'Maskulinizirane žene poput Angele Markele javnost percipira kao sposobnije'

Nichola Gutgold, profesorica s američkog Penn State Universityja bavi se istraživanjem rodnih uloga u politici. Autorica je niza znanstvenih radova o ženama o kojima su pisali prestižni mediji poput New York Timesa, San Francisco Chroniclea, NPR-a, US News and World Reporta, LA Timesa i mnogi drugi.

Nedavno je posjetila Zagreb radi promocije biografije o Michelle Obami te kako bi održala Masterclass predavanje studentima Edward Bernays University Collegea, a to je bio drugi posjet profesorice Gutgold glavnom gradu Lijepe naše. Tijekom prijašnjeg je posjeta Zagrebu intervjuirala predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.

S obzirom na to da trenutno radi na knjizi o učinkovitoj komunikaciji za političke kandidatkinje, s profesoricom Gutgold razgovarali smo upravo o ženama koje se kandidiraju za poziciju u vrhu politike te o ulozi žena u današnjem društvu.

S kojim se problemima suočavaju žene u politici i zašto je tako malo žena u političkom vrhu?

- Iako se zastupljenost žena u politici konačno povećava (primjerice, u američkom je Kongresu trenutno 25 posto žena, što je najviše u povijesti SAD-a) te iako se za američku predsjednicu kandidira najviše žena ikada, za žene je i dalje izazov premostiti medijsku subjektivnost i dugo postojeću percepciju žena. Osim nepoštenog medijskog tretmana, žene se žrtvuje kako bi mogle imati obitelj, a i teže im je prikupiti novac za kampanju.

No, situacija je ipak danas bolja i u svom posljednjem istraživanju naglasila sam da se novinsko izvještavanje o ženama kao predsjedničkim kandidatkinjama više ne fokusira toliko na njihovu političku karijeru kao o novosti u svijetu, čemu je pridonio sam rast broja kandidatkinja.

Michelle Obama pozitivan je primjer žene u politici, no i dalje je znana kao supruga bivšeg predsjednika. Isto tako, Hillary Clinton se često spominje u kontekstu bivšeg predsjednika i jako joj je bilo teško odmaknuti se od te uloge. Kako to komentirate?

- Nekoć se smatralo da bi žena mogla postati bogata ili uspjeti u životu jedino kroz svog supruga, ali to se u svakom slučaju mijenja te smatram da je slučajnost da su Obama i Clinton uspješne žene koje su puno postigle koje su obje udane za muškarce koji su bili predsjednici.

Postoji li razlika za žene koje se bave politikom i za one koje rade u drugim muškim sektorima poput poduzetništva ili mode?

- Vjerujem da da, iako je teško biti žena u svim tim industrijama. Žene i dalje kaskaju za muškarcima na upravljačkim pozicijama u većini sektora. Od žena se sve do nedavno očekivalo da rade u tradicionalno ženskim profesijama poput medicinske sestre ili učiteljice, ako su uopće radile. Žene koje se bave inženjerstvom ili one koje su na upravljačkim pozicijama u kompanijama i dalje su puno slabije zastupljene od muškaraca.

Postoji li razlika u plaćama između muškaraca i žena na vrhu?

- Situacija jest bolja, no prema posljednjim statistikama, žene i dalje zarađuju oko 25 posto manje od muškaraca. Uz to, istraživanja su pokazala i kako žene moraju imati puno snažniji životopis od muškarca da bi dobile isti posao.

Trebaju li se žene na top pozicijama ponašati ili komunicirati drukčije u javnosti i kako?

- To je jako teško odgovoriti. Ne postoje neki specifični obrasci ponašanja, iako prema istraživanjima, žene koje su, recimo, “maskulinizirane” javnost percipira kao sposobnije, a primjer za to su Angela Merkel i trenutno Elizabeth Warren u SAD-u. Istovremeno, postoje dokazi i da je feminiziranost muških vođa, odnosno odlike poput pričanja priča i pokazivanja emocija, također ostvaruje pozitivne rezultate.

Što mislite, zašto je Hrvatska bila spremna za svoju prvu predsjednicu, a SAD, koja je jedna od najrazvijenijih i najutjecajnijih zemalja na svijetu, još uvijek nije?

- Smatram da je ideja da je neka zemlja “spremna” pogrešno razmišljanje. Vjerujem da uvjeti moraju biti pravi – uspješna žena privući će pozornost i glasove.