Napokon oporavak

Nakon dugog niza godina na koljenima industrijski div iz Kutine se uspravlja

Petrokemija je jako dugo preživljavala u spirali milijunskih gubitaka. Sada se čini kako je potpuni oporavak blizu
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj
 Marko Todorov / CROPIX

Kad god se u Hrvatskoj želi naglasiti važnost nekog ekonomskog subjekta za lokalnu sredinu u kojoj se nalazi, čini se to tako da se između njih postavi znak jednakosti. Sisak je industrija, Koprivnica je Podravka, Pula je Uljanik... Ta stilska figura od upotrebe se potpuno istrošila, pa je sadržajno ispražnjena. Nije li, ipak, vulgarno jedan grad i sve ono što ga čini reducirati u okvire poslovanja jednog trgovačkog društva? Razmišljam o tome dok moj auto polako klizi prema vjerojatno najpoznatijem monoindustrijskom gradu u zemlji. Kutina je - čuli ste to već puno puta - Petrokemija. A uvid u ispravnost te jednadžbe stiglo je već kojih desetak kilometara prije famoznog skretanja s autoceste, u vidu telefonskog poziva upućenog mojem suvozaču.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Fotoreporter Marko rođeni je Kutinjanin čija je obiteljska priča sama po sebi prikaz sudbinske povezanosti Petrokemije i stanovnika Kutine. Markov djed u Kutinu se doselio iz bosanskog Vareša upravo zbog posla u Petrokemiji. Tamo su mu radila i oba roditelja, a da nije bilo odlaska na fakultet u Zagreb, vjerojatno bi i on nastavio obiteljsku lozu “petrokemičara”. Na radni zadatak snimanja reportaže iz Petrokemije krenuo je a da nije obavijestio roditelja kako dolazi u rodni grad, no ispada da nije ni morao. Petrokemijinim službenicima koji brinu o propusnicima za ulazak u tvornicu prezime najavljenog fotografa učinilo se poznatim, pa su se odlučili raspitati. Nekoliko poziva i informacija je već došla do - sada umirovljenog - kolege. “Petrokemijina služba i dalje dobro radi”, uz smijeh govori Marko. Nažalost, sama Petrokemija godinama nije radila dobro.

Spirala gubitaka mjerenih u stotinama milijuna kuna i državnih intervencija da se ti gubici saniraju prekinuta je u listopadu prošle godine kad je većinsko vlasništvo u kompaniji preuzeo konzorcij sastavljen od njezinih dobavljača prirodnog plina - Ine i PPD-a, a rezultati upravljanja novih vlasnika vide se u prvih devet mjeseci 2019. kad je Petrokemija nakon dugo godina ostvarila dobit. Je li div iz Kutine na putu ozdravljenja?

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatsko

Najveći industrijski kompleks

Za odgovor na to pitanje nužno je prvo razumjeti da divovski epitet kojim se kutinska industrija kiti nije hiperbola. Radi se o najvećem industrijskom kompleksu u državi, a možda i u široj regiji. Prostire se na nevjerojatna 134 hektara površine, gdje se nalaze 24 postrojenja, deseci golemih skladišta, energetskih infrastrukturnih objekata, više od dvadeset kilometara industrijskog kolosijeka.... Ipak, i te brojke teško mogu ilustrirati goleme dimenzije Petrokemije. Jednom kad čovjek uđe unutar njezine ograde, kad šeta među ogromnim objektima, nemoguće je zamisliti da ona prestane s radom, jednako kao i što je nemoguće zamisliti da bi netko, u današnjim tržišnim okolnostima i uz današnje regulatorne prepreke, mogao izgraditi takav kompleks.

Utoliko, Petrokemija je godinama bila u svojevrsnom limbu. Njezina većina i kompleksnost nadmašivala je sposobnost njezinog većinskog vlasnika - hrvatske države - da njome efikasno upravlja, ali je istovremeno bila prevelika i prevažna da bi propala. U tom toksičnom statusu quo kompanija je iz godine u godinu kopnjela, a kontinuirani gubici gušili su bilo kakvu razvojnu inicijativu. Samo u prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren je gubitak od 249 milijuna kuna. Ove godine, pod novom upravom, u usporedivom razdoblju ostvarena je dobit od 124 milijuna. Upitan o razlozima tako značajnog preokreta Pavao Vujnovac, čelni čovjek PPD-a, obrazlaže:

“Petrokemija je tijekom 2019. započela proces poslovne transformacije koji će se sigurno u kontinuitetu nastaviti i idućih nekoliko godina. Zadovoljni smo nekim strateškim promjenama poput pomaka s proizvodno vođene kompanije na prodajnu orijentaciju ili s pristupom upravljanja financijama i resursima u cjelini. Uspješno su postavljeni novi procesi u nabavi, a u održavanju su započete aktivnosti koje bi trebale dugoročno donijeti potpuno drugačiji pristup i upravljanje tim značajnim segmentom. Suradnja sa socijalnim partnerima je jako dobra i cijenimo transparentan i kontinuirani dijalog zahvaljujući kojem smo započeli i s generacijskom promjenom u Petrokemiji, a što je strateški važan proces koji treba osigurati dovođenje novih znanja i vještina u taj sustav”.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Ta promjena prodajne orijentacije kompanije vidi se i u rezultatima. Petrokemijini prihodi od prodaje ove su godine porasli za vrlo značajnih 35 posto, odnosno 400-tinjak milijuna kuna u odnosu na lani. I uzroci takvog rasta vjerojatno se mogu naći u više povoljnih faktora, no evidentno je da se puno više napora ulaže u prodajne aktivnosti te da bolje financijsko stanje kompaniji omogućava da postiže bolje prodajne uvjete. U stalnoj borbi za kratkotrajnu likvidnost kompanija je u ranijim godinama bila prisiljena kupcima nuditi znatne popuste kako bi osigurala pritok novca.

Sad je situacija, očito, bolja, no pritom treba znati da je prodaja - mjerena u fizičkim količinama - porasla za 22 posto. U teoriji, Petrokemija ima dovoljno veliko tržište za razvoj. Zbog velike mase i volumena, transport je značajna stavka u finalnoj cijeni proizvoda, pa je očito da Petrokemija ima konkurentsku prednost u tome što je smještena u centru poljoprivredne regije i da u radijusu od barem 400 kilometara nema značajnije proizvodnje mineralnih gnojiva.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Plodne panonske ravnice

Osnovana kao Tvornica dušičnih gnojiva 1959. godine, Petrokemija je pozicionirana u Kutini, kako bi se iskoristile bogate moslavačke rezerve prirodnog plina - glavne proizvodne sirovine te kako bi proizvodnja gnojiva bila blizu svog osnovnog tržišta na plodnim panonskim ravnicama. Već 1972. godine postala je najveći jugoslavenski proizvođač gnojiva, a na svom vrhuncu 1985. godine zapošljava rekordnih 4416 radnika. Iako je taj termin danas uvelike profaniran, Petrokemija je oduvijek bila strateška tvrtka. Haber-Boschov proces, način industrijske proizvodnje amonijaka korištenjem dušika iz atmosfere, vjerojatno je najvažniji kemijski proces dvadesetog stoljeća, koji je omogućio masovnu proizvodnju nitritnih gnojiva - preduvjeta intenzivne poljoprivrede - ali i eksploziva. U hladnoratovskoj Europi interes je suverenih država bio da posjeduju tehničke preduvjete za tu proizvodnju, posebno ako raspolažu vlastitim izvorima prirodnog plina.

Ipak, u desetljećima nakon pada Berlinskog zida situacija se promijenila. Granice su se otvorile, gospodarstvo ušlo u tržišnu tranziciju, a i domaće rezerve plina počele sahnuti. Golemi Petrokemijin kompleks, njegove dotrajale hale, čelična džungla cijevi i ventila, danas kao da je spomenik vremenu koje je prošlo. Tranzicija je ovdje ozbiljno zakasnila, ali čini se kako ipak dolazi. Dio te priče je i, kako je spomenuo Vujnovac, generacijska obnova. “Ovo je srce Petrokemije”, govori inženjer Josip Barun - jedan od pripadnika Petrokemijinog mladog vala - dok stoji ispred postrojenja Amonijaka. Odnedavno je imenovan na poziciju upravitelja tog tehnički kompleksnog spoja pet različitih industrijskih procesa gdje se - već spomenutim Haber-Boschovim procesom - proizvodi amonijak kao sastojak gnojiva koje Petrokemija izbacuje na tržište.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Energetska efikasnost

“Naš najveći izazov je energetska efikasnost. Danas se puno priča o ugljikovim emisijama i zagađenju, no mi smo tu zapravo u redu. Većina ugljika koji u našem procesu nastaje rastavljanjem prirodnog plina završava kao sirovina u postrojenju za proizvodnju gnojiva urea. Izazov je kako smanjiti količinu potrošenog plina po jedinici proizvedenog amonijaka, jer to izravno utječe na konkurentnost konačnog proizvoda. Problem je u tome što se energetska efikasnost podiže vrlo skupim kapitalnim investicijama”, kaže Barun.

To je pitanje koje danas, usprkos dobrim rezultatima, lebdi iznad Petrokemije. Ovogodišnji povratak tvrtke u profitabilnost u značajnoj je mjeri - a to priznaju u PPD-u i Ini - bio uzrokovan vrlo povoljnim okolnostima na tržištu plina. Zabilježeno je to i u službenom izvještaju Petrokemija za devet mjeseci ove godine gdje se navodi kako su troškovi sirovina, potrošnog materijala i drugi materijalni troškovi bili 12 posto niži u usporedbi s istim razdobljem lani, dok su cijene gnojiva ostale iste. Moguće je da će ta situacija potrajati, ali je posve sigurno da će se Petrokemija - prije ili kasnije - susresti i s nepovoljnom situacijom, gdje će cijena plina porasti, a cijena gnojiva pasti. U takvom scenariju, bez povećanja energetske efikasnosti proizvodnje, tvrtka bi se opet mogla naći u problemima, no s druge strane, pitanje je imaju li novi vlasnici - kojima proizvodnja gnojiva nije osnovna djelatnost - interesa za dugoročni angažman u Petrokemiji.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, kaže kako ta kompanija podržava modernizaciju Petrokemijinog poslovanja: “U svijetu ima dosta primjera strateškog i vlasničkog povezivanja u lancu proizvođača sirovina i proizvođača gotovih proizvoda. Kao jedini proizvođač prirodnog plina u Hrvatskoj, vidimo mogućnosti sinergije unutar našeg vrijednosnog lanca s Petrokemijom, koja je najveći konzument prirodnog plina. Slijedom navedenog, možemo reći da nam je ova investicija strateška u srednjem roku. To se uklapa i u pokrenute transformacijske procese našeg tradicionalnog poslovanja, a što je trend i u svijetu na razini cijele naftne industrije. Nakon provedenog restrukturiranja, plan je dodatno osnažiti kompaniju modernizacijom postrojenja. Cilj koji smo si postavili zajedno s partnerima iz PPD-a je dugoročno održiva proizvodnja mineralnih gnojiva, što ima veliki značaj za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede, ali i cjelokupnog gospodarstva”.

Modernizacija poslovanja ne odnosi se samo na kemijsko-tehnološke procese. Petrokemijino poslovanje obuhvaća i goleme logističke operacije, a tvrtkina skladišta, terminali i pakirna postrojenja u budućnosti bi mogli biti znatno unaprijeđeni kroz automatizaciju i robotizaciju.

“Ovdje se ukupno godišnje izmanipulira oko 1,5 milijuna tona tereta, što gotovog proizvoda, što sirovina, poput dolomitnog kamena, fosfatne rude... To je velik posao, imamo i svoje dvije lokomotive”, govori Mate Kutleša, upravitelj unutrašnjeg transporta u Petrokemiji dok pokazuje prema širokom skupu željezničkih kolosijeka koji se protežu uz južnu stranu kompleksa.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Stojimo na vrhu 40 metara visoke pakirnice broj četiri odakle se pruža dobar pogled na desetak dimnjaka. “Po boji dima koji izlazi možete prepoznati o kojem se postrojenju radi”, šali se Kutleša, iako je primjedba zapravo vrlo ozbiljna. Za industrijsku kompaniju, radnike koji u njoj rade i grad koji od nje živi, dimnjaci bez dima najgori su mogući prizor. Odmah iza naših leđa je mjesto gdje putem pokretnih gumenih traka iz jednog od gigantskih Petrokemijinih silosa (svaki od njih je dugačak oko 300 metara) slijeva rijeka granuliranog gnojiva tipa KAN. S vrha pakirnice gnojivo se spušta prema dnu zgrade, gdje se pakira u vreće raznih volumena. One manje odmah se stavljaju na palete, oblažu folijom i spremaju za daljnji transport. Ovaj dio proizvodnog procesa već je u znatnoj mjeri automatiziran. Vreće se pune na liniji, mehaničke ruke njima manipuliraju kako bi se dovršilo paketiranje. A ta tehnologija stara je već dvadeset godina...

Otpremnine za 350 radnika

Relikvije analognog industrijskog doba - upravljačke konzole s polugama i kontrolne ploče sa žaruljama - i dalje su tu kao podsjetnik na nemilosrdnost tehnološkog razvoja. Neka buduća modernizacija sasvim sigurno će još smanjiti ljudski angažman i dio Petrokemijinih objekata učiniti nepotrebnima. Proces smanjenja broja zaposlenih je u tijeku. Do kraja ove godine Petrokemiju bi, kroz program otpremnina, trebalo napustiti 350 radnika.

S obzirom na povijest vrlo jakog sindikalnog djelovanja u Petrokemiji, važan je detalj da se cijeli proces odvija u suradnji uprave i predstavnika radnika. Nad visokim dimnjacima najvećeg hrvatskog industrijskog kompleksa očito pušu neki novi vjetrovi. Kako će cijela priča završiti, još je neizvjesno. Restrukturiranje tako velikog i kompleksnog sustava ne može biti ni brzo, ni jednostavno, a njegov ishod nitko ne može garantirati. No, nakon dugih godina na koljenima, Div se uspravlja. Petrokemija je - još uvijek - Kutina.

Kutina, 061119.
Petrokemija Kutina, najveca tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. 
Na fotografiji: tvornica. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:50