Predsjednik Uprave Jadroplova

Branimir Kovačić: Čekamo strateškog partnera, ali tek nakon restrukturiranja tvrtke

Najvažnije je da Jadroplov ostane u Splitu i da zadrži hrvatsku posadu te da obučava kadete
Branimir Kovačić, predsjednik Uprave Jadroplova
 Tom Dubravec / CROPIX

Splitska brodarska tvrtka Jadroplov ulazi u 72 godinu poslovanja. Osnovana je u Rijeci 1947. na isti dan kad i Jadrolinija. Potom je 50-ih godina prošlog stoljeća sjedište prebačeno u Split. Ovaj brodar prolazio je turbulentno razdoblje i mimo stanja na tržištu, a pogotovo 90-ih i u prvom desetljeću ovog milenija. Procese i interese koji su bili vezani uz ovu brodarsku tvrtku teško je razumjeti, a dio procesa još se vodi na sudovima.

Branimir Kovačić, predsjednik Uprave, tvrdi kako Jadroplov još trpi štetu zbog situacije koja se događala tih godina, mada to već godinama nema nikakve veze s tvrtkom koju vodi. Ti su se događaji odrazili tako da je stvoreno nepovjerenje dijela investitora i poslovnih partnera u svijetu, što je dovelo do poteškoća prilikom upošljavanja flote. Kad se tome pridoda kriza, koja je pogodila tržište brodskog prijevoza, kompanija je imala teške izazove i borila se za opstanak. Kovačić je uvjeren kako će nakon dovršetka programa restrukturiranja porasti interes investitora i ulagača, a optimizam za bolju budućnost Jadroplova podgrijava mu i oporavak vozarina vezanih za sipke terete. Kaže da je jedan od osnovnih ciljeva da Jadroplov nastavi poslovati iz Splita.

Možete li navesti ključne detalje i ciljeve programa restrukturiranja?

- Na svjetskom smo tržištu gdje vrijede globalna pravila poslovanja, pred Upravom Jadroplova izazov je pronaći način da tvrtka preživi. Početkom svibnja Europska komisija je objavila kako je hrvatski plan za restrukturiranje brodarske kompanije Jadroplov u skladu s pravilima EU o državnim potporama, i tako odobrila državnu potporu u iznosu od 105,6 milijuna kuna. Jadroplovu je EK priznala 144 milijuna kuna vlastitog doprinosa, koji se odnosi na smanjenje troškova poslovanja te prodaju dvaju brodova u 2015. Dobar dio vlastitog doprinosa pokriven je sa strane kolaterala, koji će biti dani za realizaciju novih kreditnih linija za refinanciranje starih kredita s nepovoljnijom kamatom. Radi se o vrijednim nekretninama kojima je vlasnik Jadroplov. Osim upravne zgrade na Zapadnoj obali, jedna nekretnina nalazi se iza hotela Marjan na Dražancu, a jedna je smještena uz toranj Splitske banke na Komulovića putu.

Uvjereni ste u uspjeh vašeg programa restrukturiranja. Zašto?

- Program je odobrila Europska komisija u svibnju. Otada smo intenzivno radili na realizaciji tog programa. Sve to radimo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Rezultat tog rada i suradnje je odobrenje jamstva Vlade RH za kredit jedne njemačke banke. Ta banka traži 20 posto jamstva od ukupnog iznosa kredita, što smo nedavno uspjeli osigurati.

Što je sljedeći korak?

- Sljedeći je korak preko HBOR-a i HPB-a osigurati financiranje jednog manjeg dijela poslovanja, uključujući reprogramiranje dugovanja. Radi se o manjim dugovima u usporedbi s njemačkim kreditorom. U ovom trenutku očekujemo ponudu HBOR-a i HPB-a da bismo skupa s ministarstvima krenuli u proceduru osiguranja jamstava sukladno planu restrukturiranja. Na taj bismo način omogućili normalno poslovanje do konačnog oporavka tržišta. Ohrabruje i djelomičan oporavak tržišta.

Kada bi mogao biti dovršen program restrukturiranja Jadroplova?

- Negdje u jesen 2019. očekujem dovršetak procesa restrukturiranja, s obzirom na to da Jadroplov ima odobren proces restrukturiranja za period od 2015. do 2019. godine. Jako je važno da je Europska komisija prihvatila rezultate procesa restrukturiranja prije nego što je izvršena sama prijava procesa. Dosad se u procesima restrukturiranja uzimalo da sami procesi započinju od dana prijave. Možda je to prvi put da je tako nešto napravljeno. Gledajući naše podatke, shvatili su da mi sami provodimo proces restrukturiranja, i to na način kako to oni i traže. Prodaju dva naša broda 2015. prihvatili su kao naš doprinos procesu restrukturiranja. Takvim načinom provođenja promjena i planiranjem dajete čvrst argument Europskoj komisiji da možete kvalitetno provesti proces restrukturiranja. Osim prodaje ta dva broda vidjeli su i smanjivanje troškova te razne poteze koji im ukazuju na kvalitetan doprinos restrukturiranju. Europska komisija sve procese promatra kroz brojke. Vidjela je odgovorno upravljanje tvrtkom koja je poslovala u teškim okolnostima.

Je li moguć ulazak strateškog partnera?

- Nakon ostvarenja planova i dovršetka procesa restrukturiranja moguć je ulazak strateških partnera. Važno je da i slika u javnosti bude pozitivna. Došlo je vrijeme da afere iz devedesetih te sve ono poznato i nepoznato što je Jadroplov opterećivalo u prošlosti prestanu opterećivati poslovanje tvrtke koja posluje na svjetskom tržištu. Iz programa restrukturiranja treba izići tako da svatko bude zadovoljan te da se tvrtki omogući nastavak poslovanja.

Koliko se ta negativna situacija u prošlosti odražavala na nepovjerenje potencijalnih investitora i partnera?

- Naravno da se odražavala. U najtežoj situaciji koju smo prolazili u kriznom razdoblju, rijetki su vjerovali u naše postupke za prevladavanje krize. Stvorena je negativna percepcija u javnosti, a čak i kod mladih pomoraca i investitora. Izvlačimo se iz svega, ali nije bilo lako.

Nije tajna da je vaša upravna zgrada atraktivna nekretnina. Kakva je njezina sudbina?

- Jedna od stavki u programu restrukturiranja jest i prodaja prostora u kojem se sada nalazi Uprava Jadroplova. To nije samo naša zgrada nego po jedan njezin dio imaju HZZO i HZMO. Vlada RH je na sjednici u Splitu donijela odluku o prodaji zgrade, a mi trebamo dogovorno riješiti odnose i uvjete s oba suvlasnika. S obzirom na atraktivnost lokacije na kojoj se zgrada nalazi, ne sumnjam da će biti problem pronaći kupca. Uglavnom, tražimo način na koji bismo to realizirali.

A koliko je izgledan ulazak strateškog partnera u Jadroplov?

- Izazov je sada provesti financijsko i operativno restrukturiranje. Tek nakon toga je moguć ulazak kvalitetnog strateškog partnera. Takva mogućnost predviđena je planovima većinskog vlasnika Jadroplova, a to je država. Moguća je i dokapitalizacija i ulazak strateškog partnera, ali tek nakon dovršetka procesa restrukturiranja. Moguć je i ulazak više potencijalnih investitora koji su spremni uložiti u Jadroplov. U svakom slučaju, gledat će se na koji način Jadroplov u svemu tome može ostvariti dodatne benefite ili pogodnosti. Tvrtka koja je financijski i operativno restrukturirana, uz sada bolju situaciju na tržištu što se tiče vozarina, daleko je privlačnija investitorima.

Očekujete li da bi to moglo biti brzo?

- Imamo ideju kako bi to moglo izgledati, ali najvažnije je da Jadroplov ostane u Splitu i da zadrži hrvatsku posadu te da obučava kadete. I, naravno, da živi još 70 godina. Opasnost od nekvalitetnog strateškog partnera uvijek postoji. Možete dobiti nekoga tko će odmah krenuti u rasprodaju imovine, a možete dobiti kvalitetnog ulagača koji će podignuti poslovanje na značajno višu razinu.

Mogu li se nekako spriječiti ti nekvalitetni partneri?

- Teško. Zato je važno postaviti tvrtku na zdrave noge. Tada će vladati veći interes ulagača i investitora. A samim tim lakše je i izabrati kvalitetnog partnera. Jedina naša obrana jest kvalitetno poslovanje i referenca da smo uspjeli preživjet najgore razdoblje u povijesti na tržištu rasutih tereta.

Pa preživjeli su i ostali hrvatski brodari?

- Nisu svi preživjeli. Od 2009. prestala je poslovati Splitska plovidba, Mediteranska plovidba, Lošinjska plovidba... Ovo je bila grčevita borba. Kriza je bila nemilosrdna i trajala je dugo. Potrošene su zalihe, a osjetno je smanjena i flota.

Koliko Jadroplov zapošljava pomoraca? Koliko brodova imate u floti?

- Jadroplov ima šest brodova. Toliko smo ih imali i 2008. i jedina smo od rijetkih brodarskih kompanija koja je nakon izlaska iz krize zadržala pretkrizni broj brodova. Na našim brodovima plovi nešto više od 130 pomoraca, ali s obzirom na to da su pomorci na brodu šest mjeseci, onda imamo oko 270 pomoraca. Pored toga imamo još 32 zaposlena. Svaki naš brod ukrcava i 35 kadeta odnosno 70 vježbenika.

Sve je domaća posada!?

- Da, sve je domaća posada i u ovom trenutku mislimo tako i nastaviti. Istina da je veliki problem formirati isključivo hrvatsku posadu. Sve je manje zainteresiranih za niža zanimanja poput kormilara, mornara, a pogotovo kuhara. Brodski kuhari su jako traženi. Dosta toga je kod nas vezano za turizam, tako da kuhari pronalaze posao na turističkim brodovima, jahtama, u restoranima…

Koliko dugo traje kriza na tržištu rasutih tereta?

- Trajala je otprilike sedam godina. Ne vjerujem da će vozarine doseći maksimalan iznos kakav je bio 2008., ali niti da će se dosegnuti povijesni negativni iznos vozarina s početka 2016. Indeks vozarina BDI pao je za čak 98 posto i dostigao najnižu vrijednost u proteklih 50-ak godina. Tada je dnevna vozarina bila 2000 dolara. Prodajom dvaju brodova i kreditnim aranžmanom uspjeli smo održati tvrtku.

Sada se vozarine oporavljaju. Kada očekujete značajniji oporavak?

- Počele su se oporavljati. Sada se očekuje stabilizacija i stabilnije tržište. Normalne vozarine za naše brodove su one iznad 10, odnosno 11 tisuća dolara. Prosjek vozarina našeg najstarijeg broda u životnom vijeku je 13 tisuća dolara. To je dovoljno da pokrivate troškove, servisirate obveze i financirate eventualnu gradnju novih brodova.

Vama je potrebna gradnja novih brodova?

- Uvijek su novi brodovi dobrodošli, ali najveći je izazov dovesti Jadroplov u poziciju da može naručiti gradnju novih brodova. Većina brodara naručuje novogradnje kad je tržište jako visoko i kad dobro zarađuju, jer je brod velika investicija. U ovom se trenutku ne očekuje značajniji porast svjetske tonaže. Pitanje je na koji način će se kretati cijena nafte, jer viša cijena nafte pogoduje rastu vozarina. Veće cijene goriva dovode do ekonomičnijeg upravljanja brodovima. Druga stvar su novi ekološki propisi od 2020., čime se zahtijeva korištenje čistijih goriva. Sada je takva situacija da oko 95 posto globalne flote treba prijeći na čistije gorivo, dok će ostatak flote imati ugrađene uređaje za filtriranje ispušnih plinova. To je svakako pozitivna stvar kako za ekologiju tako i za brodare.

Planirate li vi prelazak na neka ekološki prihvatljivija goriva plin ili solarni pogon?

- To će sigurno doći u budućnosti. Brodovi za rasuti teret jako često plove u područjima u kojima luke nemaju infrastrukturu koja bi im mogla pružiti adekvatnu podršku u tom smislu. Tako da će se taj prelazak prije dogoditi kod kontejneraša ili drugih vrsta brodova koji koriste moderne luke u kojima mogu imati kvalitetnu logističku podršku. Za naše brodove trebala bi postojati mogućnost korištenja više vrsta goriva, što poskupljuje poslovanje. Takve investicije trebaju imati opravdanje na tržištu.

Gdje sve voze vaši brodovi?

- Po cijelom svijetu. Većina njih plovi na kraćim rutama i prevoze ugljen, razne druge rude... Jedan je brod ovih dana prebacio čelik s Dalekog istoka u Europu. Sada bi se trebao vratiti na Daleki istok s nekim od tereta za poljoprivredu.

Jesu li vaši brodovi u dugoročnom najmu?

- Ne, nisu. Samo jedan naš brod ima višemjesečni najam. Svi su na spot tržištu. Uvijek je to pitanje situacije na tržištu i procjene. Kad se neka tvrtka odluči uzeti vaš brod u dugoročni najam, onda oni imaju osiguranu zaradu koristeći brod i osigurane terete. Za brodove poput naših uobičajeno je da su iskoristiviji na dužim putovanjima.

Što to znači?

- Na kraćim putovanjima postoji više dana kada brod čeka ukrcaj i iskrcaj tereta. Na dužim putovanjima brod plovi što mijenja omjer čekanja i prijevoza robe.

Imali ste problem s brodom Bene u jednoj luci u Bangladešu. Je li to riješeno?

- Riješeno je na Badnji dan, što možemo, na neki način, smatrati našim božićnim poklonom. Naš brod Bene bio je blokiran pred lukom Chittagong u Bangladešu zbog dijela pokvarenog tereta. Pazili smo da ne napravimo grešku, jer je u pitanju jako složen i usporen pravni i državni sustav što može dovesti do višegodišnjeg zadržavanja broda. Dogovorili smo s primateljem tereta odštetu, ali smo imali problem s vlastima koje su brod zadržale. Potrajalo je dok nismo dobili dopuštenje da brod izađe. Sada pokušavamo napraviti nagodbu s naručiteljem tereta, a ako je ne uspijemo napraviti, onda slijede pravni koraci predviđeni na temelju ugovora koji smo potpisali.

Jesu li brodari zadovoljni novim Pomorskim zakonikom?

- Da, imali smo priliku popraviti stari zakon. Uvažavalo se naše mišljenje i mišljenje pomoraca Hrvatske. Iako je postojeći zakon bio dosta dobar, uvijek postoje dijelovi koji se mogu poboljšati u interesu svih strana. Inače, mora postojati suradnja između Vlade i brodara da bi brodari mogli poslovati pod našom zastavom.

Koje će pogodnosti nuditi hrvatska zastava?

- Puno važnije od pogodnosti jest zadržati njezinu kvalitetu. Naša je zastava sada na bijeloj listi. Naravno da treba sve napraviti da ostane na toj listi. Inspekcije na brodovima su učestale, tako da se može dogoditi da dođe i do nekih problema. Bitna je, u tom slučaju, brza reakcija zastave i poboljšanje situacije na brodu. Mi, srećom, nismo imali zaustavljanje broda koje bi negativno utjecalo na kvalitetu naše zastave. Trudimo se održati visoke standarde po međunarodnim propisima bez obzira na starost brodova.

Kolika je prosječna starost Jadroplovovih brodova?

- Prosječna starost je oko 12 godina. Najstariji naš brod star je 20, a najmlađi šest godina. Znači potrebna je obnova flote, ali moramo stvoriti preduvjete za to.

Kada će brodari ponovno biti zvijezde na burzi?

- Definitivno će biti opet. Pitanje je samo hoće li to biti na našoj ili na nekoj drugoj burzi. Nije tajna da su se hrvatski investitori dosta opekli na našoj burzi. Propali su mnogi projekti i tvrtke, tako da je teško vratiti povjerenje. To je osnovna zadaća postojeće uprave Zagrebačke burze. Imaju težak zadatak povratka povjerenja. Jadroplov je 2012. pokrenuo proces prikupljanja kapitala za koji nije dobio krajnju podršku tadašnjih predstavnika vlasnika. U međuvremenu se dogodila dokapitalizacija Tankerske plovidbe preko TNG-a. Definitivno je da tu ima mogućnosti. Investitori su jako bitni.

Hoćete reći da je teško prikupiti sredstva preko burze. Kako ih onda prikupiti?

- U Hrvatskoj su poželjni investitori mirovinski i investicijski fondovi. Jadroplov je malo problematičan jer je trenutačno malen za velike ulagače. Mirovinski fondovi vječna su želja svih investitora i svi ih hoće. U našem slučaju moguća je kombinacija između strateških partnera i fondova. Takvo nešto ne izgleda loša priča u situaciji pametnog upravljanja i mogućeg profita. A možda je i najprecizniji odgovor na vaše pitanje vezan uz gradnju novih brodova. Gradit će se kada tržište postane gladno za novim brodskim prostorom. Tada će se pojaviti investitori koji će nuditi kredite i napuhavat će se novi balon. U tim trenucima treba biti mudar i pronaći nove prilike koje će omogućiti profitabilno iskorištavanje brodova za duži period. To je idealna situacija da tvrtka uz djelomičnu prodaju brodova i dizanje kapitala na tržištu postane još konkurentnija i profitabilnija. Nije baš sretan izbor graditi brodove kada imate najviše novca jer su gradnje brodova tada najskuplje, ali pomorsko tržište svojom veličinom i raznovrsnošću uvijek otvara neke nove prilike koje treba pronaći i iskoristiti.

Kakvi su ciljevi Jadroplova u budućnosti?

- Ciljevi Jadroplova u budućnosti su nastavak poslovanja na tržištu prijevoza rasutih tereta kao i diverzifikacija poslovanja, čime bi tvrtka postala otpornija na cikličnost koja se događa na tržištu. Koristim ovu priliku da zahvalim svim bivšim i sadašnjim zaposlenicima i pomorcima bez kojih ne bismo mogli planirati daljnji razvoj i poslovanje.

Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:20