Na istoku Hrvatske razvoj se dugo opisivao kroz ono što nedostaje. Nedostajalo je radnih mjesta, investicija, moderne infrastrukture i dovoljno razloga da mladi ostanu. Zato se gotovo svaka priča o Slavoniji završavala istim pitanjem – kako zaustaviti odlazak ljudi?
To pitanje nije nestalo, ali trendovi pokazuju promjenu. “Od samog početka svjesni smo da ne postoji jedna mjera, čarolija koja može promijeniti sve, nego da moramo istovremeno djelovati u nizu područja”, govori županica Nataša Tramišak. I zato se odgovor traži u nizu konkretnih promjena koje zajedno određuju može li se negdje normalno živjeti, raditi, pokrenuti posao i podizati obitelj.
U Osječko-baranjskoj županiji upravo se takva razvojna slika posljednjih godina postupno slaže. Veliki projekti dobivaju smisao tek kada ih se stavi uz podatke o gospodarstvu, zaposlenosti, školama, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.
GOSPODARSTVO - LAKMUS TEST ZA PERSPEKTIVU
Najvažniji test pritom je gospodarstvo. Brojke pokazuju rast gospodarstva Osječko-baranjske županije, a poduzetnici su u 2025. povećali ukupne prihode za oko 7,5 posto, na više od 6,1 milijardu eura.
Još važnija je činjenica da rastu ulaganja. Investicije u dugotrajnu imovinu povećane su oko 12 posto, dok je njihov rast na razini Hrvatske bio 3,7 posto. Plaće su u Županiji također rasle oko 11 posto, nešto brže od državnog prosjeka. To ne znači da je nestao jaz prema razvijenijim dijelovima zemlje, ali pokazuje da se gospodarska dinamika mijenja.
Na kraju 2025. na području Županije djelovalo je više od 7.000 poduzetnika, a posebno snažno raste obrtništvo: krajem 2025. bilo je 7.542 obrta, 10,3 posto više nego godinu ranije i 57,4 posto više nego 2020., a danas ih je više od 8.300.
Takvi podaci možda su važniji od svake promotivne poruke. Rast broja poduzeća i ulaganja znači da sve više ljudi koji ulažu vlastiti kapital ovdje vidi prostor za posao i razvoj.
No radno mjesto samo po sebi nije dovoljno. Obitelj koja odlučuje gdje će živjeti zanima i kakva je škola, koliko je dostupna zdravstvena skrb, kakva je prometna povezanost i može li si priuštiti vlastiti dom.
Tu se gospodarska priča spaja s javnim investicijama. Osječko-baranjska županija trenutačno provodi investicijski ciklus koji obuhvaća Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, izgradnju KBC-a Osijek prema kojem gravitira gotovo milijun ljudi, nastavak razvoja Gospodarskog centra te modernizaciju škola.
Najkonkretniji primjer su ulaganja u obrazovanje. Na poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Županija je prijavila 19 projekata modernizacije osnovnih škola i svih 19 je odobreno. Ukupna vrijednost je gotovo 75 milijuna eura što znači da jednosmjenska nastava nije samo obećanje, nego postaje stvarnost.
Planirane su 92 nove učionice, pet sportskih dvorana i više od 20.000 četvornih metara novog prostora, uz knjižnice, kabinete, kuhinje i blagovaonice. Tri projekta već su završena, ostali su u provedbi, a završni rezultat trebao bi biti prelazak svih matičnih škola na jednosmjensku nastavu.
“Svih 19 projekata koje smo prijavili dobilo je financiranje. To nam omogućuje da riješimo infrastrukturne uvjete za jednosmjensku nastavu, ali važnije od samih zgrada jest ono što u njima dobivaju djeca i njihove obitelji – suvremenije škole i kvalitetnije uvjete obrazovanja”, ističe županica Nataša Tramišak.
Slična logika vrijedi i za najveće investicije. Orlovnjak rješava pitanje gospodarenja otpadom na znatno širem području, dok KBC Osijek ima značenje za cijeli istok Hrvatske. Jer teško je govoriti o privlačenju mladih obitelji, stručnjaka i investitora ako istodobno ne postoje kvalitetno obrazovanje i zdravstvena skrb. Veliki dio tih investicija ne bi bio izvediv samo iz županijskog proračuna. Njihova realizacija ovisi o kombinaciji europskog novca, državnog financiranja, županijskih sredstava i suradnje s Vladom Republike Hrvatske.
“U Osječko-baranjskoj županiji već više od deset godina ulažemo i stvaramo uvjete koji Slavoniju i Baranju čine boljim mjestom za život, rad i pokretanje posla. Gradimo škole, razvijamo zdravstvenu i gospodarsku infrastrukturu i otvaramo prostor novim investicijama i poduzetnicima” kaže Tramišak.
No, najteže pitanje ostaje demografija. Osječko-baranjska županija i dalje osjeća posljedice dugogodišnjeg iseljavanja, ali se trendovi mijenjaju: raste broj doseljenih, dok se broj odseljenih smanjuje. Za prostor koji je desetljećima bio sinonim za iseljavanje, sama promjena smjera tih pokazatelja važna je jer sugerira da razvojni projekti počinju imati učinak i izvan statistike investicija. Promjene trendova su jasan signal da se mijenja okvir u kojem ljudi donose odluku o ostanku ili povratku.
SLAVONIJA I BARANJA - TOPLI DOM ZA NAŠE LJUDE
To pokazuje koliko je demografiju pogrešno promatrati odvojeno od ekonomije. Ljudi ne ostaju zbog jedne potpore niti se vraćaju zbog jednog projekta. Odluka nastaje kada se poklope posao, prihodi, obrazovanje djece, zdravstvena sigurnost, stanovanje i osjećaj da kraj u kojem žive ide naprijed.
Upravo zato program “Naša Slavonija i Baranja – naš dom” ima širi smisao od klasične stambene mjere. U njegovoj prvoj fazi potpisani su ugovori o darovanju nekretnina s 19 jedinica lokalne samouprave, čime se otvara mogućnost gradnje 43 obiteljske kuće i tri višestambene zgrade, odnosno ukupno 52 stambene jedinice.
Model je zamišljen tako da korisnici sa Županijom sklapaju ugovor o dugoročnom najmu na najmanje deset godina, nakon čega dobivaju mogućnost otkupa, pri čemu se dotad plaćena najamnina uračunava u kupoprodajnu cijenu. Program prioritet daje mladim obiteljima, obiteljima s više djece, povratnicima iz inozemstva i osobama deficitarnog zanimanja.
Uz to, mladim obiteljima osiguravaju se potpore od 3.000 do 10.000 eura za kupnju, gradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju doma. Do sada je kroz taj model za 119 obitelji osigurano 640.000 eura, a u tim obiteljima odrasta 143 djece.
Ni 52 nova doma ni 119 potpora sami po sebi neće preokrenuti demografsku sliku istoka Hrvatske. Ali u kombinaciji s rastom zaposlenosti, većim brojem poduzetnika i ulaganjima u javnu infrastrukturu postaju dio znatno šireg odgovora.
“Mladim obiteljima pomažemo da ovdje riješe jedno od najvažnijih životnih pitanja – vlastiti dom, krov nad glavom obitelji. Trendovi zaposlenosti, ulaganja i poduzetništva pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Ne govorimo samo o Slavoniji i Baranji kakve bismo željeli imati; gradimo prostor u kojem ljudi mogu raditi, stvarati, podizati obitelj i ostati”, poručuje Tramišak.
Perspektiva nekog kraja na kraju se ne mjeri brojem strategija ni vrijednošću pojedinog projekta, nego brojem ljudi koji u njemu mogu zamisliti vlastitih sljedećih deset ili dvadeset godina. Upravo se na tom pitanju danas najjasnije vidi kako se mijenja razvojna slika Slavonije i Baranje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....