OTKRIVAMO POZADINU

Poput mnogih drugih priča, ona o .hr domeni nastala je sasvim slučajno

Nacionalne domene danas se smatraju jednim od temeljnih elemenata nacionalnog bogatstva i suvereniteta svake države

Predrag Pale

 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

image

30 godina interneta u Hrvatskoj

Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.

Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.

Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.

Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.


Na pitanje kako je nastala domena .hr nebrojeno puta odgovorio je profesor Predrag Pale, jedan od osnivača interneta u Hrvatskoj, a odgovor je krajnje jednostavan: “Ništa drugo nije ostalo “.

Kako je profesor Pale svojedobno ispričao, u posljednjih 30 godina koliko je internet dostupan u Hrvatskoj, prvotna želja za nacionalnu domenu bila je .cro.

No, trebalo je izabrati samo dva slova stoga su mislili uzeti .cr. No, to je bilo zauzeto budući je to već postala nacionalna domena Costa Rice. Ništa bolje nisu prošli ni s .co ni .ca jer su to nacionalne domene Kolumbije odnosno Kanade. Na kraju je profesor Pale dobio savjet da domena ipak treba biti nacionalna kratica pa je odluka pala na .hr - kraticu koja je bila slobodna i osim koje im nije preostalo ništa drugo.

Priča o .hr domeni stoga je, poput mnogih dobrih priča, nastala slučajno. A priča o .hr domeni dobra je priča i to prvenstveno zbog jednog specifičnog detalja. Hrvatska je, naime, jedina europska zemlja u kojoj je moguće registrirati nacionalnu domenu potpuno besplatno. To vrijedi za sve građane i pravne osobe u Republici Hrvatskoj. Stoga je i najveći broj registriranih domena upravo onih besplatnih, njih više od 70 posto. Jedna smo i od rijetkih država na svijetu koja nudi besplatne domene, točnije jedna od dvije. Uz nas, mogućnost besplatnih domena za svoje građane nudi samo još jedna mala otočna država Chanell Islands. Potrebno je naglasiti da svaki građanin i pravna osoba u Hrvatskoj mogu registrirati samo jednu besplatnu domenu. Sve više od toga se naplaćuje. Zato u Hrvatskoj postoje i naplatne domene koje se registriraju preko ovlaštenih registara i kod njih nema ograničenja u broju registracija.

Što se općenito tiče organizacije domenskog sustava odnosno hijerarhije domena, postoje tzv. vršne domene i poddomene. Unutar pojedine vršne domene mogu se registrirati i aktivirati poddomene - domene nižih razina.

Iako se sustav domena danas intenzivno razvija i mijenja, broj vršnih domena je relativno mali naspram broja poddomena. Najpoznatije vršne domene su one općeg (globalnog) tipa, kao ".com", ".org" i ".net" te nacionalne domene.

Upravljanje globalnim domenskim Internet prostorom danas se ostvaruje kroz nezavisnu organizaciju Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), koja je poslove upravljanja preuzela od tijela poznatog kao Internet Assigned Number Authority (IANA). IANA je Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNET 1993. godine dodijelila na upravljanje vršnu ".hr" domenu - nacionalnu domenu Republike Hrvatske.

Nacionalne domene danas se smatraju jednim od temeljnih elemenata nacionalnog bogatstva i suvereniteta svake države. One su temelj prepoznatljivosti države u virtualnom svijetu, a upravljanje nacionalnom domenom podrazumijeva visok stupanj odgovornosti i poštivanje različitih interesa svih zainteresiranih strana.

Prva registrirana domena odnosno poddomena u Hrvatskoj bila je srce.hr. Rečenica „Please go ahead with the new top level domain HR for Croatia“, upućena današnjem ravnatelju Srca Ivanu Mariću 1993. godine označila je početak formalnog priznavanja.hr domene.

A od tada se u Hrvatskoj registriralo točno 122.801 domena, pa današnja statistika izgleda ovako:

- 74.868 besplatnih .hr domena

- 30.593 naplatnih .hr domena

- 13.823 naplatnih .com.hr domena (domene niže razine, tercijarne, služe za komercijalnu djelatnost)

- 3.055 besplatnih .from.hr domena (domene niže razine, tercijarne i služe za virtualni identitet fizičkih osoba, u obliku ime-prezime.from.hr)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 14:38