Hrvatskoj i ostalim novim članicama prijeti nedostatak radnika i manje novca iz fondova EU

Gospodarstva zemalja srednje i istočne Europe i sljedećih će godina nastaviti rasti znatno bržom dinamikom od onih na zapadu Staroga kontinenta, no ekonomska slika regije sve će više biti pod utjecajem dva velika izazova - smanjenja dostupnog novca iz fondova EU i negativnih demografskih kretanja. Zaključak je to nove analize Erste Groupa, u kojoj se upozorava na izazove s kojima se suočavaju države iza nekadašnje "željezne zavjese".

- Izgledno smanjenje novca iz fondova EU i nastavak trenda smanjenja radno sposobnog stanovništva predstavljat će značajne izazove za gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi u nadolazećem desetljeću - istakao je Juraj Kotian iz Erste Group Researcha.

Podaci iz analize pokazuju da bi upravo Hrvatska mogla biti posebno pogođena po obje osnove. Naime, zbog negativnih demografskih kretanja, koje posebno potencira veliko iseljavanje, upravo je Hrvatska, pokazuju podaci analitičara Erstea, među najznačajnijim kandidatima za daljnji pad broja radno sposobnih stanovnika. Nadalje, manje novca u fondovima EU u narednom proračunskom razdoblju znači da bi i Hrvatskoj trebalo biti na raspolaganju manje sredstava, iako ovdje valja kazati kako se naša zemlja dosad baš i nije proslavila u korištenju fondova EU, što potvrđuju i podaci i usporedbe iz analize Erste Groupa.

Zbog takvih demografskih kretanja, analitičari Erste Groupa preporučuju novim članicama Unije da potrebnu radnu snagu potraže u neposrednom južnom i istočnom susjedstvu. U biti, radi se o istom obrascu po kojem razvijenije, zapadne članice EU rješavaju problem nedostatka radne snage, s tom razlikom što na zapad Unije odlaze ljudi iz novih, istočnih članica, dok bi nove članice potrebnu radnu snagu trebale potražiti u, primjerice, zemljama Zapadnog Balkana i u istočnom susjedstvu, poput Ukrajine. U analizi se pritom preporučuje uvoz kvalificirane radne snage.

Kada je riječ o korištenju novca iz fondova EU, analitičari Erste Groupa vladama u regiji preporučuju da mudrim politikama bolje iskoriste sredstva koja će im stajati na raspolaganju i u narednom financijskom razdoblju. Bolje korištenje novca iz fondova omogućit će i kvalitetniji gospodarski rast, zaključuje se u analizi.