OTKRIVAMO

Znanstvenici su precizno izračunali granicu kada nam štete šećer i sol, ali i što je ključno za sagorijevanje masnoća

Saznajte i kako brzo i jednostavno prijeći na zdravije izbore u svakodnevnoj prehrani

Ilustrativna fotografija

 Graletta/Alamy/Profimedia

Kad sami moraju ocijeniti kako se hrane, 36 posto hrvatskih građana ističe da imaju neke zdrave prehrambene navike. Pritom ih 37 posto najčešće ističe izbjegavanje brze hrane, 22 izbjegavanje slane hrane, a 21 posto hrane koja deblja. Kad je u pitanju konzumacija soli i šećera, samo ih 36 posto pazi na unos soli, a o konzumaciji šećera brine 44 posto građana. Potrošači uz to većinom ne čitaju deklaracije prehrambenih proizvoda kako bi se upoznali s njihovim sastavom. To čini samo 31 posto ispitanika.

Pokazalo je to istraživanje koje je Podravka nedavno provela s agencijom Ipsos. Sudeći prema rezultatima tog istraživanja, i oni koji ne brinu dovoljno o prehrambenim navikama mogu uz nekoliko jednostavnih svakodnevnih promjena živjeti i hraniti se zdravije.

Britanski National Health Service među savjetima kako brzo i jednostavno prijeći na zdravije izbore u svakodnevnoj prehrani ističe da bismo trebali jesti širok raspon namirnica kako bismo bili sigurni u uravnoteženu prehranu i kako bi tijelo primalo sve hranjive tvari koje su mu potrebne.

Većina potrošača, pak, konzumira više kalorija, šećera i soli nego što bi trebali. Istraživanje Podravke i Ipsosa pokazalo je da samo pet posto građana starijih od 16 godina zna da je dnevni unos soli prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije pet grama. Za šećer se preporučuje dnevni unos od 25 do 50 grama, što, pak, zna samo dva posto građana. Osim smanjenja unosa šećera i soli, preporučuje se izbjegavati unos transmasnih kiselina koje povećavaju razine lošeg LDL kolesterola, a najčešće se nalaze u prženoj i brzoj hrani. Kako bi izbjegli "skrivene" sol, šećer i zasićene masti, potrošači bi pri kupnji trebali čitati deklaracije na proizvodima.

Prehrambena kompanija Podravka u proteklih je devet godina u svojim proizvodima smanjila ukupnu količinu soli za 300 tona, a šećera za 1423 tone. Nutritivnom strategijom do 2027. definirali su da će u 75 posto novih i inoviranih proizvoda smanjiti prosječan udio soli i šećera za 20 posto. Uz to, cilj je da potrošačima ponude proizvode u skladu s njihovim potrebama i koji će im pomoći unaprijediti prehranu te je u sljedećem razdoblju poseban naglasak stavljen na proizvode koji potiču na održivu prehranu.

image

Ilustrativna fotografija

"Prekomjerna konzumacija soli i šećera predstavlja veliki javnozdravstveni problem te želimo potrošačima ponuditi veću dostupnost nutritivno kvalitetnijih proizvoda, naročito onih namijenjenim najmlađim potrošačima Načini smanjenja soli i šećera u proizvodima ovise o vrsti proizvoda i predstavljaju složeni postupak inoviranja receptura koji podrazumijevaju uklanjanje jednog, a dodavanje drugog sastojka koji treba dodatno unaprijediti nutritivnu kvalitetu proizvoda poput mesnih proizvoda čiji je visokokvalitetan sastav zaslužan za vrhunski okus s ujedno 25% manje soli. Potrošači svih dobi sve su svjesniji da dugotrajna prekomjerna konzumacija soli i šećera nije dobra za njihovo zdravlje i sve se više trude kontrolirati njihov unos. To također značajno ovisi o njihovoj dobi, pa tako stariji potrošači više vode računa o tome. Svjesni toga, za njih u ponudi imamo svim generacijama omiljene proizvode u kojima mogu uživati bez grižnje savjesti ", ističu iz Podravke.

A koje bismo proizvode trebali konzumirati više?

Uz proizvode s manjim udjelom soli i dodanih šećera, stručnjaci preporučuju unos namirnica bogatih vlaknima, bjelančevinama, vitaminima i mineralima te proizvoda temeljenih na voću, povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, biljnim izvorima proteina i sl.

Proteini su izvor energije, iznimno važne hranjive tvari za rast i izgradnju mišića, gorivo metabolizma i pomoć kod sagorijevanja masnoća, obnavljanja oštećenog tkiva te sprečavanja infekcija i bolesti. Za odrasle osobe preporučeni dnevni unos proteina je 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase. Iako je proteine najlakše unijeti u organizam putem namirnica životinjskog porijekla koje sadrže tzv. kompletne proteine, što znači da sadrže sve organizmu potrebne esencijalne aminokiseline, stručnjaci ističu kako bi trebali razmisliti o unosu proteina kroz hranu biljnog porijekla. Dakle, uz meso, ribu, mliječne proizvode i jaja, odličan izvor proteina su orašasti plodovi, soja, grah, grašak i leća. Manje količine nalaze se u žitaricama.

Budući da većina namirnica biljnog porijekla ne sadrži kompletne proteine, važno je znati pravilno ih kombinirati kako bi se organizmu osigurale sve esencijalne aminokiseline. Da bismo osigurali unos svih esencijalnih aminokiselina, preporučene su kombinacije namirnica: mahunarke i žitarice, žitarice i proizvodi od soje, grahorice i sjemenke. Pritom gotovo sve sjemenke sadrže kompletne proteine i nije im potrebna kombinacija s drugim namirnicama, ali odlično dopunjuju namirnice kojima manjka određenih aminokiselina.

Za razliku od bjelančevina, masti i ugljikohidrata, vitamini i minerali su mikronutrijenti, što znači da su organizmu potrebni u malim količinama, ali su važni za zdravlje jer sudjeluju u biokemijskim procesima važnim za normalno funkcioniranje organizma.

Zbog prekomjerne konzumacije crvenog mesa, šećera, soli i općenito pretjeranog energetskog unosa suvremeni obrasci prehrane su dugoročno neodrživi u pogledu očuvanja zdravlja i okoliša. Proizvodi Podravke s manje šećera, cjelovitim žitaricama i u čijoj se pripremi sugerira dodatak voća, primjer su kako prehrambeni proizvodi mogu poticati na održivu prehranu

"FAO UN-a definira da održiva prehrana promovira sve dimenzije zdravlja i blagostanja pojedinca, ima mali utjecaj na okoliš, dostupna je, sigurna, pravedna i kulturološki prihvatljiva. Cilj je postići optimalan rast i razvoj svakog pojedinca te podržati tjelesnu, mentalnu i društvenu dobrobit u svim životnim fazama današnjih i budućih generacija. Održiva prehrana ne podrazumijeva potpuno izbacivanje namirnica životinjskog porijekla iz prehrane, ali zasigurno usvajanje elemenata prehrane na biljnoj bazi u svakodnevne obroke može dovesti do održivijih obrazaca prehrane", zaključuju iz Podravke.

Sponzorirani sadržaj je nastao u suradnji s Podravkom

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:01