'Tvrtke bez vlastitih R&D odjela kod nas mogu puno jeftinije razviti svoju ideju'

- Hrvatska premalo, jedva tri milijarde kuna, ulaže u razvoj novih tehnologija, a većina hrvatskih tvrtki nema odjel za istraživanje i razvoj. Iz tog smo razloga pokrenuli istraživačko-inovacijski centar, jedini takav u ovom dijelu Europe - istaknuo je jučer Leo Mršić na predstavljanju AlgebraLaba.

U inovacijsko-istraživački centar uloženo je tri milijuna kuna, a prostire se na gotovo tisuću četvornih metara prostora opremljenog predavaonicama, istraživačkim odjelima i prezentacijskom dvoranom. Labovi stručnjaci i istraživači tu se bave kreiranjem tehnoloških rješenja, između ostalog, Big Data analizom, umjetnom inteligencijom i blockchain tehnologijom za potrebe hrvatskoga gospodarstva. Prema riječima Lea Mršića, novi centar nudi svoj prostor i stručnjake svim hrvatskim tvrtkama i institucijama koje žele razviti neku ideju, ali za to nemaju tehničkih uvjeta.

- Umjesto da tvrtke pokreću svoje odjele istraživanja i razvoja i plaćaju skupe stručnjake, u AlgebraLabu mogu za puno manja ulaganja realizirati projekt - objašnjava Mršić i dodaje da u razvoju i istraživanju ne moraju sudjelovati samo velike, nego je i manje tvrtke, obrti i startupi.

Algoritam za HP

Kompanija Combis prva je “isprobala” suradnju i razvila sustav koji koristi mobilne podatke za praćenje turističkih aktivnosti u Hrvatskoj.

- Možemo vidjeti, primjerice, koliko je bilo posjetitelja na jednoj manifestaciji, kada su došli, a kada otišli, koliko je domaćih, a koliko stranih turista - kaže Muhoberac.

Od svih pokazatelja koji se iz tog sustava mogu iščitati, kaže, to najviše koristi turističkim zajednicama i turističkim agencijama s kojima često surađuju. Ipak, primjena je ovog sustava neograničena, a ministarstva, posebice turizma, još nisu prepoznala sve benefite ovog sustava - tvrdi Muhoberac.

Za Hrvatsku poštu razvijen je algoritam uparivanja podataka za dostavu pošiljaka. - Kad korisnik upiše svoju adresu na različit način, primjerice Ulica Petra Preradovića, Preradovićeva ili P. Preradovića, sustav za uparivanje podataka omogućuje da svaka od njih uvijek bude uparena sa svojom geolokacijom kako ne bi došlo do pogreške - rekao je Denis Dvoržak, voditelj tog projekta u HP-u.