Intervju s direktorom JGL-a

'Kriza u Rusiji skoro nas je ubila. Zato smo naučili kako biti pojačano oprezni'

Glavni pokretači našeg rasta su tržišta u Hrvatskoj, Rusiji i Ukrajini
Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a
 Boris Kovačev / CROPIX

On pomno prati svjetsku politiku i krize, posebno u velikom trokutu Sjedinjene Američke Države-Europska unija-Rusija jer svaki potres na toj relaciji utječe i na kretanje rublja, a onda Mislav Vučić, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Jadran galenskog laboratorija (JGL), mora biti spreman na brzu reakciju. Stotine milijuna kuna prihoda te riječke farmaceutske kompanije dolaze s volatilnog ruskog tržišta, a oprez je pogotovo nužan od uvođenja ekonomskih sankcija koje je Moskva zaradila zbog sukoba u Ukrajini i aneksije Krima 2014. godine. U to je vrijeme više od pola JGL-ove prodaje dolazilo iz Rusije, kompanijini temelji bili su prilično uzdrmani i tek sad bi se moglo reći da se stabilizirala, iako je na tom tržištu istodobno suočena sa žestokom konkurencijom.

JGL grupa, u koju spada farmaceutski biznis kao i lanac od 33 ljekarne Pablo, lani je imala ukupne prihode od 930 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine prihodi od prodaje značajno su rasli, kaže Vučić. U kompaniju, u kojoj je predsjednik Upravnog odbora i najveći dioničar Ivo Usmiani, došao je u prosincu prošle godine, s pozicije generalnog direktora Teve Rumunjska.

Kako kaže, zbog skokova vrijednosti rublja uvijek ima spreman rezervni scenarij ili dva “u rukavu”, a svaki kvartal iznova radi financijsko planiranje. Dok o tome razgovaramo u njegovu zagrebačkom uredu, ustrajno crta grafikone kretanja tečaja i cijena nafte u posljednjih devet mjeseci, a u jednom trenutku shematski dočarava čak i različite pristupe prodaji na domaćem i ruskom tržištu, što nam je velikodušno na kraju ustupio kao “šalabahter”.

Vučić, koji je poslovno iskustvo sticao u nizu farmaceutskih kompanija, od Plive preko Sandoza do Teve, na svom se novom poslu prilično dobro osjeća. Na pitanje o tome kako to da se odlučio upravo za Jadran galenski laboratorij, odgovara kako je ključna riječ – izazov. “Kad sam Jadran galenski laboratorij gledao izvana, činio mi se kao jedna jako lijepa domaća priča o uspjehu. Malo je industrijskih kompanija koje su nastale nakon osamostaljenja Hrvatske, a JGL je danas otprilike jednake veličine kao Belupo”, kaže. S druge strane, pred njim je cijeli niz ozbiljnih poslovnih zadataka, a mogli bi se svesti na nastavak rasta i povećanje profitabilnosti kompanije. Ne čini se, međutim, nervoznim, ocjenjuje očito da je na putu da poveća vrijednost firme. “To mi je nakon 20 godina iskustva u farmaceutskoj industriji, i nakon što sam završio jednu od top tri poslovne škole u Europi, zanimljiv biznis slučaj koji trebam riješiti. Kombinacija izazova i lijepe poslovne priče”, objašnjava Vučić svoj pristup poslu. Dosad nije davao intervjue, posvetio se temeljitom upoznavanju kompanije čija tvornica Pharma Valley dominira ulazom u Rijeku, njenih brendova (najveći dio prihoda, 32 posto, donosi još uvijek Aqua Maris), te slabih i jakih točaka, sve dok se nije mogao pohvaliti - dobrim polugodišnjim poslovnim rezultatima te skoro prepolovljenim odnosom neto duga i operativne odbiti. Također, kako kompanija navodi u izvještaju o poslovanju, uspjeli su se riješiti zaliha koje su imali kod kupaca u Rusiji. Na to su tržište iskoračili još 1998. godine.

Skoro 40 posto od vašeg farmaceutskog biznisa objedinjenog u JGL Pharma dolazi iz Rusije. Kakvo je sada stanje, kako se snalazite s tečajem rublja i sankcijama koje su na snazi?

- Mi u Rusiji imamo tvrtku za marketing i prodaju koja zapošljava 200 ljudi, a sankcije imaju utjecaja na rusku ekonomiju, pa posljedično na kupovnu moć, ali ne mogu reći da zbog njih trenutno imamo direktnih teškoća u Rusiji. JGL tu posluje 20-ak godina i nije prvi put da se događa kriza, to je klasično tržište u nastajanju. Trenutno je izražena volatilnost rublja, a više od ekonomskog zapravo je to posljedica političkog rizika. Pogledaju li se ruski makroekonomski podaci i cijene nafte, rubalj bi morao biti značajno snažniji nego što je sada. Vidjet ćemo kako će se to razvijati.

Naš biznis u Rusiji kreće se oko 300 milijuna kuna godišnje. Zadnjih godina smo značajno poboljšali upravljanje potraživanjima i izloženost rublju te ove godine na vrijeme optimizirali interne troškove dok je tečaj još bio u skladu s našim očekivanjima. Da ilustriram s čime se suočavamo: u prvom se kvartalu tečaj euro/rubalj kretao od 69 do 71, a u travnju se dogodio veliki skok na skoro 80, kad je krenula kriza u Siriji. Onda je euro/rubalj opet pao na 72-73, da bi u kolovozu uslijedio novi skok, kad je američki Kongres krenuo s pritiskom na predsjednika Donalda Trumpa oko novih sankcija Rusiji, i još uvijek je na tim razinama... Sad ćemo vidjeti što će biti, hoće li ići prema dolje. Da sumiram, slabljenje rublja imat će utjecaj na rezultate JGL-a, ali daleko je to od teške situacije prije četiri godine.

Zato ste 2016. godine prodali dio poslovanja u Rusiji.

- Da. Kad je istekao 10-godišnji distribucijski ugovor na nekoliko naših brendova, prodali smo ih mađarskoj kompaniji Egis Pharmaceuticals, ali proizvodnja je i dalje ostala u našim pogonima. No to nije bio core našeg biznisa u Rusiji. Prihod od toga, 50 milijuna eura, trebao nam je kao financijska injekcija nakon dvije izazovne godine zbog izbijanja krize u Rusiji i Ukrajini.

Ukupno smo sada smanjili dugove za 240 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu. Lani smo tako otplatili 70 milijuna kuna obveznica izdanih 2015. godine, a ostalo je još malo manje od 130 milijuna kuna. Zatvorili smo prijevremeno i kredit Europske banke za obnovu i razvoj od 33 milijuna kuna iz vlastite likvidnosti.

Zagreb, 120918.
Mislav Vucic glavni izvrsni direktor JGL-a, fotografiran u ljekarni Pablo.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a

Niste se odlučili na hedgiranje zbog rublja?

- Potrošili smo nekoliko milijuna kuna godišnje na hedge, ali bilo nam je to preskupo. Uostalom, hedgiranje bi podrazumijevalo da se kladimo na to kako će se odvijati neke političke situacije, a to je teško predvidjeti. Ipak smo mi mala riba koja pokušava plivati u globalnim vodama.

Pohvalili ste se u financijskom izvještaju značajnim ukupnim rastom prodaje, a izvoz vam čini 80 posto prihoda. Koja su tržišta potegnula?

- Rezultati bez jednokratnih prihoda i troškova prodaje nekoliko brendova u Rusiji kažu da rastemo 27 posto u prvoj polovici godine. Glavni pokretači tog rasta su Hrvatska, Rusija i Ukrajina, a rastu i svi naši ključni brendovi – Aqua Maris, Meralys, Dramina i Vizol S. Čak i u Bjelorusiji dobro poslujemo gdje smo krenuli od nule prije tri godine, a značajno tržište nam je i Kazahstan gdje imamo 38 zaposlenika. Posebno smo zadovoljni jer imamo 19 posto rasta u drugom kvartalu, izvan sezone gripe i prehlade, a to pokazuje da naši novi proizvodi za alergije dobro prolaze na tržištu. Općenito, poslujemo na iznimno konkurentnim tržištima gdje se borimo s pet do 25 konkurenata. To što možemo 80 posto biznisa voditi izvan Hrvatske, pokazuje našu snagu i fleksibilnost.

Koliko ulažete u istraživanje i razvoj?

- Trenutačno imamo 12 projekata u internom razvoju. U razvoj vlastitih proizvoda ulažemo oko 5,5 posto ukupnih prihoda, što je na razini prosječnih ulaganja u našem sektoru.

Kakav je trend u Hrvatskoj?

- Odličan. Domaće tržište sada donosi 22 posto prihoda. Posebno su dobri rezultati u segmentu lijekova koji ne idu na recept i dodataka prehrani – rastemo dvostruko brže od tržišta. U Hrvatskoj su nam prihodi oko 120 milijuna kuna godišnje, a 70 posto donose lijekovi na recept.

Kakvi su rokovi plaćanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje?

- Moramo pohvaliti HZZO. Rokovi plaćanja u segmentu ljekarni ove su godine jako smanjeni u odnosu na nekad, kreću se oko 100 dana. Kad sam radio u Tevi, sjećam se da je prije nekoliko godina hrvatski dio biznisa imao najdulji rok plaćanja na svijetu. S bolnicama ne radimo mnogo pa taj dio ne mogu komentirati.

Što očekujete od ukrajinskog tržišta?

- Kad je izbio sukob 2014. godine, to se tržište slomilo, a vrijednost farmaceutskog tržišta pala je za 60 posto. Neke su farmaceutske kompanije otišle, a mi smo ipak odlučili ostati, i to se pokazalo dobrom odlukom. Trenutačno ondje imamo zaposleno 40 ljudi, a u postocima nam to tržište sada najbrže raste. Računamo da ćemo ove godine u Ukrajini imati prihod od oko 40 milijuna kuna.

Koliko radite za druge kompanije u farmaceutskom sektoru, u B2B segmentu?

- Trenutačno oko 11 posto našeg ukupnog poslovanja u famaceutici dolazi od B2B. Nekad proizvodimo robne marke za druge, a nekad oni uzimaju naše brendove i prodaju ih na tržištima na kojima nismo direktno prisutni. Tijekom prve polovice 2018. godine ukupno smo potpisali 15 novih ugovora, a ugovorene su suradnje za otvaranje 17 novih tržišta u strateškim regijama – EU, ASEAN i MENA. Do kraja 2018. godine u ovom se segmentu intenzivno radi i na pregovaranju za otvaranje tržišta Kine za program Aqua Maris s tri potencijalna partnera, kao i analiziranju novih tržišta Zapadne i Istočne Afrike.

Izgradnja impozantne riječke tvornice Pharma Valley bila je velika investicija od oko 360 milijuna kuna. Jesu li joj kapaciteti popunjeni? Koliko ljudi tu radi?

- U Hrvatskoj zapošljavamo 440 ljudi, a veliki dio njih je vezan uz sam pogon. Ta je tvornica donijela puno benefita jer je prije toga Jadran galenski laboratorij bio na nekoliko lokacija. Izgrađena je tako da zadovoljava sve europske i ruske standarde kvalitete pa nam je to donijelo i nove biznise u B2B segmentu te neke nove tehnologije koje prije nismo imali. Još uvijek imamo slobodnih kapaciteta, ali to je normalno, ima prostora za razvoj.

Kakav vam je plan dalje? Čini se da idete prema smanjivanju rizika, odnosno ovisnosti o Rusiji.

- Da, to nam je plan, ali ne tako da smanjujemo naš ruski biznis, nego tako da povećamo prihode na drugim tržištima, posebice u regiji srednje i istočne Europe gdje nismo sada toliko prisutni. Bilo bi lijepo da napravimo i dobar deal u Americi, ali to nije jednostavno, iako nam prošlogodišnji dogovor o priznavanju standarda kvalitete između SAD-a i nekih zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, otvara nove perspektive. To je također ogromno priznanje HALMED-u. Imamo ondje registrirano nekoliko proizvoda od prije, ali de facto je to biznis u koji bismo trebali krenuti iz početka.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Globus
Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:48