Prirodoslovni muzej: Muzej s najvećim fundusom u Hrvatskoj konačno proširen

Palača Amadeo u Demetrovoj ulici na zagrebačkom Gornjem gradu dom je Hrvatskog prirodoslovnog muzeja gotovo 160 godina. Riječ je o najvećoj baštinskoj ustanovi te vrste u zemlji, a donedavno je taj povijesni prostor bio pretijesan i tehnički zastario za suvremene muzejske standarde. Projekt obnove i dogradnje, nazvan Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja, to je promijenio iz temelja. Ukupna vrijednost projekta iznosila je gotovo 15,7 milijuna eura, od čega je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurala gotovo deset milijuna eura, dok su preostali dio financirali projektni partneri - Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba.

Palača Amadeo imala je bogatu povijest i prije nego što je postala dom Prirodoslovnog muzeja. Palaču je 1796. godine podignuo grof Antun Pejačević, a od 1807. do 1834. godine u njoj se nalazilo prvo gradsko kazalište, poznato kao Amadeov teatar, nazvano po grofu Antunu Amadeu. U palači su bili smješteni i državni uredi, a 1953. godine provedena je adaptacija te je dograđen drugi kat.

Prije obnove muzej se prostirao na samo 860 četvornih metara izložbenog i radnog prostora, što je za ustanovu s najvećim fundusom u Hrvatskoj bilo premalo. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu čuva se više od 1,5 milijuna (prema nekim izvorima i više od dva milijuna) muzejskih izložaka i predmeta podijeljenih u 118 različitih zbirki.

Muzej se danas, nakon opsežne rekonstrukcije, konstruktivne obnove i dogradnje zaštićenog spomenika kulture prostire na 3600 četvornih metara, odnosno na više od četverostruke dotadašnje površine. Radovi su počeli krajem 2021. godine u povodu obilježavanja 35. godišnjice ujedinjenja triju muzeja - Geološko-paleontološkog, Zoološkog i Mineraloško-petrografskog - iz kojih je nastao današnji Hrvatski prirodoslovni muzej.

Damjan Tadic/Cropix

Jedan od najupečatljivijih dijelova rekonstrukcije je natkriveni atrij namijenjen kulturnim, znanstvenim, medijskim i urbanim događajima te prezentaciji velikih eksponata. Uz njega ističu se dograđeni aneks za povremene izložbe i podrumski prostor u kojem je smješten novi stalni postav. Uz muzej se nalaze suvremeni laboratoriji, multimedijalni prostori, suvenirnica i kafeterija, sadržaji kojih prije nije bilo. Ravnateljica muzeja Tatjana Vlahović na otvorenju je naglasila da je cilj obnove bio ne samo očuvati palaču kao zaštićeni spomenik kulture nego i osigurati uvjete za rad znanstvenika i istraživača, kao i povećati broj posjetitelja koji dolaze u muzej.

Muzej je za javnost ponovno otvoren krajem rujna 2024. godine, a svečano otvorenje, na kojem su predstavnici Vlade i Grada Zagreba obnovu opisali kao jednu od najvećih dosadašnjih investicija u zagrebačku kulturu, uslijedilo je 7. listopada iste godine. Obnova muzeja za Zagreb ima i širi značaj jer pridonosi revitalizaciji Gornjeg grada kao cjeline i nadopunjuje postojeću kulturnu ponudu ovog dijela povijesne jezgre, koji je nakon potresa 2020. godine dugo bio djelomično zatvoren za posjetitelje. Muzej se time ponovno postao mjesto edukacije zagrebačkih učenika i studenata, ali i nova točka na kulturnoj karti glavnoga grada namijenjena inozemnim posjetiteljima. U nešto više od tri mjeseca nakon otvaranja muzej je posjetilo više od 43.000 posjetitelja, što je 4000 više nego u dotad najuspješnijoj 2018. godini.

Sadržaj nastao u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj