Svaki peti je podstanar

Zabrinjavajući podaci o broju Hrvata koji i dalje žive s roditeljima

Rezultati istraživanja pokazuju da je osamostaljivanje za mnoge Hrvate i dalje samo misaoni pojam
 Davor Pongračić / CROPIX

Čak trećina odraslih Hrvata i dalje živi s roditeljima, a u nekretnini koju je naslijedilo od roditelja živi još osam posto naših sugrađana. Zabrinjavajući su to podaci istraživanja portala Moj Posao, koje je taj portal, pod nazivom "Osamostaljivanje", nedavno proveo na uzorku od preko 3500 ispitanika.

Rezultati istraživanja pokazuju da je osamostaljivanje za mnoge Hrvate i dalje samo misaoni pojam. Naime, 33 posto odraslih Hrvata i dalje živi s roditeljima, što, u načelu, pokazuje da si ne mogu priuštiti kupnju vlastite nekretnine.

Naravno, situacija se mijenja s godinama pa je tako udio onih koji žive s roditeljima znatno veći kod mladih, nego kod zrelijih hrvatskih građana. Drugim riječima, moglo bi se zaključiti da se, načelno gledano, osamostaljujemo tek nakon 30. godine.

Primjerice, s roditeljima još uvijek živi 41 posto Hrvata u dobi od 25 do 29 godina, dok je kod osoba mlađih od 25 godina taj udio čak 67 posto. S druge strane, u dobnoj skupini od 30. do 34. godine s roditeljima i dalje živi 20 posto građana, u dobnoj skupini od 35. do 39. godine njih 15 posto, a u dobnoj skupini od 40. do 44. godine roditelje za 'cimere' ima 12 posto populacije, dok je među starijima od 45 godina udio takvih samo sedam posto, pokazuje istraživanje.

U kategoriju ljudi koji su svoje stambeno pitanje riješili uz pomoć roditelja mogli bismo svrstati i osam posto naših sugrađana koji žive u roditeljskoj nekretnini, iako bez prisustva roditelja. Uglavnom je riječ o ljudima kojima su roditelji ostavili nekretninu ili su im je kupili.

Vrlo je velik i broj Hrvata koji žive kao podstanari. Njih je, prema istraživanju portala Moj Posao, čak 20 posto među odraslom populacijom, odnosno petina ukupnog broja anketiranih. S obzirom na to da je tržište najma stanova u Hrvatskoj uglavnom neregulirano, kao i da mnogi podstanari, uglavnom na obali, tijekom ljeta moraju napustiti stanove koje su tijekom godine unajmili kako bi se otvorio prostor turistima, status njihova stambenog pitanja teško bi se mogao nazvati riješenim.

Nešto manje od trećine odraslih Hrvata, odnosno njih 32 posto, živi u vlastitoj nekretnini. Uglavnom je riječ o ljudima koji su svoje stambeno pitanje riješili uzimanjem stambenih kredita. Inače, prosječan Hrvat, pokazuje istraživanje, stambeni kredit podiže s 29,5 godina, a prosječno trajanje kredita je 18 godina.

Najmanje odraslih Hrvata, sedam posto, živi s partnerom ili partnericom. Status njihova stambenog pitanja, dakle, mogao bi se ocijeniti samo djelomično riješenim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 01:50