Važnije je smanjiti porezno opterećenje rada, nego stopu PDV-a

Umjesto smanjenja opće stope PDV-a, država bi trebala porezno rasteretiti rad, poruka je Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), koja je pripremila svoje "Preporuke za reformu poreznog sustava s naglaskom na porezno rasterećenje rada".

"Potencijalna korist od daljnjeg smanjivanja opterećenja na rad bila bi značajno veća od posljedičnog gubitka u prihodima od poreza na dohodak. Istodobno, moguće smanjenje PDV-a od jednog ili dva postotna boda potrošačima ne znači mnogo, a stvorilo bi znatni proračunski manjak", stoji u preporukama AmChama.

U AmChamu ističu kako su većini poslodavaca upravo zaposlenici najveća troškovna stavka. Iako je porezna reforma provedena 2017. i 2018. godine, porezno opterećenje na plaće i dalje je previsoko, pa neto primanja ostaju razmjerno skromna. S druge strane, u usporedbi s konkurentnim gospodarstvima, visoko plaćeni zaposlenici u Hrvatskoj su i dalje razmjerno skupi, a to destimulira privlačenje novih investicija i novo zapošljavanje. Dodatni je problem velik odljev radne snage prema drugim, razvijenijim zemljama EU-a, ali i šire.

"Primjeri Bugarske i Srbije dokazuju da je nižim opterećenjem plaća javnim davanjima moguće privući povećanu razinu investicija i radnih mjesta bez negativnih posljedica na državni proračun. Također, učinci na proračun bili bi pozitivni uslijed pozitivnog psihološkog učinka koji bi rasterećenje plaća imalo na potrošnju", ocjenjuju u AmChamu.

Pritom upozoravaju kako porezna stopa od 24 posto u Hrvatskoj zahvaća razmjerno uski dohodovni razred, pa se viša porezna stopa, ona od 36 posto, primjenjuje već na dohodak iznad 17.500 kuna mjesečno. Povećanje poreznog razreda koji se oporezuje po stopi od 24 posto pozitivno bi djelovalo na privlačenje ulagača, ističu u AmChamu.

"Smanjenje poreznog opterećenja rada pridonijelo bi otvaranju regionalnih središta međunarodnih kompanija u Hrvatskoj, budući da bi uslijed smanjenja opterećenja plaća javnim davanjima poduzetnicima bilo povoljnije platiti najbolje menadžere. Na taj način Hrvatska bi se pozicionirala kao regionalni poslovni centar, u čemu joj pomažu članstvo u EU i zemljopisni položaj, a odmaže skupo zapošljavanje", poručuju iz AmChama.

Predlažu i rasterećenje davanja za pojedina primanja radnika, posebno na dioničke planove, naknade namijenjene zdravlju radnika i organiziranje "team buildinga". To bi, napominju, imalo snažan utjecaj na poboljšanje opće dobrobiti zaposlenika, a povećala bi se i kvaliteta rada.

U AmChamu izlaze i s još nekoliko prijedloga poboljšanja poslovne klime u Hrvatskoj. Tako, primjerice, od poreznih vlasti traže da se više potrude postati partneri poslovne zajednice, a upozoravaju i na preveliko birokratiziranje.

"U nezanemarivom broju slučajeva porezni inspektori pronađu pogrešku u poslovnim knjigama te izgrade slučaj za kažnjavanje kompanija ostavljajući im samo mogućnost višegodišnjeg žalbenog postupka i potom sudskog spora. Takvo ponašanje poreznih vlasti direktno utječe na poslovno i investicijsko okruženje u zemlji", žale se u AmChamu.