Robna razmjena početkom godine

Hrvatski izvoz u prva dva mjeseca 2019. godine porastao 8,3, a uvoz 9,4 posto

Hrvatski izvoz brže raste u treće zemlje, nego u ostale članice EU. Veliki skok u ovoj godini imamo u trgovini s UAE, Saudijskom Arabijom, Indijom i Čileom, pokazuju podaci DZS-a
Ilustracija
 Tea Cimaš / Hanza Media

Hrvatski je izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao 8,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz u istom razdoblju porastao 9,4 posto, pokazuju prvi podaci državne statistike.

Prema tim podacima, Hrvatska je tijekom siječnja i veljače u inozemstvo izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 17 milijardi kuna, dok je iz inozemstva uvezla robe u vrijednosti od oko 28 milijardi kuna. Kada se podvuče crta, prva dva ovogodišnja mjeseca zaključili smo s deficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni od oko 11 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom, ističu u DZS-u, iznosila 60,7 posto.

Kao i do sada, najveći dio robne razmjene ostvarujemo s ostalim članicama EU, s time što udio EU u našoj vanjskotrgovinskoj bilanci nastavlja rasti. Tijekom siječnja i veljače ove godine u ostale smo članice Unije izvezli robe u vrijednosti nešto manjoj od 11,8 milijardi kuna, što čini gotovo 70 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Istodobno, iz EU smo uvezli robe u vrijednosti većoj od 23 milijarde kuna, što predstavlja više od 80 posto našeg robnog uvoza.

Ovdje valja reći kako izvoz u EU sada raste po manjim stopama od hrvatskog izvoza u ostatak svijeta. Naime, u prva dva ovogodišnja mjeseca hrvatski izvoz u ostale članice EU porastao je, prema podacima DZS-a, 6,9 posto na godišnjoj razini, što je znatno sporije od rasta izvoza u treće zemlje, koji je u istom razdoblju skočio 11,5 posto. No, kod uvoza trendovi su obratni: dok je hrvatski uvoz iz ostatka EU u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao 12,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, iz trećih zemalja uvezli smo dva posto manje robe nego u prva dva lanjska mjeseca, pokazuju podaci DZS-a.

Detaljnije podatke o robnoj razmjeni u prva dva mjeseca ove godine DZS još nije objavio. No, zato su objavili podatke za siječanj. Prema tim podacima, hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosio je nešto više od 8,2 milijardi kuna, ili 4,5 posto više nego u siječnju prošle godine, dok smo tijekom siječnja iz inozemstva uvezli robe u vrijednosti 13,7 milijardi kuna, što je šest posto više nego u siječnju 2018. godine. Vanjskotrgovinski deficit u siječnju iznosio je 5,5 milijardi kuna.

Gledano po zemljama, najveći rast izvoza u siječnju s članicama EU imali smo u trgovini s Irskom, gotovo 260 posto, dok nam je uvoz u istom razdoblju najviše porastao u trgovini s Luksemburgom i Ciprom, nešto manje od 200 posto. Ipak, u trgovini sa sve tri spomenute članice Unije radi se o razmjerno malim brojkama, budući da robna razmjena između Hrvatske i njih nije jako razvijena.

Ono što ohrabruje je rast izvoza u Italiju za gotovo 11 posto u siječnju u odnosu na isti lanjski mjesec. Italija spada među vodeće hrvatske vanjskotrgovinske partnere, a recesija u koju je potonula očito nije previše naštetila hrvatskom izvozu na talijansko tržište. S druge strane, hrvatski izvoz u Njemačku u siječnju je, kako pokazuju podaci DZS-a, bio 3,2 posto manji nego u siječnju prošle godine, što potvrđuje da se usporavanje njemačkoga gospodarstva odražava i na hrvatski izvoz na njemačko tržište.

Među zemljama koje nisu u EU velike stope rasta izvoza u siječnju smo imali u trgovini s Norveškom, članicom EFTA-e, zatim s Moldavijom, članicom CEFTA-e, kao i sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indijom, Indonezijom, Kazahstanom, Tajlandom, Egiptom i Čileom. No, i u slučajevima tih zemalja valja voditi računa o razmjerno malom obujmu robne razmjene između njih i Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:28