Jaružalo na dražbi: Nađe li se kupac u ovom krugu, država gubi 'samo' 230 milijuna kuna

Financijska agencija započela je ovog ponedjeljka putem e-dražbe aukciju, odnosno prodaju jaružala Uljanikova broda s početnom cijenom od 794,248.042 kuna, za koji je država po protestiranim jamstvima platila 923 milijuna kuna, a s kamatama blizu milijardu kuna.

Aukciju jaružala je zatražio Damir Rabar, stečajni sudac Trgovačkog suda u Pazinu, na osnovu prihvaćene procjene vrijednosti koju je obavio ovlašteni sudski vještak Ante Kraljević. Vjerovnici Uljanika d.d. su prihvatili njegovu procjenu da je vrijednost nedovršene novogradnje 500 u sadašnjem stanju i s ugrađenom opremom 122,4 milijuna eura, a s materijalom koji je plaćen, ali nije instaliran i bit će dio dražbe, vrijednost se diže na 143,3 milijuna eura, odnosno 1,059 milijardi kuna.

Razgledavanje

No, sukladno pravilima e-dražbi u prvom krugu brod u izgradnji se prodaje za tri četvrtine utvrđene vrijednosti, na drugoj dražbi se ne smije prodati ispod iznosa od 529,498.695 kuna, odnosno ispod polovine utvrđene vrijednosti broda, na trećoj dražbi ispod iznosa od 264,749.347 kuna, odnosno ispod četvrtine utvrđene vrijednosti broda, a na četvrtoj dražbi brod se prodaje po početnoj cijeni od jednu kunu, a poreze i prireze snosi kupac. Zainteresirani kupci koji se jave na e-dražbu mogu idućih 60 dana razgledati brod i dobiti sve potrebne informacije od stečajnog upravitelja Damira Majstorovića, dok se sama dražba odvija u narednih deset dana. Uz to, sukladno propisima, svaki zainteresirani kupac mora sedam dana prije isteka roka od 60 dana dati polog od 10 posto utvrđene cijene broda, a to je u ovom slučaju 105,899.739 kuna. Taj će polog morati dati i u eventualnom četvrtom krugu dražbe kao zalog ozbiljnosti ponude. Kao jedan od glavnih zainteresiranih kupaca spominje se Jan de Nul, belgijska kompanija koja je prvotno naručila gradnju jaružala, a koja je u siječnju ove godine raskinula ugovor s Uljanikom.

Prije i poslije raskida tog ugovora, a prije aktivacije državnih jamstava, pokušala se postići nagodba Jana de Nula i države kao glavnog vjerovnika, a spominjala su se dva scenarija. Prema prvom scenariju, brod bi se dovršio u Uljaniku, a država bi platila oko 30 milijuna eura (oko 220 milijuna kuna) za dovršetak broda, a u drugom scenariju bi država isporučila jaružalo Janu de Nulu u međunarodne vode, a to bi porezne obveznike koštalo od 18 do 22 milijuna eura (oko 170 milijuna kuna). To bi se državi isplatilo, jer Jan de Nul ne bi aktivirao jamstva koja su s kamatama iznosila milijardu kuna, no taj dogovor nije postignut. Ministar gospodarstva Darko Horvat i ministar financija Zdravko Marić nikada nisu javno rekli zbog čega takav dogovor nije postignut, a Darko Horvat je i nakon aktivacije jamstava govorio kako će se s Janom de Nulom postići dogovor do kraja srpnja.

Neslužbene informacije govore da prethodni pokušaji nisu uspjeli zbog toga što su radnici zaprijetili da će fizički spriječiti odvoz broda u međunarodne vode (ako se ne bude gradio u Uljaniku), pa se navodno Vlada bojala da bi moglo u takvoj akciji biti žrtava. S druge strane, dogovor o dovršetku jaružala u Puli vjerojatno nije prošao jer Jan de Nul više nije imao povjerenja u Uljanik da će kvalitetno i na vrijeme dovršiti taj posao. No, kao što smo rekli, porezni obveznici do danas nisu dobili informaciju o tome zbog čega dogovor nije postignut. Sada je situacija takva da je država tek treća u redu za naplatu jer su ispred nje dvije banke, KBC i PBZ, koje kao hipotekarni vjerovnici imaju prvenstvo u naplati, i to za cijeli iznos, svaka po 15,5 milijuna eura.

Jamstva i kamate

Dakle, ako bi se jaružalo prodalo u prvoj aukciji po cijeni od 794 milijuna kuna, državi bi ostalo oko 570 milijuna kuna. Tako će u odnosu na plaćena jamstva i kamate država biti u minusu oko 430 milijuna kuna. Ne postoji, međutim, izračun koliko bi država bila u minusu da je dala dodatan kredit od 170 do 220 milijuna kuna Uljaniku da isporuči brod Janu de Nulu kako bi spriječila aktiviranje oko milijardu kuna jamstava s kamata. Neslužbene informacije govore da bi država nakon isporuke i prodaje broda bila u minusu oko 200 milijuna kuna, što znači da je zbog nepostizanja dogovora država u manjku oko 230 milijuna kuna više. I to ako se brod proda na prvoj aukciji. Vrijeme je, dakle, da Vlada i resorni ministri daju informacije o tome je li i koliko država dodatno izgubila nepostizanjem dogovora s Janom de Nulom jer porezni obveznici sada imaju 230 milijuna razloga za to pitanje.