MATEJA LISAK

EU mora uvesti edukaciju o mentalnom zdravlju i osigurati pomoć svima koji pate od mentalnih bolesti

Studentica iz Zagreba iznijela je preporuke na europskom panelu građana u Varšavi, a njezina dva prijedloga su izglasana

Mateja Lisak

 Ranko Suvar/Cropix

Konferencija u Varšavi bila je jedna od najboljih stvari koje sam ikada doživjela, jednostavno fantastična, kaže nam Mateja Lisak, 22-godišnja spisateljica i studentica iz Zagreba nakon sudjelovanja na trećoj i završnoj sjednici europskog panela građana posvećenog klimatskim promjenama, okolišu i zdravlju.koja je proteklog vikenda održana u Varšavi u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

Postoje četiri panela, svaki uključuje 200 članova koji su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. U svakom panelu postoji jednak broj muškaraca i žena te proporcionalna zastupljenost Europljana iz urbanih i ruralnih područja. Trećina članova su mladi u dobi od 16 do 25 godina. Prvi panel je posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama. Svaki panel sastaje se tri puta.

Mateja Lisak sudjeluje na panelu 3, usmjerenom na klimatske promjene, okoliš i zdravlje. Kazuje nam kako se njezina grupa u ovoj fazi bavila konkretnim solucijama vezanim za šire razumijevanje zdravlja.

image

Mateja Lisak u Varšavi

Privatni Album

- Izrazit fokus sam posvetila mentalnom zdravlju i edukaciji. Mnogi članovi grupe podijelili su svoja osobna iskustva. Različite zemlje imaju iste probleme. Primjerice, kolega iz Portugala je iznio iskustvo života sa bipolarnom sestrom, koja je umrla u 56. godini i činjenicu da u njegovo vrijeme nitko nije znao što znači bipolarno, što je dovelo do pogoršanja bolesti i socijalne isključenosti, a danas stvar nije ništa bolja, jer ljudi nisu educirani o bolestima. Mislim da nitko ne zaslužuje takvu usamljenost – ističe Mateja.

Dodaje kako je zbog takvih razloga čvrsto iznijela mišljenje da Europska unija mora implementirati edukaciju o mentalnom zdravlju (uz seksualno i reproduktivno zdravlje) u školski sustav i kurikulume svih država članica.

- Program učenja EU-a treba složiti prema standardiziranim obrascima koji moraju biti isključivo znanstveni. Živimo u vremenu gdje stare stigme nemaju što tražiti, posebice uz posljedice pandemije. Također, prijedlog je uključivao da se predmet zove Health Education i da pokriva sve aspekte i vrste zdravlja u primjerenim uvjetima i dobi – kaže Mateja.

image

Mateja Lisak i Milo Milleff iz Bugarske, sudionici europskog panela građana

Privatni Album

Pojašnjava kako unutar njezinog prijedloga stoji i da se edukacija provodi i na radnim mjestima, te da se osigura pomoć za sve ljude koji pate od mentalnih bolesti. Uz to, da Europska unija provodi Tjedan mentalnog zdravlja ili Tjedan zdravlja, na godišnjoj bazi. U ovom tjednu bi se, ističe, prikazivale činjenice o mentalnim bolestima, kao i iskustva ljudi koji s njima žive.

- Unutar toga smo saznali da postoji agencija koja se bavi sličnim radom, pa smo predložili da EU surađuje s njima i da sve bude izuzetno medijski eksponirano, kako bi se došlo do što više ljudi i do normalizacije razgovora o mentalnom zdravlju. Ideologiji i religiji je ulaz zabranjen i sve se treba temeljiti na znanosti. Osobna uvjerenja nemaju što raditi u medicinskom sektoru, zato se zovu osobna, a ovo je stvar kolektivnog društva. Oba moja prijedloga su izglasana i idu na reviziju Europske komisije – govori Mateja o radu panela građana u Varšavi.

Što se tiče promicanja zdravlja i bavljenja sportom, kazuje kako je predložila da se stvori aplikacija koja bi unutar manjih zajednica povezivala ljude koji se žele baviti nekim sportom ili fizičkom aktivnošću, ali nemaju s kim.

- Ovaj dio je bio uistinu težak, kako smo raspravljali i u grupi, jer ne postoji određen način na koji bi EU mogla utjecati na nečiju odluku o bavljenju sportom. Ono što može učiniti je poboljšanje infrastrukture i pružanje opcija. Hrvatska je po ovom pitanju među boljima, budući da neke države nemaju ni sportske dvorane u mnogim dijelovima zemlje – pojašnjava Mateja.

Zanimalo nas je i koje preporuke građana smatra najvažnijima.

- Preporuke kojima su se bavili drugi, a koje smatram iznimno bitnima su reforma zdravstva, prelazak na zelenu energiju (primjerice, zeleni vodik), izmjena načina konzumacije proizvoda i produljivanje rokova trajanja proizvoda, drugačije sortiranje otpada i kolektivni sustavi za smanjenja otpada, zabrana GMO- a, poticanje na malu, održivu i zelenu poljoprivredu i organsku hranu, zabrana nepotrebnog korištenja antibiotika na životinjama u prehrambenoj industriji, poticanje na zelene gradove i pošumljavanje urbanih prostora te vertikalna poljoprivreda i sađenje novih šuma. Bilo je još mnogo toga unutar moje struje i iznimno sam ponosna na količinu rada koju smo odradili – naglašava Mateja.

Govoreći o dojmovima, kaže kako ju je u Varšavi najviše dojmila strukturiranost rada i vidna apolitičnost, koja se pokazala produktivnom, solidarnom i korisnom u svakom mogućem segmentu.

- Osjećam veliko poštovanje prema drugim sudionicima i prema organizatorima, kao i ogroman ponos što Europa ide naprijed. Ovakav rad može biti primjer svim vladama, koje su toliko izgubljene u svađama i prepirkama (kao primjerice, naša) ili koje se jednostavno previše baziraju na određenim ideologijama, da zaborave na ljude u cijeloj priči. Jeste li znali da u Italiji žena ne može na umjetnu oplodnju ako nije udata? Zašto se u 2022. godini ovakvi problemi i dalje ne rješavaju? Gdje je nestala demokracija? Izgubljena je u hrpi nevažnih, zastarjelih ideja koje važni, ostarjeli ljudi i dalje legitimno izvršavaju u pojedinim državama – naglašava Mateja.

Nastavlja kako je ova konferencija dala prostora za nadu da ne ovisimo samo o našim vladama, jer kolektivno ljudi nisu zadovoljni; političari jesu demokratski izabrani, ali pretežito je to biranje manjeg zla.

- Ono što je potrebno su mladi ljudi na vlasti, svježi pristupi i reforme sustava koji jednostavno nemaju što raditi u ovom stoljeću – također ističe.

U Varšavi su građani raspravljali o svojim preporukama iz pet područja. To su: bolji način života, zaštita okoliša i zdravlja, preusmjeravanje gospodarstva, preusmjeravanje prekomjerne proizvodnje i potrošnje, te briga o svima. Glasali su o 64 preporuke, od kojih je 51 odobrena, a 13 nije dobilo potrebnih 70 posto podrške. Preostali paneli europskih građana uskoro donijeti svoje preporuke.

Predstavnici panela predstavit će preporuke i raspravljati o njima na sljedećoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu 21. i 22. siječnja.

Na plenarnoj sjednici sudjeluju predstavnici institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, civilnog društva i građana. Konačni ishod konferencije predstavit će se u izvješću predsjednicima Parlamenta, Vijeća i Komisije, koji su se obvezali poduzeti daljnje mjere na temelju tih preporuka.

image

Mateja Lisak

Ranko Suvar/Cropix

Pitali smo Mateju Lisak i što očekuje u daljnjem procesu konferencije.

- U daljnjem procesu konferencije očekujem da će naši prijedlozi zaživjeti, i to u skoroj budućnosti. Ja ne želim ovakvu Hrvatsku, a ne žele ju ni drugi, što vidite po masovnom iseljavanju. Recite mi, zašto se ne bih odselila u zemlju koja je socijalno naprednija (a vjerojatno i ekonomski)? Zašto, ako promjena ovdje ne dolazi? Razloga, kao što sami znate, nema. Pakiraj kofere i kreni. Ova konferencija bi trebala obasjati neko svjetlo na mračnu situaciju u kojoj se svi nalazimo. Smijurija, koja je naša politička scena, doista nema veze s Europskom unijom, jer je 200 amatera u nekoliko dana napravilo više posla nego jedan sabor u 30 godina. Nezadovoljstvo je vidno, a moje nade su da idemo u novu eru, gdje ćemo svi moći živjeti sigurnim, zdravim i dobrim životom, bez brige hoćemo li moći dobiti liječenje, hoće li naša djeca imati sve potrebno da napreduju i žive i bez straha od budućnosti – zaključuje Mateja Lisak, sudionica europskog panela građanki i građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:50