Rusi i Ukrajinci bez dogovora o transportu plina u Europu unatoč monitoringu EU

Nije izgledan dogovor Rusije i Ukrajine u tekućim pregovorima u Berlinu o uvjetima transporta plina preko ukrajinskog teritorija u Europsku uniju. Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije koja je organizirala rusko-ukrajinske pregovore u njemačkoj prijestolnici, već je najavio da će se pregovori o novom ugovoru za transport plina nastaviti u rujnu ove godine.

- Ruska i ukrajinska strana usuglasile su se da su novi uvjeti ugovora o transportu plina prijeko potrebni – otkrio je Šefčovič detalje pregovora na koje su pozvani i predstavnici SAD-a, ali se, prema dostupnim informacijama, nisu pojavili. Zamišljeno prisustvo američkih predstavnika na rusko-ukrajinskim pregovorima potvrđuje opći dojam kako je riječ o, koliko gospodarskom, toliko o političkom pitanju.

Europska unija, pokušavajući navesti Rusiju i Ukrajinu na dogovor o transportu plina, nalazi se, kako u izjavi za portal Euronews primjećuje znanstvenik Thierry Bros s sveučilišta Oxford, u vrlo zahtjevnoj političkoj poziciji. S jedne strane, komentira Bros, EU podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine nakon ruske aneksije Krima.
- S druge strane, postavlja se pitanje kako Europska unija misli dobavljati plin iz Rusije ako nema novog ugovora? – pita se Bros, ciljajući na podatak da EU 23 posto svojih godišnjih potreba za plinom podmiruje iz Rusije.

Postojeći ugovor Rusije i Ukrajine o transportu plina u EU ističe 31.prosinca iduće godine. Obje strane nisu zadovoljne uvjetima pod kojima ruski Gazprom plin transportira preko Ukrajine u Europsku uniju.

Ukrajinci godinama izražavaju nezadovoljstvo cijenom plina koju im naplaćuje Gazprom, a Rusija je jednostrano raskinula ugovor s Ukrajinom u ožujku ove godine zbog presude arbitražnog suda u Stockholmu u sporu ukrajinskog Naftogaza i Gazproma kojom su, prema obrazloženju direktora Gazproma Alekseya Millera, narušeni ugovorni uvjeti opskrbe i transporta plina.

Dok je ruski godišnji prihod od izvoza plina u EU tri milijarde dolara, arbitraža u Stockholmu naložila je Gazpromu da Naftogazu, koji je pokrenuo arbitražu s obrazloženjem da mu je protivno ugovorima uskraćen dio plina, isplati odštetu u iznosu od dvije milijarde i 560 milijuna dolara. Kao reakcija Gazproma, uslijedilo je smanjenje tlaka u plinovodu prema Ukrajini i Europi, zbog čega je ukrajinska vlada pozvala građane na smanjenu potrošnju plina.

Od velikog utjecaja na pregovore Gazproma i Naftogaza je gradnja druge cijevi plinovoda Sjevernog toka koji preko Sjevernog mora povezuje Rusiju i Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu. Predsjednik Ukrajine Petr Porošenko izrazio je uoči pregovora u Berlinu da očekuje privrženost EU ukrajinskom pravcu dobave plina iz Rusije bez obzira na gradnju spomenute cijevi Sjevernog toka.

Na marginama susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Helsinkiju, ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je namjeru Rusije da postigne novi dogovor s Ukrajinom o transportu plina u EU. Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier na istu je temu dao pomirljivu izjavu kako transport ruskog plina u Europu nije bio ugrožen ni u prošlosti, niti je ugrožen u budućnosti.