DMA

Europarlamentarci su usvojili zakon o digitalnim tržištima, no neki smatraju da je došao prekasno

Zakon o digitalnim tržištima došao je prekasno i preslab je, konstatirala je francuska zastupnica Virginie Joron, iz stranke desnice Nacionalno okupljanje (RN)

Ilustracija

 Iaroslav Danylchenko/Alamy/Alamy/Profimedia

Nakon godinu dana raspravljanja i gotovo 1200 amandmana, Europski parlament dao je zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o pravilima koja će po prvi puta regulirati nepoštene prakse velikih internetskih platformi.

Izvješće koje su europarlamentarci usvojili sa 642 glasa za, osam protiv i 46 suzdržanih, postavlja nove obveze i zabrane koje se izravno primjenjuju na takve platforme, s ciljem osiguranja poštenih i otvorenih tržišta.

Komisija je prije točno godinu dana predložila zakon o digitalnim tržištima (DMA) koji je identificirao nadzornike pristupa tržištu i postavio set pravila o tome što smiju, a što ne smiju raditi. Bruxelles je uzeo stvar u svoje ruke nakon što je vidio da velike tehnološke kompanije nemaju volje niti sposobnosti uspješne samoregulacije.

Neke od tih velikih platformi imaju moć i prihode veće od pojedinih država članica EU-a, a postojeći zakon o tržišnom natjecanju je Europskoj komisiji davao prostora da kazni velike igrače tek kada postanu monopoli. Do tada su mnoga mala i srednja poduzeća bila primorana zatvoriti svoja poslovanja jer se nisu mogli ravnopravno natjecati na digitalnom tržištu.

Od 20 najvećih svjetskih digitalnih poduzeća, samo je jedno europsko – njemački SAP, podsjetila je europarlamentarka Virginie Joron uoči glasanja.

"Digitalni divovi Silicijske doline – Google, Apple i Amazon - vladaju gotovo cijelim europskim digitalnim sektorom i godinama zlorabe svoj monopol koristeći se neoliberalnom dogmom i nebrigom Komisije. Zakon o digitalnim tržištima došao je prekasno i preslab je", negativno je konstatirala Joron.

Međutim, iako mu kritičara ne nedostaje, DMA koji je prošao kroz ruke Parlamenta je ipak u pojedinim točkama stroži prema big techu nego što je to bio prijedlog Komisije.

Izvjestitelj Parlamenta Andreas Schwab odlučio je povećati kvantitativni prag koji označuje da je pojedina tvrtka obuhvaćena DMA-om sa 65 milijardi eura tržišne kapitalizacije na 80 milijardi eura.

Osim tržišne kapitalizacije od 80 milijardi eura, na crnu listu nadzornika pristupa upisat će se kompanija koja još ima godišnji promet od osam milijardi eura u Europskom gospodarskom prostoru, pruža osnovnu platformsku uslugu u najmanje tri države članice EU-a, ima najmanje 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika i više od 10 tisuća poslovnih korisnika.

Oko ovoga su najviše negodovali klub Ljevice u Parlamentu koji su smatrali da bi pravila trebala obuhvatiti više od 25 monopolističkih digitalnih divova. Parlament se na kraju složio ograničiti se na najveće nadzornike pristupa, poput Googlea, Facebooka, Amazona, Microsofta i Applea, a Komisiji je dana mogućnost da kasnije širi taj popis.

"Današnje usvajanje pregovaračkog mandata DMA šalje snažan signal: Europski parlament se protivi nepoštenoj poslovnoj praksi koju koriste digitalni divovi. Pobrinut ćemo se da digitalna tržišta budu otvorena i konkurentna. To je dobro za potrošače, dobro za poduzeća i dobro za digitalne inovacije. Naša poruka je jasna: EU će provoditi pravila socijalnog tržišnog gospodarstva i u digitalnoj sferi, a to znači da zakonodavci diktiraju pravila tržišnog natjecanja, a ne digitalni divovi", poručio je Schwab nakon usvajanja izvješća.

Ako nadzornik pristupa prekrši pravila, Komisija ga može novčano kazniti s ne manje od 4% i ne više od 20% globalnog godišnjeg prometa. To je daleko više od trenutačnih antimonopolskih kazni EU-a.

Zastupnik Adam Jarubas je u ime EPP-a dodao kako će ovaj zakon zamijeniti sudske postupke koje je Bruxelles do sada pokretao protiv velikih internetskih platformi.

"Sada djelujemo a posteriori, a ovaj zakon će nam omogućiti da djelujemo ex-ante. Bit ćemo predvodnici na digitalnim tržištima, kao što smo i u području zaštite podataka", poručio je.

Vrlo važna stavku koju je Parlament odobrio tiče se 'ubojitih' akvizicija. Radi se o toma da bi u slučajevima sustavnog nepoštivanja pravila, Komisija mogla ograničiti nadzornike pristupa da obavljaju akvizicije u područjima relevantnim za DMA kako bi ispravili ili spriječili daljnju štetu unutarnjem tržištu. Nadzornici će također bili obvezni obavijestiti Komisiju o svakoj namjeravanoj koncentraciji.

"Time šaljemo poruku velikim poduzećima - tržište više nećete moći kupovati, nego ćete ga morati osvajati dobrim idejama", kazao je Schwab.

Bitna stvar ovog novog zakona tiče se interoperabilnosti usluga i društvenih mreža. Interoperabilnost bi trebala omogući da građani više neće biti primorani skidati određene aplikacija za razmjenu poruka samo zato što ih imaju osobe s kojima žele komunicirati. Time bi se trebalo i zaštititi osobne podatke korisnika i njihovo iskorištavanje. DMA će također dati korisnicima mogućnost da deinstaliraju unaprijed instalirane aplikacije u bilo kojoj fazi, a što trenutačno nije slučaj.

"DMA je kamen temeljac u reguliranju digitalnog tržišta. Ovo je povijesni događaj i zakon. Jedan element koji mi leži na srcu je interoperabilnost – vrlo važna riječ – ključ razbijanja velikih platformi. Ako to damo u ruke korisnika, onda ćemo završiti eru monopola", optimistično je poručio europarlamentarac Tiemo Wolken.

Parlament se odlučio pozabaviti i ciljanim oglašavanjem, pitanjem oko kojeg su se stranke podijelile. Zeleni, Ljevica i S&D tražili su zabranu ciljanog oglašavanju jer smatraju da su takvi poslovni modeli štetni za potrošače, dok su liberali i pučani tvrdili da će zabrana naštetiti europskim malim i srednjim poduzećima.

Na kraju su došli do kompromisa tako da su zabranili ciljano oglašavanje maloljetnicima, a odrasli će imati mogućnost odabrati žele li da ih se prati i prikazuju im se relevantni oglasi. Bit će zanimljivo vidjeti kako će točno provesti ovo pravilo i na koji način će biti u skladu s GDPR-om. Naime, kritičari su skeptični da će ovo pravilo dati platformama u ruke još više podataka jer će trebati znati tko su maloljetnici, a tko odrasle osobe. Međutim, izvjestitelji uvjeravaju da kompanije ionako već znaju je li osoba kojoj će prikazati određeni oglas na društvenim mrežama maloljetna s obzir na grupe u kojima se kreće i njezinom načinu izražavanja.

"Čak 98,5 posto prihoda Facebooka i 83,3 posto prihoda Googlea se ostvaruje oglašavanjem. Građani često nisu svjesni koliko velike platforme profitiraju na našim podacima, raspoloženjima, zdravstvenim stanjima, interesima i slično. Da nas netko prati na ulici, to bi bilo ilegalno. No, na internetu je sve dopušteno. Pozdravljam zabranu praćenja maloljetnika na internetu u svrhu oglašavanja te lakšu kontrolu oglašavanja za odrasle", izjavila je Biljana Borzan.

"Problem je što ove kompanije donose odluke u ime profita za svoje dioničare, a ne djeluju u javnom interesu. Mi tražimo stroža pravila jer moramo ograničiti ovlasti nadzornika pristupa. Tražimo da velike platforme preuzmu odgovornost", dodala je zastupnica Zelenih Kim Van Sparrentak.

Treba naglasiti da će provedba DMA biti isključivo u rukama Komisije koja će imati posljednju riječ, ali će se prije toga savjetovati s nacionalnim tijelima za tržišno natjecanje. Oko ovoga je također bilo negodovanja od nekolicine EU zastupnika koji su se žalili da bi nacionalna tijela trebala imati veću kontrolu. Izvjestitelj je kratko poručio da će Komisija imati zadnju riječ jer će se tako izbjeći mogućnost favoriziranja pojedinih poduzeća i država članica.

Europarlamentarci su također u DMA stavili veći naglasak na zaštitu zviždača. Predlažu da zviždači mogu upozoriti nadležna tijela na stvarna ili potencijalna kršenja ove uredbe i zaštititi ih od osvete.

"Velike digitalne platforme zloupotrebljavale su dominantan položaj na tržištu i tako uvjetovale poslovanje manjim kompanijama. Tako su sprječavale inovacije. Ovim zakonom želimo osnažiti europske digitalne platforme. Od 10 tisuća internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, sedam najvećih platformi ostvaruje čak 69 posto ukupnog prihoda u ovom sektoru. Takva situacija postala je neodrživa. Ovim zakonom Europska unija postaje svjetski predvodnik u reguliranju poslovanja digitalnih platformi, baš kao što je to svojevremeno postala u zaštiti osobnih podataka”, kazao je Tomislav Sokol.

Trijalog između Parlamenta, Komisije i vlada država članica trebao bi početi u prvoj polovici 2022. godine pod francuskim zasjedanjem Vijećem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 00:55