Ima li šanse?

Kako privući VW u Hrvatsku? Ulazak u Schengen i eurozonu mogao bi biti jezičac na vagi

Članstvo u EU je možda i najveći hrvatski plus, u odnosu na Srbiju, koja ima tradiciju u autoindustriji, ali je izvan Unije SRBIJA IMA FIAT, RUMUNJSKA DACIJU, A TURSKA HONDU Hrvatska je jedina bez pogona za proizvodnju automobila. Imamo li šanse privući VW? STRUČNJACI: 'Šanse su nam slabe, ali imamo jedan adut'
Ilustracija
 Volkswagen AG

Nakon što se u ponedjeljak neslužbeno doznalo da je Hrvatska ušla u utrku za 1,5 milijardi eura vrijednu Volkswagenovu tvornicu na europskom jugoistoku, oglasili su se jučer i iz Volkswagenova koncerna. Andreas Tostmann, šef proizvodnje u Volkswagenu, opovrgnuo je spekulacije, istaknuvši da koncern u ovom trenutku ne razmatra nove lokacije za pogon.

- Pratimo razvoj situacije. Planovi za Tursku trenutačno su na čekanju. U ovom trenutku ne tražimo aktivno alternativne lokacije - rekao je za Reuters Tostmann.

Moguće šanse

Kad je početkom mjeseca stigla vijest da Nijemci stopiraju gradnju tvornice u Turskoj zbog turske vojne ofenzive u Siriji, razveselili su se ostali konkurenti, Srbija, Bugarska i Rumunjska (u ožujku se pisalo da je Nijemcima Rumunjska najmanje zanimljiva, ali u istom košu tada je bila i Turska). No, sada više nije tako sigurno da su Turci sasvim ispali iz igre. Iako u toj kratkoj izjavi Tostmann nije demantirao da utrka i dalje stoji dugoročno, čini se da od Turske, koja se otpočetka nametnula kao najbolja opcija, nisu sasvim odustali, niti će odluku o vrijednoj investiciji donositi ishitreno.

Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su Nijemci otpočetka u pregovore s Turskom ušli iz dvaju razloga: veličina tržišta i jeftina radna snaga. Turcima, međutim, nedostaje ono što Hrvatska ima, a to je politička i makroekonomska stabilnost, ističe.

- Mislim da bi situaciju trebalo sagledati iz pozicije VW-a. Sasvim je sigurno da traže disperziju proizvodnje na europskom jugoistoku, ali pitanje je koji su im kriteriji. Ispadne li Turska, a kriterij ostane veličina tržišta i manji trošak radne snage, tada bi najveće šanse trebala imati Rumunjska jer imaju više od 20 milijuna stanovnika i uhodanu automobilsku industriju - navodi Šaravanja i dodaje da nije ni Hrvatska bez šanse.

- Hrvatske bi prednosti mogle biti ulazak u Schengen i eurozonu, to bi mogao biti jezičac na vagi jer to znači trajno manje troškove poslovanja. Bude li to kriteriji da nas Volkswagen odabere za gradnju tvornice, mislim da bismo mogli imati šanse - smatra.

To bi, dodaje, moglo kompenzirati skuplje troškove radne snage u Hrvatskoj (koja bi trebala biti i kvalitetnija) i nedostatak državnih subvencija koje VW-u nude Turska i Srbija. Danas se, usput budi rečeno, njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier, koji se u ponedjeljak sastao s hrvatskim kolegom Darkom Horvatom, u Beogradu susreo sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. On je već za medije najavio da će “opet pokušati dovesti VW u Srbiju i ponuditi veće subvencije”.

Uz to, Srbija kao veliku prednost ističe pogon Fiat-Chryslera u Kragujevcu. Hrvatska, za razliku od Srbije i ostalih takmaca, jedina nema pogon za proizvodnju automobila. Rumunjska ima Ford i Daciju, Turska Ford, Hyundai i Hondu, a Bugarska, pak, koja slovi za favorita, Nijemcima je već početkom godine na stol stavila dvije lokacije za gradnju pogodna: prostor nekadašnje čeličane Kremikovci nedaleko od aerodroma kraj Sofije i industrijsku zonu Rakovski kraj Plovdiva.

Iako bez pogona, ne treba ignorirati činjenicu da je Hrvatska uključena u lanac opskrbe autoindustrije proizvodnjom komponenti. Među ostalim, AD Plastik proizvodi plastične dijelove interijera i eksterijera za Renault, Daimler, Fiat, Ford, Volkswagen, Nissan, Mitsubishi, Lipik Glas proizvodi vjetrobranska stakla za Aston Martin, Ferrari, Bentley, londonske taksije, a LTH Metal Cast aluminijske odljevke za Daimler, Audi, BMW.

Neki ekonomisti smatraju da su šanse Hrvatske da privuče neko značajnije ulaganje u autoindustriju, poput onog Volkswagenova, o kojem se ovih dana govori, slabe. Ipak, tu mogućnost ne treba unaprijed odbaciti, poručuju.

- Šanse za to su slabe. Ipak, s obzirom na to da je Hrvatska propustila val širenja automobilske industrije na istočnoeuropske zemlje, krajnje je vrijeme da se pozabavimo i time kako privući autoindustriju - smatra Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Poslovna klima

Naš sugovornik podsjeća da su tranzicijske zemlje koje su dosad privukle ulaganja autoindustrije, poput Slovačke i Rumunjske, pa i Slovenije i Srbije, brojnim mjerama utjecale na to da tvornice automobila niknu upravo na njihovu području. Primjerice, davale su im razne porezne i druge olakšice, a mijenjale su čak i obrazovne programe kako bi privukle autoindustriju. Neke od zemalja, poput Rumunjske i Srbije, od ranije su imale i tradiciju u automobilskoj industriji.

Hrvatska, s druge strane, za to vrijeme nije napravila ništa. Osim toga, poslovna klima u nas je loša, birokracija je spora i neučinkovita, nedostatak radne snage je izražen, a ni obrazovni sustav nije prilagođen potrebama automobilske industrije, upozorava Novotny.

Najveći hrvatski aduti su, napominje Novotny, luke i članstvo u EU. Štoviše, članstvo u EU je možda i najveći hrvatski plus u odnosu na, primjerice, susjednu Srbiju, koja ima tradiciju u autoindustriji, ali je još uvijek izvan Unije.

- Moderna autoindustrija danas više ne funkcionira po modelu ‘sve na jednom mjestu’, već se u tvornicama sklapaju dijelovi koji se proizvode u različitim dijelovima, odnosno, u ovom slučaju, u različitim članicama EU - ističe Novotny.

Sve će učiniti

U hrvatskim tvrtkama koje rade za automobilsku industriju, poput solinskog AD Plastika, pozitivno gledaju na najavljeni ulazak Hrvatske u bitku za privlačenje velike Volkswagenove investicije. Po mišljenju Marinka Došena, predsjednika Uprave AD Plastika, Hrvatska bi trebala poraditi na privlačenju Volkswagenove milijardu i pol eura vrijedne investicije.

- Zalažem se za dolazak automobilske industije u Hrvatsku jer bi ona potakla novi val zapošljavanja i čitavu mrežu dobavljača. Autoindustriju je moguće privući poreznim olakšicama i davanjem u dugoročni lizing - primjerice, na 50 godina - zemljišta na kojoj bi niknuo pogon, bez naknade - poručuje Došen.

Za Tomislava Ćorića, ministra zaštite okoliša i energetike, mogući dolazak Volkswagena puno bi značilo za hrvatsku industriju i izvoz.

- Sve ćemo učiniti da do toga dođe - zaključio je Ćorić.

  • Srbija

Prednost: Nudi subvencije VW-u i ima uhodan automobilski pogon u Kragujevcu. Među konkurentima ima najjeftiniju radnu snagu

Nedostatak: Nije članica EU, malo tržište

  • Rumunjska

Prednost: Među konkurentima, izuzev Turske, ima najveće tržište, nudi manje troškove radne snage i ima pogon Forda i Dacije

Nedostatak: Spekulacije da njemačkom koncernu nisu zanimljivi za ulaganja

  • Bugarska

Prednost: Slovili kao favorit, najdalje su došli u pregovorima s VW-om i ponudili dvije lokacije za gradnju

Nedostatak: Malo tržište i prometna povezanost, osim Turske, najdalje su od gradova srednje Europe

  • Hrvatska

Prednost: Ulazak u Schengen i eurozonu, prometna povezanost, politička i makroekonomska stabilnost, industrijski “know-how”

Nedostatak: Visoki troškovi radne snage, nedostatak pogona za proizvodnju auta, malo tržište

Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac Automobili, jučer je nakon objave potencijalnog dovođenja VW-a, stavio na raspolaganje Vladi pomoć i znanje.

- Drago mi je da je prepoznato koliko bi ovakva jedna investicija značila za Hrvatsku i nadam se da će Vlada iskoristiti analize i prijedloge koje smo dali te kontakte koje smo uspostavili - odgovorio nam je Mate Rimac.

Podsjetio je da su vodeći ljudi Porschea, jedne od članica VW Grupe i vlasnika udjela u Rimac Automobilima, i Hyundai sudjelovali na lipanjskom sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrima. Upozorio je tom prilikom Vladu da smo mogli imati do 50.000 novih radnih mjesta u autoindustriji, ali i gotovo pola milijarde dolara više u proračunu, da nismo propustili dva vala investicija u regiji u posljednjih 20 godina. Prvi je otišao u Češku, Poljsku, Sloveniju, drugi u Rumunjsku i Slovačku. Rimac je nedavno na konferenciji Američke gospodarske komore i Jutarnjeg lista iznio prijedloge 19 mjera za privlačenje inovativnih kompanija i talenata u hrvatsku autoindustriju. Među ostalim, smanjenje poreza na visoke plaće, povezivanje sveučilišta i investitora te studijski programi za strojno učenje, umjetnu inteligenciju i električni inženjering. Osim toga, država bi trebala implementirati porezne olakšice za tvrtke orijentirane R&D-u, izaći u susret relevantnim inženjerima, poticati međunarodne veze s inovacijskim središtima i napraviti stazu za testiranje automobila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:22