građane EU-a.

Tomislav Sokol (EPP) odgovorio nam je da Odbor IMCO, čiji je on član, intenzivno radi na paketu o digitalnim uslugama koji uključuje Uredbu o digitalnim uslugama i Uredbu o digitalnim tržištima.

“Oba akta dio su europske digitalne strategije i predložena su s ciljem jačanja jedinstvenog tržišta te poticanja inovacija i konkurentnosti europskog internetskog okruženja. Aktom o digitalnim uslugama jačamo odgovornost digitalnih platformi kako bi se spriječilo širenje lažnih informacija, uredilo ciljano oglašavanje ali i reguliralo govor mržnje na internetu. S druge strane, Aktom o digitalnim tržištima regulirat ćemo ulogu velikih platformi na europskom tržištu. Do sad je situacija bila takva da su velike internetske platforme zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na tržištu i tako uvjetovale poslovanje manjih europskih kompanija, a pravila tržišnog natjecanja nisu bila dostatna za rješavanje ovog problema jer sankcije za kršenje pravila nisu bile pravodobne",odgovorio nam je Sokol.

Zastupnica Željana Zovko (EPP) smatra kako su ovi zakoni prvi konkretan korak Europske unije u određivanju zajedničkog skupa pravila i obaveza aktera na jedinstvenom tržištu, kako korisnika tako i poduzeća.

"Nova pravila će poticati inovacije, rast i konkurentnost te olakšavati rast manjih platformi, malih i srednjih i novoosnovanih poduzeća dok će pritom povećati i uravnotežiti odgovornosti korisnika, platformi i javnih vlasti u skladu s europskim vrijednostima, stavljajući u fokus građane i njihovu zaštitu. Oni će koristiti građanima tako da će im omogućiti više izbora i manje cijene te će ih štititi od ilegalnih sadržaja, a što je vrlo važno kod mlađe populacije. Poseban naglasak treba staviti na veću demokratsku kontrolu i nadzor nad velikim platformama. To će dovesti do ublažavanja sistemskih rizika, manipulacija i dezinformacija, a što kontinuirano naglašavam u svom radu u Odboru za vanjske poslove, Odboru za kulturu i obrazovanje i Pododboru za sigurnost i obranu", odgovorila je Zovko.