'Nedostatak radnika neće se riješiti masovnim uvozom radne snage, potrebna je pomoć Vlade'

Iako su kvote za uvoz radnika u turizmu i ugostiteljstvu u ovoj godini povećane gotovo 75 posto, to je samo gašenje požara i daleko je od trajnog rješenja problema nedostatka radne snage u toj djelatnosti, u kojoj se 'okrene' otprilike svaka peta kuna u hrvatskom gospodarstvu, poruka je s konferencije "Turistički djelatnik - izazovi i mogućnosti", koju je u utorak organiziralo Ministarstvo turizma.

- Trajno rješenje je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Naime, u ovoj školskoj godini 3.800 učenika željelo se školovati za kuhara, a upisano je 1.200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2.160 učenika. Istovremeno, najveći broj radnika u 2017. u turizmu tražio se upravo u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe. Nije dovoljan set mjera za 'ovdje i sada', već dugoročan plan - upozorio je, prema priopćenju Komore, Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Burilović već duže vrijeme upozorava na neusklađenost hrvatskog obrazovnog sustava i stvarnih potreba na tržištu rada. Na konferenciji je dodao kako je ključno i poslodavcima stvoriti uvjete na temelju kojih bi mogli podići plaće i privući radnu snagu, a ocijenio je i kako je u razvoju turizma potrebno voditi računa o široj slici.

- Razvojem turizma s ponudom visoke kvalitete idemo prema cjelogodišnjem poslovanju. To znači manje sezonaca i više radne snage sa sigurnim radnim mjestom i kontinuiranim izvorom primanja - naglasio je Burilović, uzevši kao primjer razvoj zdravstvenog turizma.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), poručila je, pak, kako je turizmu potrebna jača podrška Vlade, koju je pozvala da smanji porezno opterećenje rada ili snizi PDV, čime bi se povećao investicijski potencijal turističkih tvrtki.

- Značaj turizma za našu zemlju je neupitan, ali naredna godina će biti izazovna zbog brojnih vanjskih čimbenika, poput recesije u Italiji, usporavanja rasta Njemačke i povratka Turske kao destinacije. Turizmu je stoga bitna snažnija potpora Vlade kako bi bili konkurentniji. Zbog iseljavanja povećani su pritisci da se izjednače uvjeti rada s onima na tržištu EU - istakla je Deranja.

- Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko dvije milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike - poručio je Gari Cappelli, ministar turizma. Dodao je i kako moramo razvijati cjelogodišnju turističku ponudu, poput zdravstvenog turizma, a uz usluge prodavati i znanje.

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, kazao je kako bi Vladine mjere - od povećanih kvota za uvoz radnika iz trećih zemalja, pa do povratka umirovljenika koji to žele u svijet rada - trebale smanjiti pritisak na tržište rada.

- Cilj nam je maksimalno aktivirati domaću radnu snagu. Ove godine je 20.000 nezaposlenih izrazilo želju za radom u turizmu, a za njih smo organizirali povezivanje s poslodavcima - pohvalio se Pavić.

Za Tomislava Tolušića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, povezivanje turizma i domaće poljoprivrede i prehrambene industrije velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo.

- Postali smo destinacija poznata po gastronomiji i dobrim vinima, a bez turizma to ne bi bilo moguće. Što se tiče nedostatka radnika, o tome smo morali razmišljati prije pet godina, kada je na burzi bilo 300.000 nezaposlenih, ali nije kasno i svi zajedno moramo raditi na tome da se situacija popravi - zaključio je Tolušić.

No, upozorio je i kako se ništa neće popraviti preko noći, te je dodao da je Hrvatska lani od turizma ostvarila 12 milijardi eura prihoda, stoji u priopćenju HGK.