Porez na dobit bankama oko 150 milijuna eura, tek manji broj njih platit će dodatnih 25 milijuna

Banke u Hrvatskoj u 2022. ostvarile su bruto dobit na približno istoj razini kao godinu prije te bi im obveza na osnovu redovnog poreza na dobit mogla iznositi oko 150 milijuna eura, a manji broj banaka mogao bi platiti još oko 25 milijuna eura na osnovu tzv. poreza na ekstraprofit, procjena je HNB-a.

"Banke koje posluju u Hrvatskoj u 2022. godini, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, ostvarile su bruto dobit na razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine. Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda", procjena je iz publikacije "Makroprudencijalna dijagnostika", koju je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak objavila na svojim internet stranicama.

U toj se publikaciji analiziraju makroekonomska i financijska kretanja na koncu 2022. te identificiraju ranjivosti i rizici za financijsku stabilnost, a uz ostalo sadrži i tekst pod nazivom "Procjena utjecaja poreza na izvanrednu dobit na banke".

Tako analitičari središnje banke procjenjuju da bi porez na izvanrednu dobit smanjio povrat na kapital banaka obveznica za oko jedan postotni bod, na razinu oko dugoročnog prosjeka. Također, on bi i nadalje bio viši nego kod ostalih banaka koje nisu obveznice posebnog poreza, napominju.

U HNB-u procjenjuju da bi utjecaj poreza na izvanrednu dobit banaka na financijsku stabilnost trebao biti zanemariv, dok bi eventualni utjecaj na dostupnost i trošak kredita mogao biti vrlo ograničen. Naime, empirijska istraživanja upućuju na to da mogućnost prebacivanja tereta novog poreza na klijente ovisi o njegovoj ekonomskoj važnosti, ali i o elastičnosti kreditne potražnje, odnosno konkurenciji na tržištu, napominju.

"U slučaju Hrvatske, procijenjeni iznos poreza relativno je nizak u odnosu na neto zarade zahvaćenih banaka, a i konkurencija među bankama trebala bi spriječiti dodatno pooštravanje uvjeta financiranja na osnovi ovog poreza, iznad onog koje se očekuje zbog pooštravanja monetarne politike, osobito ima li se na umu da će ga snositi samo mali broj, iako većih, banaka. Dodatno, za razliku od ranijih poreza na banke uvedenih u ostalim državama, porez na izvanrednu dobit u Hrvatskoj je jednokratan, što bi također trebalo umanjiti njegov potencijalno negativan utjecaj na uvjete financiranja", mišljenja su analitičari središnje banke.

U tekstu, naime, podsjećaju da se financijske institucije u nekim zemljama, osim redovnim porezima, oporezuju i posebnim vrstama poreza pa su tako primjerice neke zemlje nakon svjetske financijske krize uvodile dodatno oporezivanje banaka. Cilj takvih poreza bilo je povećanje državnih prihoda, osobito usmjerenih na financiranje različitih mehanizama za očuvanje financijske stabilnosti, poput sanacijskih fondova. Određene zemlje uvele su porez na aktivu (primjerice Poljska, Slovenija, Mađarska) ili na pasivu banaka (primjerice Njemačka, Švedska, Austrija).

Iz HNB-a također podsjećaju da Hrvatska dosad nije uvodila poseban porez na banke, ali bi u 2023. godini dio banaka mogao biti obuhvaćen novim porezom na izvanrednu dobit poduzeća, koji je uveden u 2022. s ciljem dodatnog oporezivanja poduzeća koja su snažno povećala dobit, među ostalim i zbog rasta cijena.

Inače, prema Zakonu o dodatnom porezu na dobit, obveznici bi bili poduzetnici koji su u 2022. godini ostvarili prihod veći od 300 milijuna kuna, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka i na tu bi iznadprosječnu ove godine trebali platiti dodatni porez na dobit od 33 posto.

Iz HNB-a navode kako su brojne druge zemlje EU-a, potaknute snažnim rastom cijena energenata, a slijedeći preporuku Europske komisije iz ožujka 2022., također uvele porez na izvanrednu dobit, no on je većinom usmjeren na poduzeća iz energetskih djelatnosti. Pritom je samo nekolicina zemalja odlučila osim njih oporezivati i financijske institucije (Češka, Mađarska) ili sva velika poduzeća, uključujući banke (Poljska), kao što je to slučaj u Hrvatskoj.