U pohodu na regiju

Hrvatske tvrtke ponovno 'otkrivaju' Zapadni Balkan: Brži rast izvoza u regiju nego u EU

Od siječnja do kraja studenoga prošle godine u zemlje Zapadnog Balkana bila je više nego dvostruko veća od rasta izvoza u ostale članice EU
Ilustracija
 Vlado Kos / CROPIX/AFP

Hrvatski izvoznici, čini se, ponovno otkrivaju tržišta europskog jugoistoka. Naime, nakon što su se godinama okretali tržištu ostalih članica EU, pokušavajući tamo naći niše za svoje proizvode, u prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u zemlje Zapadnog Balkana rastao je brže od izvoza u EU.

Kako pokazuju podaci državne statistike, hrvatski izvoz u članice Cefte, koju čine zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija, u prvih je 11 mjeseci prošle godine porastao 11,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Istodobno, hrvatski izvoz u EU porastao je znatno skromnijih 5,5 posto. Drugim riječima, dinamika rasta hrvatskog izvoza u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle godine u zemlje Zapadnog Balkana bila je više nego dvostruko veća od rasta izvoza u ostale članice EU. Pritom iz priče treba izostaviti Moldaviju, budući da s tom članicom Cefte nikada nismo ni imali previše razvijene odnose, a ta se bivša sovjetska republika ni ne nalazi na Zapadnom Balkanu.

To, naravno, ne znači da su nam zemlje susjedne regije postale važniji vanjskotrgovinski partner od članica EU. Nisu, što potvrđuju i službene brojke, budući da je naš ukupan izvoz u EU u prvih 11 mjeseci 2019. godine iznosio oko 72,4 milijarde kuna, što čini preko dvije trećine našeg ukupnog izvoza, što Uniji osigurava poziciju u našoj robnoj razmjeni sa svijetom koju nitko ne može promijeniti. Ipak, vrijednost roba izvezenih u zemlje Cefte u prvih je 11 mjeseci prošle godine, prema podacima DZS-a, premašila 18,6 milijardi kuna, što čini gotovo 18 posto našeg ukupnog izvoza u tom razdoblju. Drugim riječima, gotovo svaku petu kunu u prvih 11 mjeseci prošle godine uprihodovali smo u trgovini sa zemljama regije.

Među članicama Cefte i dalje najviše trgujemo s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, te s Crnom Gorom. Podaci DZS-a pokazuju da smo na tržište BiH u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezli robe u vrijednosti 10,4 milijardi kuna, što tu zemlju čini jednim od najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Vrijednost našeg robnog izvoza u Srbiju u istom je razdoblju iznosila preko 4,7 milijardi kuna, a u Crnu Goru 1,4 milijardi kuna.

Ipak, najveći izvozni skok u izvoznoj ofenzivi na Zapadni Balkan hrvatske su tvrtke u prvih 11 mjeseci prošle godine ostvarile u trgovini s Kosovom, čak 47,2 posto, i Albanijom, 30,5 posto. No, u slučaju Kosova i Albanije još uvijek se radi o razmjerno maloj vrijednosti izvezene robe, barem kada te iznose uspoređujemo s onima u trgovini s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Jedina članica Cefte u koju smo u prvih 11 mjeseci prošle godine smanjili izvoz u odnosu na isto razdoblje 2018. godine je Sjeverna Makedonija, budući da smo u tu državu izvezli 4,8 posto manje robe nego u godinu ranije, pokazuju podaci DZS-a.

Ponovni znatno veći rast izvoza u zemlje Zapadnog Balkana od onog u EU vjerojatno se može pripisati ekspanziji gospodarstava u regiji, koja je znatno veća od one u EU. Veće stope gospodarskog rasta u regiji generiraju i veću potražnju za robom hrvatskih tvrtki, koje su na tom području ionako tradicionalno prisutne. Uz to, interes hrvatskih tvrtki za većim izvozom u neke od zemalja regije, poput Srbije, nesumnjivo raste i zbog trgovinskog ugovora koji Srbija ima s Euroazijskom ekonomskom unijom (EAEU), kao i zbog regionalnih inicijativa, poput balkanskog 'mini Schengena', koji bi trebao olakšati prolazak robe među granicama država Zapadnog Balkana, a o čemu je Jutarnji već pisao. Ovdje valja naglasiti kako se ni jedna od tih inicijativa Hrvatske izravno ne tiče, budući da je ona članica EU.

I dok hrvatski izvoz u zemlje regije doživljava renesansu, uvoz u Hrvatsku iz država europskog jugoistoka se smanjuje. Kako, naime, pokazuju podaci DZS-a, Hrvatska je u prvih 11 mjeseci prošle godine iz zemalja Cefte ukupno uvezla robe u vrijednosti oko 9,5 milijardi kuna, što je 4,1 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Uz to, uvoz iz regije čini samo 5,5 posto ukupnog hrvatskog uvoza u rom razdoblju.

Inače, podaci DZS-a pokazuju da je ukupan hrvatski izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine vrijedio 105,3 milijarde kuna, što je 5,7 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Istodobno, iz svijeta smo uvezli robe u vrijednosti nešto manjoj od 171,3 milijardi kuna, ili 4,9 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je 11 mjeseci prošle godine iznosila 61,5 posto, ističu u DZS-u.

Među zemljama u koje smo u prvih 11 lanjskih mjeseci uspjeli značajnije povećati izvoz spada Iran, s rastom hrvatskog izvoza od 48,7 posto, zatim Turska, u koju smo povećali izvoz 25,4 posto na godišnjoj razini, te Tajvan, u koji smo u istom razdoblju plasirali 129,1 posto više robe nego u prvih 11 mjeseci 2018. godine. U tu skupinu ulaze i Brazil, Čile i Meksiko, kao i SAD i Indija te Rusija. S druge strane, izvoz u Kinu u prvih 11 mjeseci prošle godine smanjio nam se 21,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Kada je riječ o uvozu, ogromno smanjenje uvoza bilježimo u trgovini s Iranom, iz kojeg smo u prvih 11 mjeseci prošle godine uvezli čak 96,4 posto manje robe nego u prvih 11 mjeseci 2018. godine. To je, po svemu sudeći, posljedica ponovno zategnutih odnosa Irana i Zapada. Velik pad uvoza u istom smo razdoblju zabilježili i u trgovini s Islandom, članicom Efte, i to čak za 95,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U cijeloj 2019. vanjskotrgovinski deficit nam je iznosio 70 milijardi kuna

Prvi podaci za cijelu 2019. godinu pokazuju da smo lani u svijet ukupno izvezli robe u vrijednosti 114,1 milijardi kuna, dok smo iz svijeta uvezli robu u vrijednosti 184 milijardi kuna. Time smo godinu zaključili s vanjskotrgovinskim manjkom od 70 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom lani nam je, prema preliminarnim podacima DZS-a, iznosila 62 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:16