Kada se govori o zelenoj i održivoj budućnosti gradova, velike promjene često počinju od naizgled malih, ali dobro promišljenih koraka. U Koprivnici se posljednjih godina upravo takav pristup pretvara u konkretne projekte, od održive mobilnosti i električnog javnog prijevoza, preko razvoja zelene infrastrukture, do obnove postojećih prostora i prilagodbe grada klimatskim promjenama.
Koprivnica tako svoju zelenu politiku ne gradi kroz jedan veliki projekt, nego povezivanjem različitih područja koja zajedno stvaraju kvalitetniji, zdraviji i otporniji grad.
Jedan od najvidljivijih primjera je razvoj održive mobilnosti. U rujnu su u Kampusu predstavljene nove brze punionice za električne autobuse sustava BusKo, čime je napravljen važan infrastrukturni korak prema širenju i modernizaciji javnog prijevoza. Punionice omogućuju brzo istosmjerno punjenje snagom do 90 kW, a namijenjene su prvenstveno za četiri nova električna mini autobusa. Oni će, uz Koprivnicu, povezivati i susjedne općine Peteranec, Koprivničke Brege i Koprivnički Ivanec.
Praktične alternative
Time se javni prijevoz razvija u smjeru koji građanima treba ponuditi praktičnu alternativu osobnom automobilu, uz istodobno smanjenje utjecaja prometa na okoliš. Novi vozni red bit će prilagođen potrebama građana, radnim i školskim obvezama, fakultetu, odlascima u bolnicu i trgovačke centre. BusKo se pritom prirodno nadovezuje na BicKo, sustav javnih bicikala koji je tijekom godina postao prepoznatljiv dio koprivničke svakodnevice. Planirana obnova i proširenje BicKo sustava dodatno će povezati autobusni i biciklistički prijevoz u cjelovit sustav održive mobilnosti. Projekt je financiran iz ITU mehanizma.
No zelena transformacija grada nije samo pitanje prometa. Jednako je važno kako uređujemo prostor u kojem živimo.
Upravo je to pokazao Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Grada Koprivnice, vrijedan više od 1,16 milijuna eura, od čega je više od milijun eura osigurano sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Cilj projekta bio je postojeći urbani prostor pretvoriti u održiviji, sigurniji i atraktivniji prostor koji istodobno donosi koristi okolišu, zajednici i gospodarstvu.
Rezultati su vrlo konkretni. U Koprivnici je posađeno 211 novih stabala, 1.370 trajnica i 218 grmova, čime je dodatno ojačana urbana zelena mreža koja povezuje Zajedničke eko vrtove u Špoljarskoj ulici, Ulicu Matije Gupca i zelene površine prema povijesnoj jezgri. Postavljeno je i pet hotela za kukce, čime se stvaraju bolji uvjeti za očuvanje bioraznolikosti i oprašivača.
Posebna vrijednost projekta je u tome što zelenilo nije promatrano samo kao ukras grada. Ono postaje dio infrastrukture koja pomaže gradu da se nosi s klimatskim promjenama. U Zajedničkim eko vrtovima omogućeno je korištenje akumulirane kišnice za navodnjavanje, dok su na području Muzejskog trga uređeni kišni vrtovi koji zadržavaju oborinsku vodu i smanjuju opasnost od bujičnih poplava.
Posebna priča je zgrada u Đure Estera 19. Umjesto da se postojeći prostor zamijeni novom gradnjom, zgrada je rekonstruirana i kružno obnovljena te dobiva novu javnu i društvenu namjenu. U njoj će djelovati Interpretacijski centar fra Fortunata Pintarića, prostor za edukacije i uredi Muzeja grada Koprivnice.
Uređen je i pješački prostor na području Muzejskog trga, uključujući dio Ulice Đure Estera i Franjevačke ulice, čime se otvara prostor za ugodnije kretanje pješaka i kvalitetnije povezivanje javnih i zelenih površina.
Sve to pokazuje da energetska učinkovitost, zaštita okoliša, zelena infrastruktura i održiva mobilnost nisu zasebne teme. One se međusobno nadopunjuju i zajedno čine novu sliku grada.
Kvalitetniji pješački prostori
Koprivnica pritom pokazuje da održivi razvoj nije samo pitanje tehnologije, nego i načina razmišljanja o prostoru. Električni autobusi, brze punionice, javni bicikli, nova stabla, kišni vrtovi, korištenje kišnice, očuvanje bioraznolikosti, kvalitetniji pješački prostori i obnova postojećih zgrada dio su iste priče.
A konačni cilj takvih ulaganja nije samo “zeleniji” grad. Cilj je grad u kojem je ugodnije živjeti, kretati se, raditi i boraviti, grad koji je spreman odgovoriti na klimatske izazove, racionalnije koristiti postojeće resurse i pritom čuvati prostor za generacije koje dolaze.
Sadržaj nastao u suradnji s gradom Koprivnicom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....