Agonija škvera

Bivši članovi uprave Uljanika: 'Da se reagiralo na vrijeme, danas ne bi pričali o stečaju'

Demantirao je da su brodovi unaprijed ugovarani s gubitkom.
Marinko Brgić i Veljko Grbac
 Goran Šebelić / CROPIX

Da se jamstva za gradnju novih brodova u pulskom Uljaniku nisu čekala više od 300 dana, da su banke odmah reagirale i da je tada na raspolaganju bilo dovoljno radne snage, danas Uljanik ne bi bio u situaciji da se govori o njegovom stečaju.

Da je sve moglo završiti puno drugačije i s popriličnom zaradom uvjeravaju nas Marinko Brgić i Veljko Grbac, članovi uprave Uljanik d.d. od travnja 2013. do travnja 2018. Kažu i da nije istina da je svaka četvrta kuna u gradnji brodova u Uljaniku državna, kao što je to izloženo na sjednici Vlade u Puli, već da je u Uljaniku s obzirom na državne potpore koje su im dane u odnosu na ono koliko su prihodovali, svaka deseta kuna državna.

- Iskreno, ne znam što će dalje biti s Uljanikom. Situacija je neizvjesna, ali želimo ispričati što se to točno u Uljaniku događalo u zadnjih deset godina i zašto je situacija takva kakva je - kazao nam je Brgić dodajući kako se danas o Uljaniku šire razne informacije koje ne odgovaraju istini.

Sve počelo 2008.

Kaže da je čitava priča počela još 2008. godine nastupom svjetske gospodarske krize što se na njih reflektiralo tek 2013. i 2014. godine kada je pad ugovorenih poslova pao na manje od pola u odnosu na period od 2009. do 2012. godine. Gubitak Uljanik brodogradilišta 2013. bio je 393 milijuna eura, a 2014. 253 milijuna eura. Rješenje problema tada je bilo otpuštanje velikog broja radnika, ali Brgić kaže da se tada na to nisu htjeli opredijeliti.

- Uljanik se tada opredijelio da to neće napraviti, nego da će hvatati prvu priliku u otvaranju tržišta i zapošljavanja oba brodogradilišta na razini pune zaposlenosti. I ta je prilika došla. Početkom 2014. godine počinje intenzivno ugovaranje brodova. Tako je 2014. ugovoreno 10 brodova, 2015. isto toliko, a 2016. dva broda. Od tog je broja 11 njih ugovoreno u eurima u ukupnoj vrijednosti od 774 milijuna eura, dok ih je 11 ugovoreno u američkim dolarima - ukupna vrijednost 499 milijuna američkih dolara. Prosječna cijena ugovorenog broda bila je 70,4 milijuna eura, odnosno 45,4 milijuna dolara. Kada ukupni program pretvorimo u eure dođemo do brojke od 1,2 milijarde eura s prosječnom cijenom po brodu od 54,55 milijuna eura - kaže nam Brgić.

Demantirao je da su brodovi unaprijed ugovarani s gubitkom.

- To jednostavno nije istina. Za čitav program izračunato je da bi 740 milijuna eura išlo na materijal, a na proces i financiranje 385,5 milijuna eura što znači da je bila predviđena dobit od 74,5 milijuna eura. Program je mogao podnijeti i da se za pet posto poveća cijena materijala i za 10 posto cijena procesa, odnosno da se za 25 posto poveća trošak procesa - veli nam Brgić.

Dva su broda trebala biti isporučena 2015., četiri 2016., devet 2017. i sedam 2018.

- Prema kalkulacijama ugovoreni brodovi garantirali su punu zaposlenost brodogradilišta kroz tri godine, a uzimajući u obzir i dobit – više od 3,5 godina pune zaposlenosti cjelokupnog sustava. Brodove je trebalo projektirati odmah od početka 2014. godine te završiti s konstruiranjem 2017. Gradnja brodova trebala je krenuti odmah 2014. godine. Međutim, problemi su počeli na samom početku i to izdavanjem jamstava jer Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju nije sustavno izdavala jamstva, priča nam Brgić.

Kaže da je problem s financiranjem trajao godinu dana što je uvelike pomaklo sve rokove oko projektiranja i gradnje brodova jer je apsolutno sve stajalo.

- Jamstva smo dobili tek u ožujku i travnju 2016. godine, a naravno tada se trebalo čekati i s bankama. Projektiranje je stajalo jer dobavljači ne daju nužno potrebne podatke prije plaćanja ugovorenih avansa. Tako da smo s projektiranjem kasnili godinu i pol dana te su se projekti nagomilali i zgusnuli, a radi se i o tome da smo imali nekoliko zahtjevnih projekata. Tada smo se susreli i s manjkom radne snage na našem tržištu, a Vlada je tek u svibnju donijela odluku o kontingentu radnih dozvola. Znamo kakva je situacija u Puli u ljetnim mjesecima vezano za pronalazak stanova te turističku sezonu te smo potreban kapacitet pribavili tek u zadnjem kvartalu 2016. godine - priča nam Brgić dalje o problemima koji su zadesili Uljanik.

Priznaje da su i Uljanik i 3. Maj radili s polovičnim kapacitetima čak četiri godine zbog čega u 2017. dolazi do novih problema s financiranjem i nemogućnosti praćenja ugovorenog programa. Iz njegova izlaganja jasno je da Uljanik Grupa drži hrvatsku brodogradnju.

- Danas velika hrvatska brodogradilišta imaju ugovorenu proizvodnju 34 plovna objekta ukupne vrijednosti 1,3 milijarde američkih dolara. Uljanik Grupa ima 11 brodova u vrijednosti od 774 milijarde dolara, a svih ostalih 23 broda od 526 milijuna dolara. Ako pogledamo podatke Jadranbroda koje je izložio na sjednici Vlade gospodin Ostojić, nakon privatizacije 2013. godine Uljanik je prihodovao 609 milijuna američkih dolara ili 40,6 milijuna po brodu, Brodotrogir 98 milijuna ili 16,33 po brodu, Brodosplit 128 ili 25,6 milijuna po brodu, a 3. Maj 332 ili 33,2 milijuna dolara po brodu. To znači da je ukupno Uljanik Grupa prihodovala 941 milijun dolara ili čak 79,3 posto ukupne hrvatske brodogradnje - razložio je dalje Brgić.

Kada govorimo o plovnim jedinicama, Uljanik Grupa je u tom periodu isporučila 22 broda, Brodosplit 4, a Brodotrogir 3. Dodaje i kako Uljanik nije od države primio toliko subvencija koliko neka druga brodogradilišta kada gledamo period od 1992. do danas.

- Ukupna pomoć vjerovnika brodogradilištima od 1992. do 2017. iznosila je 31,7 milijardi kuna, a prema podacima Jadranbroda država je s 22 posto vrijednosti isporučenih brodova podupirala hrvatsku brodogradnju. Ali tu je riječ o ukupnom prosjeku. Uljanik u toj priči nije dobivao svaku četvrtu kunu, nego svaku 10 kunu od države, dok je u tri restrukturirana brodogradilišta - Brodosplitu, Brodotrogiru i 3. Maju svaka treća kuna državna. 3. Maj je dobio 9,03 milijarde kuna, a sam prihodovao 18,6 milijardi kuna, Brodosplit je dobio 12,17 milijardi kuna, a prihodovao 26,4 milijarde kuna, Brodotrogir je dobio 4,31 milijardi kuna, a prihodovao 9,1 milijardu kuna, dok je Uljanik prihodovao 33,01 milijardi kuna i dobio 3,67 milijardi kuna državne pomoći - ističe Brgić.

Dodaje i da bi sa sudjelovanjem države kroz Program restrukturiranja u Uljaniku s 350 milijuna kuna svaka šesta kuna bila državna, a u slučaju kada bi država pokrila svih 584 milijuna eura, to bi značilo da je od 1992. do danas u Uljaniku svaka peta kuna državna.

- To znači da bismo i dalje bili s najnižim udjelom u odnosu na sva hrvatska brodogradilišta - zaključio je Brgić.

'Brodosplit nema više znanja'

Brgić se osvrnu i na nedavnu javnu ponudu Tomislava Debeljaka iz DIV Grupe koja je u privatizaciji preuzela Brodosplit da će dovršiti Uljanikove brodove. Da podsjetimo, Debeljak je svojedobno s Končarom predao ponudu za preuzimanje Uljanika, ali je tada kao strateški partner odabran Končar.

- Brodosplit nema više znanja da bi mogao dovršiti naše brodove. On na našem dregeru ne bi znao napraviti ništa. Predložio bih mu da najprije dovrši svoje ugovorene brodove koji stoje na navozima, poručio je Brgić. Istaknuo je da Split više nema ozbiljne brodogradnje, da Brodosplit nema više niti jedan brod u knjizi narudžbi te da nema više stručnjaka koji bi mogli konstruirati sofisticiran brod.

Ponovno blokiran račun Uljanika

Iz Uljanika su u utorak izvijestili da im je blokiran račun te da su u tijeku pregovori o njegovu deblokiranju.

"Obavještavamo investicijsku javnost da je račun društva Uljanik d.d. blokiran. U tijeku su pregovori s ovrhovoditeljima oko deblokiranja računa", navodi se u objavi Uljanika na Zagrebačkoj burzi.

Iz tog su pulskog brodogradilišta jučer objavili da je kanadski Algoma Central Corporation raskinuo ugovor o gradnji broda za prijevoz rasutog tereta koji je trebao graditi Uljanik. Uz taj otkaz ugovora, Uljanikovi kupci početkom rujna otkazali su ugovore za ukupno četiri novogradnje.

Račun Uljanika bio je blokiran i u razdoblju od 29. do 30. kolovoza te od 3. do 13. rujna, kada je uslijedila deblokada i za isplatu plaća radnicima. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:39