Može li se spasiti Hangar 18?

'Tehnološko čudo iz Koprivnice': Od ogromnih prihoda i rasta pa sve do financijskog kraha

Bankama duguje 170 milijuna kuna, Poreznoj tri milijuna, a svoj novac čeka i 350 tvrtki iz Hrvatske i svijeta. Vlasnik Mario Kralj tvrdi: “Opstat ćemo, nismo ništa frizirali, naprosto je menadžment zakazao”
Mario Kralj
 Željko Hajdinjak / HANZA MEDIA

Još u svibnju ove godine Koprivničanin Mario Kralj, 39-godišnji vlasnik i osnivač domaće tvrtke Hangar 18, ambiciozno je najavio otvaranje nove tvornice za proizvodnju televizora u rodnoj Koprivnici. Nakon uspjeha s proizvodnjom pametnih telefona marke Noa, a godišnje ih, kako kaže, prodaje gotovo 80 tisuća, koprivnički poduzetnik spremao se proširiti svoj asortiman na televizore Noa, električne romobile, tablete i ostale kućanske aparate. Ta nova tvornica, vrijedna 10 milijuna kuna, za što su sredstva već bila osigurana, trebala se sagraditi u rujnu uz pomoć strateškog partnera koji bi preuzeo udio u tvrtki i unio dašak svježeg kapitala. Umjesto hrabrih planova, uslijedio je hladan tuš u srpnju - Hangar 18 našao se u blokadi. Nitko nije slutio da koprivnička tvrtka s lanjskim prihodima od 150 milijuna kuna skriva dugove od 170 milijuna kuna prema bankama. Budući da ih Kralj nije pokrivao na vrijeme, krajem srpnja svi su računi Hangara 18 blokirani.

KentBank je prva pokrenula ovršni postupak, kako doznajemo, a nakon što je Kraljeva tvrtka u blokadi provela 41 dan, bez naznaka dogovora vjerovnika i s imovinom koja ne pokriva ni pet posto duga (poslovna zgrada i logistički centar u Koprivnici procjenjuju se na sedam milijuna kuna, a računalna i uredska oprema na još milijun), Kralj je bio primoran pokrenuti predstečajni postupak.

Friziranje rezultata

Tvrtka s osamdesetak zaposlenih i 50. najbrže rastuća kompanija srednje Europe prema Deloitteu, tvrtka čije mobitele reklamira izbornik Zlatko Dalić i dobitnica Zlatne kune 2018., odjednom se našla u ozbiljnim financijskim problemima i pod rafalom optužbi za financijske i porezne nepravilnosti. Naime, osim bankama, Hangar 18 novac duguje i Poreznoj upravi, koja od njih potražuje 3 milijuna kuna, prema podacima Trgovačkog suda u Bjelovaru koji je predstečajni postupak odobrio.

Kralj je u našem razgovoru demantirao spekulacije da je bio uključen u “friziranje” poslovnih rezultata, kao i glasine da ih istražuje porezna inspekcija. Odgovorio je: “Jednostavno, menadžment Hangara 18 je zakazao”.

Koprivnica, 200919.
Tvrtka Hangar 18 u Ulici brace Wolf.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

- Smiješno je da čim netko završi u financijskim poteškoćama, počnu priče o nepravilnostima, kao da je cilj pronaći jednog krivca i time izbjeći bilo kakva daljnja pitanja zašto je do nečeg takvog uopće došlo. Hangar 18 danas prolazi kroz restrukturiranje, ali ne zato što je bilo nepravilnosti, nego zato što nije mogao uredno vraćati dugove prema bankama, odgovara Kralj.

Prema njegovim riječima, našli su se u svojevrsnom “začaranom krugu”. Zbog sezonalne naravi biznisa, a najviše posla imaju prije kraja godine, odnosno blagdana, prethodno moraju osmisliti i izraditi proizvod za što koriste kratkoročne zajmove banaka. Tek kada prodaju i naplate taj proizvod, mogu otplatiti dugove. Budući da krediti dolaze na naplatu prije zarade, stare kredite moraju refinancirati i tako dug polako raste.

- Kada investitora nema, moramo graditi rast na kreditima bankama. Nalazimo se u vrlo kratkim kreditnim ciklusima. Kamate nam smanjuju maržu i nalazimo se u začaranom krugu. Bilo koja loša poslovna odluka ili poremećaj na tržištu dovodi nas u bezizlaznu situaciju, otkriva koprivnički poduzetnik. Iako s umorom u glasu, Kralj s nama razgovara vedro, neopterećeno. Suočen s podacima da desetak domaćih banaka od njega potražuje desetke milijuna kuna, između ostalih, Addiko banka i Zagrebačka banka gotovo 80 milijuna, a tu je gotovo 350 domaćih i inozemnih tvrtki, uključujući Hrvatski Telekom s pet milijuna kuna potraživanja, Koprivčanin ustraje da “i dalje nastavlja raditi”, kako “vjeruje u uspješan dogovor s vjerovnicima” te da usprkos uvriježenom mišljenju “predstečajni proces još uvijek nije isto što i stečaj”.

Priznaje, međutim, da su planovi o gradnji tvornice televizora trenutno na čekanju. Kako je Hangar 18 preko noći postao “biznis non grata”, investitori koji su i bili zainteresirani za ulazak u tvrtku prije kobnog srpnja sada su se povukli. Prema neslužbenim informacijama, spominjala se tu njemačka konzultantsko-investicijska tvrtka Spitzberg, kao i domaći trgovački lanac Pevec, kojemu je Hangar 18 jedan od dobavljača.

Kontaktirali smo obje tvrtke, ali informaciju o ulaganju nisu htjeli ni potvrditi ni demantirati, kao ni informaciju da su sudjelovali u pregovorima oko strateškog partnerstva, ali na kraju odustali kada su vidjeli stvarno stanje u poslovnim knjigama. Kralj nam, pak, kaže da zainteresiranih investitora još uvijek ima, čak i izvan Hrvatske, te kako čekaju razvoj situacije.

Koprivnica, 200919.
Tvrtka Hangar 18 u Ulici brace Wolf.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Naši sugovornici upoznati s poslovanjem tvrtke tvrde da je Kralj zapravo stvorio balon koji je sada eksplodirao. Točnije, da je posljednjih godina Hangar 18 marketinškim kampanjama, primjerice, angažiranjem Zlatka Dalića za ambasadora mobitela Noa, “pumpao” vrijednost vlastitog brenda za što nema pokriće u financijskim rezultatima.

Privlačenje ulagača

Lani su tako za promidžbene i marketinške svrhe izdvojili 2,1 milijun kuna, prema financijskom izvješću, a godinu prije tek 780 tisuća. Objasnilo bi to, kažu, spremnost banaka da nastave financirati tvrtku, iako su već dobrano izloženi, kao i početnu blagonaklonost investitora koji u prvi mah “padnu” na fasadu uspješnosti koju je Kralj izgradio.

Financijski stručnjak i konzultant Andrej Grubišić tako ne vjeruje da će Hangar 18 uspjeti privući ulagača. Prema njemu, najveća greška koju je Kralj napravio jest ulazak u maloprodaju. Od 2015. godine, naime, Kralj je otvarao trgovine Megastore diljem Hrvatske u kojima je, među ostalim, plasirao svoje mobitele Noa i ostalu informatičku opremu. Problem je vidljiv već u financijskom izvješću, preko 15 trgovina diljem Hrvatske lani je ostvarilo samo milijun kuna prometa. Kralj će pak upozoriti da je Megastore zasebna tvrtka te da je maloprodaja u okviru Hangara 18 profitabilna i iznosi 30 posto poslovanja.

- Mislim da im je presudila ta snažna ekspanzija u dućane. U maloprodajnom poslovanju uvijek imate fiksne troškove, ali prodaja nije uvijek ista. Na početku, primjerice, prodaja će ići slabije, a tek onda ako je lokacija dobra i dućan uspije sazreti, prodaja može porasti - objašnjava Grubišić, dodajući kako vjeruje da Hangar 18 neće naći investitora jer u Hrvatskoj gotovo nema ulagača koji bi našao interes u dva tako odvojena segmenta poslovanja, IT-ju i maloprodaji.

Željko Hajdinjak / HANZA MEDIA
Mario Kralj

Na pitanje što misli kako će se situacija rasplesti, Grubišić nije osobito optimističan, smatra čak da je slučaj Hangara 18 zapravo slučaj Agrokora “u malom”.

- Ući će u predstečajnu nagodbu i banke će se morati odreći dijela svojih potraživanja. No, njegovo se poslovanje tako može rastezati još dugi niz godina. Ključno je pitanje što tvrtka sada može napraviti da bi bila profitabilnija - gasiti prodajna mjesta ili rezati plaće u branši koja je izrazito kompetitivna? Ja ne vidim odgovor na to pitanje - govori Grubišić.

Davorin Štetner, poduzetnik i predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE), slaže se da je Kraljev izlet u maloprodaju s dućanima Megastore presudio profitabilnosti tvrtke, ali njegova je prognoza da se Hangar 18 može izvući.

Ulazak investitora

- Imao sam priliku upoznati Kralja i dečke iz Hangara te mogu reći kako nisu neki bezveznjaci, čini se da znaju što rade. Pazite, to je kompanija koja ima prihode od 150 milijuna kuna i dobit od pet milijuna kuna, a to mi se čini kao dovoljno jamstvo da mogu srezati troškove i da menadžment može riješiti situaciju u kojoj se nalaze. Nema tvrtke u tom sektoru koja to nije prošla. Sjetite se samo Nokije, oni su prošli brutalno razdoblje restrukturiranja i sada opet solidno posluju - navodi Štetner.

Kralju se zaista ne može oduzeti činjenica da je Hangar 18, koji je osnovao 2005. godine, dignuo s nekoliko desetaka tisuća kuna prihoda u počecima pa do 78 milijuna kuna 2015. godine, i onda dvostruko više, odnosno 150 milijuna kuna lani. I sve to počevši početkom 2000-ih iz garaže, hangara (odakle i ime) gdje je nakon završetka koprivničke Srednje ekonomske škole i kao student prve godine Ekonomskog fakulteta popravljao računala.

Fakultet nikada nije stigao završiti pa je još uvijek apsolvent, veli, jer je kao klinac već otvorio vlastitu trgovinu informatičkom opremom u Koprivnici Unigalant, a onda je krenula i cijela priča s Hangarom 18.

- Još uvijek postoje izgledi za spas kompanije i ulazak investitora u vlasničku strukturu Hangara 18, smatra Štetner, vodeći se tržišnom krilaticom “nekom problem, drugom prilika”.

- Uvijek postoje igrači kojima je kriza u nekoj tvrtki poslovna prilika. Hangar 18 bi mogao biti interesantan velikom igraču kao što je M San. Oni su također jaki u nižem-srednjem segmentu kućanskih aparata sa svojim brendom Vivax - zaključuje.

Upravo taj niži-srednji, odnosno B segment mobitela do tri tisuće kuna, u kojem je Kralj prepoznao svoju priliku, a za što je lani Noa N10 nagrađen EISA Best Buy Smartphone nagradom u Belgiji za najbolji omjer cijene i kvalitete, priskrbio mu je brojne kritike. Među ostalim i to da ono što on radi može svatko jer uvozi generičke kineske mobitele na koje onda stavlja svoj logo i prodaje pod hrvatsku pamet. Kraljev odgovor na to je lakonski - “neka probaju!”.

- Malo ljudi uopće razumije pojam “generički”. Pa 80 posto proizvoda koje koriste takvi su. Primjerice, u automobilskoj industriji preko 60 posto patenata drži Bosch, a njihovu tehnologiju onda koriste svi proizvođači automobila. Pitanje je, dakle, što razlikuje vlastiti od “generičkog proizvoda” a to je kontrola kvalitete, korisnička i servisna podrška, dizajn i sam razvoj proizvoda koji Noa ima - brani se Kralj.

Partnerstvo u Kini

Nije tajna da Hangar 18 komponente svojih mobitela Noa nabavlja u Kini. Tamo se čak, veli Kralj, na istoj proizvodnoj liniji se sklapaju Huawei, iPhone i Noa mobiteli u okviru tvrtke Foxcon. Osim njih, Hangar 18 posluje i s kineskom kompanijom Sumvier Technology iz Shenzhena koji su za njih radili nabavu i logistiku, a od lani i s kineskim Coosea Groupom koja surađuje s velikim igračima MediaTekom i Samsungom. Do tih suradnji, kaže Kralj, nisu došli preko kojekakvih veza, već povlačeći za rukav sve kineske tehnološke kompanije od dna do vrha. Priznaje, ipak, da je u svemu tome bila jedna olakotna okolnost.

- Tito, Jugoslavija. Kinezi su nam vrlo nakloni zbog tog balkanskog štiha. Oni u školama gledaju “Sutjesku”. Slični su nama, drže do svoje riječi, i nikada nismo imali problema sa suradnjom i komunikacijom - prepričava i dodaje kako u Kini, čak nakon blokade i ulaska u predstečajni postupak, i dalje imaju vrlo dobre odnose s dobavljačima i vladom. Tamo, prema Popisu imovine i obveza, imaju i ulaganje od 8,6 milijuna kuna. Od ostalih ulaganja, ističe se i ono u vrijednosti 20 milijuna kuna u tvrtku Smartphone i tablet servis, vlasnika Stjepana Vanđije.

Ta je tvrtka, naime, ove godine sudjelovala na natječaju Ministarstva obrazovanja za opremanje škola tabletima u sklopu programa Škola za život, u kojem se tražila isporuka 90 tisuća tableta, vrijednosti oko 120 milijuna kuna.

Iako je Hangar 18 također sudjelovao, ali je njihova ponuda, 20 milijuna kuna jeftinija od ponude, primjerice, tvrtke S&T Hrvatska i one King ICT-a (inače tvrtka kći M San Grupe), odbijena, spekuliralo se da bi tvrtka Stjepana Vanđije, Smartphone i tablet servis, koja na kraju nije prošla natječaj niti joj je uvažena žalba, školama isporučila upravo tablete Hangara 18 zbog financijske povezanosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 19:18