TREND RASTA

Broj korisnika portala e-Građani porastao je za ogromnih 380.000

Posljednji indeks Europske komisije koji mjeri razinu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da je Hrvatska napredovala za jedno mjesto te je sada na 19. mjestu

Ilustracija

 Viktor Cap/Panthermedia/Profimedia

"Samo u prošloj godini broj hrvatskih građana koji koriste portal e-Građani porastao je za 380.000, a trend rasta broja novih korisnika nastavlja se i u 2022. godini", istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić na predstavljanju aktivnosti digitalne transformacije u Hrvatskoj.

Vlada je na sjednici prihvatila Izvješće Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) o radu i razvoju državne informacijske infrastrukture za 2021. godinu.

Državni tajnik SDURDD-a Bernard Gršić istaknuo je da se danas putem portala e-Građani mogu koristiti 103 usluge.

"Sama činjenica da je broj hrvatskih građana koji su koristili portal e-Građani u 2021. godini dosegnuo milijun i 572 tisuće i da je obavljeno preko 33 milijuna transakcija, govori o vrlo konkretnim koristima koje ostvarujemo digitalnom transformacijom. Umjesto čekanja pred šalterom, klik miša sve više postaje standard za korištenje usluga državne uprave kako za građane, tako i za poduzetnike, OPG-ove i obrtnike", kazao je Gršić.

U posljednjih godinu dana, na portalu e-Građani implementirano je 13 novih elektroničkih usluga u sustav. To su EU digitalna COVID potvrda, e-Obnova, e-Autoškole, dostava elektroničkih isprava za registraciju vozila, geoportal Jaska, e-Upisi u odgojno-obrazovne ustanove, e-Prijava životnog partnerstva, popis stanovništva, odabir mirovine, prijava ili promjene mirovinskog osiguravajućeg društva, registar poreznih savjetnika, moja mreža-HEP i zahtjev za izdavanje iskaznice za pomorski prijevoz osoba s invaliditetom.

"Također, važno je spomenuti razvoj Državne sabirnica koja integrira registre i baze podataka različitih državnih institucija kako bi bili dostupni i kako bi se značajno olakšalo korištenje usluga građanima i poslovnim subjektima", dodao je Gršić.

Naime, kako napominje državni tajnik, osigurano je 20,4% cjelokupnog NPOO-a za digitalizaciju, odnosno gotovo 3 milijarde kuna za digitalnu transformaciju društva i javne uprave. "To predstavlja investiciju koja će se višestruko vratiti jer će digitalna transformacija omogućiti građanima bolju i efikasniju uslugu državne uprave, a istovremeno stvoriti poticajnije okruženje za razvoj poslovanja", dodaje Bernard Gršić.

Kako naglašavaju u SDURDD-u, u daljnjem periodu planirana su znatna ulaganja u digitalizaciju javne uprave, potporu modernizaciji digitalne infrastrukture i poboljšanje digitalnih javnih usluga za građane i poduzeća. Plan sadržava i niz usklađenih mjera za unapređenje interoperabilnosti informacijskih sustava kojima se koriste hrvatska tijela javne vlasti, što će se ostvariti uspostavom središnjeg sustava za ta tijela, te za podršku donošenju odluka temeljenih na podacima na svim razinama uprave. Također, predviđena su i znatna ulaganja u segmentu proširenja kapaciteta državnog oblaka i njegove integracije u zajedničke europske podatkovne prostore.

Posljednji indeks Europske komisije koji mjeri razinu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da je Hrvatska napredovala za jedno mjesto te je sada na 19. mjestu. No, i dalje se nalazi na samom začelju EU-a po pitanju digitalizacije, a najslabije rezultate ostvaruje u kategoriji digitalne javne usluge.

Podsjetimo kako digitalizacija igra ključnu ulogu u svim politikama EU-a. U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica se traži da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji. U travnju 2021. Europski parlament usvojio je prvi program koji je isključivo usmjeren na uvođenje digitalnih tehnologija u poduzeća i kod građana – program Digitalna Europa, vrijedan 7,6 milijardi eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:33