Do rujna 2023. države članice moraju građanima i tvrtkama učiniti dostupnim digitalni novčanik

Dvije trećine Europljana (66%) želi koristiti europski digitalni novčanik, pokazalo je istraživanje provedeno uoči rasprave u odboru Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku o nacrtu izvještaja o europskom digitalnim identitetu.

Istraživanje, koje je provela francuska tehnološka kompanija Thales Group, otkrilo je i da su teme koje građane EU-a najviše zanimaju - kada je u pitanju implementacija europskog digitalnog identiteta – sigurnost, praktičnost i privatnost.

Rezultati ankete objavljeni su uoči rasprave u Europskom parlamentu o nacrtu prijedloga zakona za uspostavu novog europskog okvira za digitalni identitet, kojeg je izradila eurozastupnica Romana Jerković.

Razmatranje nacrta izvješća održat će se u Parlamentu točno godinu dana nakon što je Europska komisija predstavila planove za uvođenje digitalnog novčanik, koji će omogućiti građanima EU-a da povežu svoj nacionalni digitalni identitet s drugim osobnim dokumentima i pohrane ih na svoj mobitel.

Do rujna 2023. države članice moraju građanima i tvrtkama učiniti dostupnim digitalni novčanik (EDIW). Cilj je da se najmanje 80% građana omogući korištenje digitalnog identiteta za pristup ključnim javnim uslugama do 2030. preko granica Europske unije. Ažurirani europski okvir digitalnog identiteta također bi omogućio građanima da se identificiraju i autentificiraju online i offline bez pribjegavanja komercijalnim pružateljima usluga, čime bi se smanjile zabrinutosti vezane uz sigurnost i privatnost korisničkih podataka.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta, Romana Jerković, krajem svibnja objavila je svoj nacrt izvještaja u kojem je uvela značajne izmjene u odnosu na prvotni tekst Komisije. Između ostalog, Jerković je predložila dopune i izmjene vezane uz zaštitu podataka, transparentnost, pristup uslugama i prekograničnu identifikaciju.

"U svom izvješću predložila sam niz dopuna s ciljem olakšavanja pristupa građanima privatnim i javnim uslugama kroz njihovu digitalizaciju. Novi okvir građanima će uvelike olakšati život i posao, jer će nizu usluga moći pristupiti na siguran i brz način, korištenjem aplikacije za mobitele. U novu aplikaciju, tzv. digitalni novčanik, građani će moći pohraniti niz osobnih dokumenata, poput digitalne osobne ili zdravstvene iskaznice, i koristiti ih kako bi se na jednostavan način identificirali u dnevnoj interakciji s tijelima državne uprave, prilikom kupovine online ili odlasku liječniku. Od plaćanja računa do kupovine na internetu, novim zakonom građanima štedimo dragocjeno vrijeme, smanjujemo birokraciju i pojednostavljujemo ispunjavanje dnevnih obaveza", pojasnila je Jerković u objavi na društvenim mrežama.

Ključne dopune i izmjene vezane uz privatnost i sigurnost tiču se načela integrirane zaštite privatnosti i zero-knowledge proof. Integrirana zaštita privatnosti trebala bi postati "standardna značajka dizajna europskog digitalnog novčanika", koja bi trebala korisnicima dati veću kontrolu, praktičnost i zaštitu osobnih podataka, uključujući minimiziranje obrade osobnih podataka. Podaci će se pohranjivati u oblaku samo nakon izričito datog dopuštanje korisnika, a biometrijski podaci se uopće ne bi smjeli pohranjivati u oblaku. Primjenom koncepta minimiziranja obrade osobnih podataka osigurat će se da zatražene korisničke informacije budu "nužne i proporcionalne predviđenom slučaju upotrebe". Tzv. zero-knowledge proof, koji se temelji na kriptografskim algoritmima, omogućio bi veću privatnosti podataka. Primjerice, kada pri ulazu u klub osoba treba potvrditi da je punoljetna, digitalni novčanik će otkriti samo njezinu dob, dok ostali osobni podaci neće biti otkriveni.

Korištenje EU digitalne lisnice bit će besplatno i dobrovoljno, a velike platforme koje zahtijevaju identifikaciju korisnika za pristup online uslugama morat će, na zahtjev korisnika, prihvatiti europski digitalni identifikacijski novčanik. Jerković je u nacrt izvještaja dodala da države članice moraju osigurati jednak pristup elektroničkoj identifikaciji svim državljanima, uključujući ranjive osobe kao što su "invalidi, starije osobe, socijalno-ekonomski ugrožene skupine i pojedinci, izbjeglice i osobe s ograničenim pristupom internetu i digitalnim vještinama".

Poseban novi odjeljak u nacrtu prijedloga izvjestiteljice EP-a posvećen je upravljanju, u kojem se među ostalim ističe kako bi države članice trebale uspostaviti nacionalno nadležno tijelo i jedinstvenu nacionalnu kontaktnu točku za okvir europskog digitalnog identiteta, koja će osiguravati prekograničnu i međusektorsku suradnju diljem EU-a.

Umjesto termina "jedinstvena identifikacija", kako je predložila Komisija, izvjestiteljica predlaže naziv "prekogranična identifikacija korisnika", u kojoj je dodatno naglašena potreba za interoperabilnosti. Prekogranična primjena načela "samo jednom" uvedena je kako bi se potaknula digitalizacija usluga javnog sektora država članica i smanjila administrativna opterećenja. Prema tom načelu, građani i poduzeća prilikom pristupa javnim i privatnim prekograničnim uslugama neće morati davati svoje podatke više od jednom.

Što se tiče jačanja transparentnosti, Jerković navodi da bi Komisija trebala imati javni registar svih izdavatelja EU digitalnih novčanika i njihove glavne specifikacije, a države članice učiniti te informacije javno dostupnim građanima i poduzećima.

"Potpuno usklađeni okvir digitalnog identiteta može omogućiti stvaranje ekonomske vrijednosti za pojedince i poduzeća poticanjem veće uključenosti, čime se osigurava veći pristup robi i uslugama; povećanjem formalizacije, čime se pomaže u smanjenju prijevara, štite prava i povećava transparentnost; smanjenjem operativnih troškova, čime se podupiru inovacije i konkurentnost te promicanjem digitalizacije, čime se potiče učinkovitost i jednostavnost korištenja", ističe se u tekstu.