Slijepa ulica

Apel HUP-a: 'Situacija je došla do grla, posla ima više nego ikad, ali nema tko raditi'

To znači, požalili su se poslodavci, da će morati odustajati od pojedinih poslova
Tihomir Premužak, Zdravko Jelčić, Gordana Deranja, Davor Majetić
 Ranko Šuvar / Hanza Media

Stanje u hrvatskom gospodarstvu je dramatično, nedostatak radne snage je ogroman i sve više ugrožava daljnji razvoj zemlje, a prijeti i opstanku brojnih tvrtki. Stoga HUP od Vlade traži da se konačno primi reformi i omogući poslodavcima normalno poslovanje, poruka je koju su čelnici krovne udruge hrvatskih poslodavaca danas poslali javnosti.

"Situacija je došla do grla. Ove reforme koje se najavljuju nisu reforme, nego samo određene promjene, one neće omogućiti zadržavanje radne snage niti će place zbog njih rasti. Reformi u Hrvatskoj nema", poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Dodala je kako posla u Hrvatskoj ima više nego ikada, no nema ih tko raditi. To znači, požalili su se poslodavci, da će morati odustajati od pojedinih poslova, a da bi mnogi zbog toga mogli završiti i u bankrotu, a posljedice će osjetiti i državna blagajna u koju će se slijevati manje prihoda.

Problem s radnom snagom dodatno komplicira otvaranje tržišta rada susjedne Slovenije, a 2020. i Austrije. Već sada, istakao je Zdravko Jelčić iz požeškog Spin Valisa, jedne od perjanica hrvatske drvne industrije, ta tvrtka mjesečno ostaje bez u prosjeku pet radnika, koji odlaze raditi u inozemstvo. Franjo Turek, predsjednik HUP-ove Udruge metalne industrije, požalio se na sporost birokracije prilikom uvoza radnika, dok je Tihomir Premužak, predsjednik HUP-ove podružnice Varaždin, istakao da je nekome tko živi na sjeverozapadu Hrvatske praktično svejedno putuje li na posao u Zagreb ili Maribor jer su im oba grada manje-više jednako udaljena.

Izlaz iz slijepe ulice poslodavci vide u poreznom rasterećenju za, primjerice, 13. plaću i topli obrok, što bi poslodavcima omogućilo povećanje placa njihovim radnicima, kao i u liberalizaciji tržišta rada, odnosno slobodnom uvozu radne snage iz inozemstva ovisno o potrebama poslodavaca. Dugoročno rješenje, pak, leži u pokretanju reformi koje bi smanjile upravni aparat i birokratiziranost, te sporost u donošenju odluka.

"Mi još kanticama gasimo periferiju požara, dok se buktinje još nitko nije ni primio. Konačno treba krenuti u reformu državne uprave i zdravstvenog sustava jer će bez toga buktinja i dalje ostati", upozorio je Premužak.

"Država nas i dalje guši birokratiziranjem i velikim nametima. Sada je vrijeme da se krene u reforme", zaključio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Podržavaju prijedlog da se radi do 67 godine, ali s iznimkama

Poslodavci podržavaju prijedlog iz mirovinske reforme da se radi do 67. godine, ali ne za sva zanimanja, istaknuo je Majetić.

"Ne mogu svi raditi do 67. godine. Treba biti socijalno osjetljiv i shvatiti da ne mogu sva zanimanja raditi do 67. godine", naglasio je Majetić i dodao da se zalaže za opstanak II. stupa kojeg, kaže, trebalo dodatno ojačati.

Deranja je, pak, upozorila da se u raspravama o mirovinskoj reformi izgubio fokusna visinu mirovina, koje su u Hrvatskoj premale. "Mogu li umirovljenici živjeti s mirovinom od 2.000 kuna?", zapitala se Deranja.

Ipak, upozorila je da rješenje ne vidi u prosvjedima. "Probajte sami zamisliti što bi se dogodilo kada bismo mi poslodavci blokirali na mjesec ili dva uplatu davanja državi. Kakav bi kolaps nastao?! Problemi se ne mogu riješiti ucjenama", poručila je Deranja. (A.M.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:21